Bosna i Hercegovina je u 2024. godini ostvarila značajan rast izvoza autodijelova u vrijednosti od 678,5 miliona KM, što predstavlja povećanje od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajnije tržište za bh. autoindustriju, uprkos svim krizama i dalje ostaje Njemačka, s udjelom od 36,42 posto u ukupnom izvozu. Podaci pokazuju da BiH drži poziciju pouzdanog partnera u evropskoj automobilskoj industriji.
Za Bloomberg Adriju su iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK/STK) kazali da je u 2024. godini, BiH ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 45,7 milijardi KM. Vrijednost izvoza iznosila je 16,5 milijardi KM, što je pad od 3,64 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za 3,35 posto na 29,2 milijarde KM.
Pored Njemačke, koja je najznačajnije tržište koje učestvuje u ukupnom izvozu, slijede Austrija i Italija.
Ovi trendovi ukazuju na potrebu za stvaranjem povoljnijeg poslovnog ambijenta kako bi bh. kompanije postale konkurentnije na globalnom tržištu.
Iz VTK/STK su kazali da je izvoz ostvaren uprkos izazovima u njemačkoj autoindustriji, što ukazuje na otpornost i prilagodljivost bh. kompanija u globalnom lancu snabdijevanja. Napominju da su rezultati isključivo ostvareni u kategoriji metalske i elektro industrije, te da je u skladu sa tim ukupni klaster kompanija koje proizvode autodijelove u Bosni i Hercegovini ostvario znatno veći izvoz.
Glavni izvozni proizvodi uključuju dijelove široke primjene u različitim tipovima vozila, aluminijske felge, ispušne sisteme, metalne i električne komponente.
"U narednom periodu, ključno će biti jačanje kapaciteta domaćih proizvođača, diverzifikacija tržišta i prilagođavanje trendovima u elektrifikaciji i održivim tehnologijama, jer Bosna i Hercegovina ima potencijal dodatno povećati konkurentnost i učvrstiti svoju poziciju u evropskoj i svjetskoj automobilskoj industriji", kazali su nam.
Dodaju da bh. izvoznici nisu značajno pogođeni jer je u strukturi izvoza najviše proizvoda koji su univerzalni ili prilagođeni i za EV modele.
Kriza u njemačkoj autoindustriji najviše je pogodila upravo proizvođače vozila s unutrašnjim sagorijevanjem zbog prelaska na električna vozila (EV).
Jasno je da se njemačka automobilska industrija suočava s izazovima poput visokih cijena energenata, poremećaja u trgovini s Kinom i visokih proizvodnih troškova. Svi ovi faktori su doveli do smanjenja proizvodnje i povećanja broja insolventnosti među dobavljačima.
U čekanju (pre)okreta
Prodaja je u padu, a proizvodni troškovi rastu. Volkswagen AG, Mercedes-Benz Group AG i stotine proizvođača dijelova su u zaostatku kada je riječ o tranziciji na električna vozila.
Prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa za dodatne carine prilikom uvoza njihovih vozila ne ostavlja nadu. Sve oči njemačke autoindustrije bile su uprte u rezultate izbora, ali i u to šta dolazi nakon njih.
Ulog nikada nije bio veći. Najveća evropska ekonomija nalazi se usred industrijskog pada, izazvanog usponom napredne kineske proizvodnje i nizom kriza, od pandemije do prekida snabdijevanja jeftinim ruskim gasom. Bez novih podsticaja, Njemačka rizikuje da izgubi desetine hiljada radnih mjesta u proizvodnji u korist zemalja s nižim troškovima, koje agresivno lobiraju za investicije.
"Potreban nam je ekonomski preokret", rekla je nedavno Hildegard Müller, predsjednica njemačkog automobilskog udruženja VDA. Dodala je da naredna vlada mora smanjiti birokratiju i podstaći rast kako bi Njemačka ponovo postala konkurentna.
Perspektiva njemačke automobilske industrije, koja čini oko pet posto ekonomije te države i zapošljava skoro 780.000 ljudi, sumorna je. Proizvođači automobila sada smanjuju troškove, preuređuju proizvodna portfolija i mijenjaju menadžment, nakon što su pretrpjeli ozbiljan udarac zbog sve jače konkurencije iz Kine i opadajuće potražnje za električnim vozilima u Evropi. Raspoloženje je palo na najniži nivo do sada.
Ipak, njemačke političke partije nisu predstavile ozbiljnije planove za oporavak automobilske industrije. Ovo su ključna pitanja koja "more" automobilske rukovodioce.
Očekuje se oporavak evropskih proizvođača
Osvrćući se na utjecaj na njemačke krize na BiH, Mahmut Galijašević, potpredsjednik i CEO MAN+HUMMEL BA Tešanj, kompanije iz automobilskog sektora koja upošljava 800 radnika, što je čini jednim od najvećih njemačkih poslodavaca u BiH, ranije je za Bloomberg Adriju kazao da je stanje u automobilskoj industriji EU, posebno u Njemačkoj, trenutno izazovno za sve zbog mnogobrojnih globalnih ekonomskih pritisaka, tranzicije ka električnim vozilima (EV), povećanja troškova proizvodnje i smanjenja potražnje na nekim tržištima.
"Naša kompanija, zahvaljujući činjenici da posjeduje znanja iz filtracije, već duže vrijeme diverzificira svoje poslovanje na niz različitih oblasti, uključujući čistu mobilnost, čist zrak i čistu vodu. Nastavak ulaganja u tehnologiju, modernizaciju proizvodnje i optimizaciju troškova pomaže u ublažavanju efekata ekonomskih previranja", kazao je Galijašević.
Međutim, prema procjenama analitičara, očekuje se oporavak evropskih proizvođača automobila u 2025. godini, potaknut poboljšanjem pristupačnosti vozila i mogućim novim vladinim poticajima.
Depositphotos
Ilija Nešić, analitičar Bloomberg Adrije, kazao je da je svijetla tačka kod proizvođača autodijelova zapravo njihovo upravljanje obrtnim kapitalom. Konkretno, uprkos padu prodaje, potraživanja se naplaćuju praktično istom dinamikom, te su dani potraživanja u prosjeku ostali na istim nivoima kao prošle godine. Drugim riječima, potraživanja su se smanjivala u skladu s manjim nivoima prodaje.
Ovo je najvećim dijelom u skladu s očekivanjima, s obzirom na to da dobavljači autoindustrije većinski funkcioniraju po sistemu narudžbi i obavezani su dugoročnim ugovorima.
Proizvođači autodijelova su se uspjeli prilagoditi na period usporene potražnje, to jeste nisu dozvolili da im se zalihe gomilaju, te su i dani zaliha ostali na istim nivoima na kraju četvrtog kvartala 2024. (u poređenju s istim periodom prošle godine). Doduše, uz daljnje cjenovne pritiske, proizvođačima autodijelova će se gomilati izazovi u upravljanju neto obrtnim kapitalom.
U međuvremenu, Evropska komisija je najavila produženje roka za proizvođače automobila da ispune nove ciljeve emisije CO2, dajući im tri godine umjesto jedne za usklađivanje. Ova odluka dolazi nakon značajnog pritiska automobilske industrije i ima za cilj olakšati tranziciju ka električnim vozilima.
.webp){kind=icon}
