.webp){kind=icon}
Informacija da se prošle godine Njemačka kao vodeća evropska ekonomija našla u recesiji (prvi put od 2008. godine, ako izuzmemo pandemijsku 2020. godinu) izazvala je šok i zabrinutost u Bosni i Hercegovini, ali i širem području Zapadnog Balkana. S razlogom, jer je Njemačka glavno izvozno tržište za većinu zemalja našeg regiona, te država u kojoj je najbrojnija ekonomska imigracija s ovih prostora.
Koliko smo tradicionalno vezani za Njemačku, kao simbol stabilnosti i povjerenja, svjedoči činjenica da je Konvertibilna marka kao valuta u BiH tako nazvana jedino iz razloga povjerenja građana u nekadašnju njemačku marku. Pored Njemačke, manje je zapažena, ali ne i manje važna, informacija da je i Austrija imala tehničku recesiju te pad BDP-a u 2023. godini od 0,7 posto, što je bilo više od očekivanja. Ono što dodatno zabrinjava je prilično oprezna najava blagog oporavka, bolje reći stagnacije ekonomije posmatranih zemalja u 2024. godini.
Za ilustraciju značaja ovih kretanja za bh. ekonomiju može poslužiti informacija da je u 2023. godini izvoz u Njemačku činio 16 posto ukupnog bh. izvoza, a izvoz u Austriju 10,2 posto. Podatak o izvozu u Austriju dobija još više na značaju ako usporedimo ukupnu veličinu ekonomija ovih zemalja. Dakle, dvije centralnoevropske države u koje izvozimo više od četvrtine svih naših proizvoda i usluga ne nalaze se u sjajnoj ekonomskoj situaciji, posljedice smanjenja potražnje su već osjetili naši izvoznici u drugoj polovini prošle godine, a trend se nastavlja i na početku 2024. Tako je u januaru ove godine bh. ekonomija u Njemačku izvezla 5,1 posto manje proizvoda i usluga u odnosu na januar prošle godine, dok je smanjenje izvoza u Austriju iznosilo čak 16 posto.
Bloomberg Adria
Osim izvoza, u kontekstu ekonomskih posljedica usporavanja centralnoevropske ekonomije, za nas je veoma važna činjenica da su to dvije države s najbrojnijom bh. dijasporom. Doznake iz inostranstva u BiH su na nivou 10,5 posto BDP-a, te ako uzmemo potrošnju dijaspore u matičnoj zemlji, jasno je da se veliki dio našeg deficita finansira iz tog izvora. Dakle, prilično je logično da će se negativna ekonomska kretanja u centralnoevropskim državama u kratkom roku preliti na bh. ekonomiju zbog trgovinskih i demografskih veza koje postoje između zemalja. Istorijski posmatrano, isto tako, pozitivna kretanja u Njemačkoj i Austriji su u kratkom roku imala pozitivan efekt na bh. ekonomiju.
Desni populizam
Međutim, danas ispod radara javnosti na Zapadnom Balkanu prolazi činjenica da ekstremni uspon desnih populističkih stranaka u Njemačkoj (AfD) i Austriji (FPO) može imati daleko teže posljedice na ekonomiju tih zemalja, a time i ekonomiju Zapadnog Balkana od trenutne ekonomske krize. Svaka ekonomska kriza generiše uspon populizma, pri čemu je 21. vijek snažnije obilježen jačanjem desnog nacionalističkog populizma u odnosu na lijevi populizam, ali to ne znači da desni populisti nisu veća opasnost za tržišnu ekonomiju.
Jasno je da iz perspektive stanovnika neke zemlje na Zapadnom Balkanu takvo ponašanje birača u bogatim evropskim zemljama nema racionalnu osnovu. Zašto kvariti sistem koji im donosi u prosjeku znatno kvalitetniji život u odnosu na ostatak evropskog kontinenta? COVID-19, inflacija i kriza energenata su snažno pogodili svjetsku ekonomiju. Dodatno, na sceni je uspostavljanje nove geopolitičko-ekonomske globalne karte. Evropski populisti vješto koriste strah od promjena i informacionu kakofoniju, u kojoj je teško razlučiti istinu od laži, da plasiraju snažne poruke protiv stranih radnika u svojim zemljama, EU i političkih elita.
Svaki populizam se bazira na polaritetu "mi" protiv "njih", čime se mobilizira nedovoljno informirani neracionalni glasač. Dugoročno dolazak nacionalističkih populista na vlast prijeti da u velikoj mjeri naruši slobodnu tržišnu ekonomiju u tim zemljama. Prije svega, treba znati da populisti nemaju jasnu ideologiju, oni se žele dopasti biračima i održati na vlasti po svaku cijenu. Stoga njihova ekonomska politika često rezultira stavljanjem trgovačkih barijera i kupovanjem socijalnog mira putem socijalnih davanja, što na dugi rok rezultira narušavanjem ključnih makroekonomskih pokazatelja.
Posebno je opasan negativan odnos populista spram globalizacije i koristi koje pruža otvoreno tržište, te u odnosu na start-up ekosistem. Stoga je veoma važno razumjeti negativne posljedice koje u ekonomskom smislu, a o čemu se malo priča u kontekstu populizma, mogu izazvati desni populisti. Jednostavno, populizam uvijek proizvodi loše rezultate.
Moguće posljedice
Ako se ostvare crni scenariji dolaska na vlast nacionalističkih populista u Njemačkoj i Austriji, vrlo brzo će negativne posljedice osjetiti ljudi sa Zapadnog Balkana koji rade u tim zemljama, naročito oni koji su migrirali u recentnom periodu. Za zemlje Zapadnog Balkana u političkom smislu bi vjerovatno EU integracije bile potpuno blokirane, što znači izostanak finansijske podrške za strukturne promjene što bi, vjerovatno, proizvelo jačanje antievropskog raspoloženja na Zapadnom Balkanu.
Sve to bi političke elite jedva dočekale kako bi zadržale sistem koruptivnog ortačkog kapitalizma i onemogućile bilo kakav ekonomski napredak. Jasno je i da bi u takvim uslovima nužne strane investicije Zapadni Balkan zaobilazile u širokom luku. U srednjem roku posljedice bi mogle biti još izraženije u kontekstu bh. ekonomije. Iako je malo vjerovatan scenarij, zbog snage institucija, da bi nacionalistički populisti mogli uvesti Njemačku i Austriju u značajniju recesiju, ali bi njihov izborni trijumf mogao proizvesti decenijsku stagnaciju ekonomije. Kako je na početku teksta jasno pokazana ovisnost bh. ekonomije o kretanjima u Njemačkoj i Austriji, sasvim je jasno da bi ovo dovelo do konstantnog smanjenja izvoza i doznaka iz inostranstva, čemu se domaća ekonomija teško može oduprijeti.
Veoma je važno razumjeti da je danas populizam pokret koji je doživio enorman rast popularnosti u posljednjih 15 godina, na valu Brexita, Trumpa i nacional-populističkih vlada i vođa u srednjoj i istočnoj Evropi. Populizam nema ideologiju, ali ima antagonizam koji nije samo politička prijetnja demokratiji, već ima i svoje negativne ekonomske implikacije.
Damir Bećirović je ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
