Njemačka između obećane zemlje i realnosti

Iako Njemačka i dalje privlači radnike iz Bosne i Hercegovine zbog boljih radnih uslova, rastući životni troškovi, posebno u većim gradovima, postaju izazov za mnoge porodice. Integracija bh. radnika postaje teža zbog visokih cijena stanovanja, što dodatno komplikuje njihov položaj u zemlji koja se suočava s velikim promjenama u svojoj ekonomskoj strukturi. Povratak bh. porodica iz ove zemlje primjetan je u posljednje vrijeme, posebno u Tuzlanskom kantonu, te se postavlja pitanje da li se može govoriti o širem trendu. Također, postoji interes i za povratak radnika iz drugih zemalja.

Mersiha Mima Mehić, direktorica Kolektiv-MojPosao.ba, za Bloomberg Adriju kaže da se već u proteklih nekoliko godina značajan broj profesionalaca obraća njihovoj agenciji sa željom da se vrate u BiH i pronađu posao. Kako kaže, neki od njih se javljaju i nakon što se presele, međutim kvalitet poslova svakako predstavlja veliki izazov. Nekolicina se također odlučuje na pokretanje vlastite kompanije.

Prilika za domaće privrednike

Privrednici navode da se pored onih povratnika iz Njemačke koje već zapošljavaju, na svaki oglas za posao jave najmanje tri-četiri osobe koje rade u zemljama Evropske unije. Riječ je o stručnim i educiranim kadrovima - inženjerima, zavarivačima, monterima, električarima. Oni koji su upoznati s prilikama s kojima se susreću bh. radnici u Njemačkoj ističu da većina njih ode za snovima koji su iznad njihovih realnih mogućnosti. Međutim, ostvarenje tih snova nije lagano te je potrebno puno truda. Među onima s kvalifikacijama koji se vraćaju, ima i onih koji su očekivali da će dostići zamišljeni standard brzo i bez puno truda. Ipak, ako govorimo o visokokvalifikovanim radnicima koji se vraćaju u BiH, svi oni imaju znanja i vještine koje domaći privrednici trebaju iskoristiti.

"Međutim, oni su navikli na uređen sistem, relativno visoka primanja i imaju velike zahtjeve. Ali svakako je 'win-win' situacija za domaću privredu da se što više takvih ljudi zaposli, jer bismo onda imali kvalitetnu radnu snagu koja zahtijeva kvalitetne uslove rada, što bi u konačnici pomoglo i radnicima u BiH", kazao je za Bloomberg Adria Start ekonomista Igor Gavran.

Depositphotos

U ovoj školskoj godini u Tuzlanskom kantonu je upisano oko 90 učenika koji su se sa svojim porodicama vratili iz Njemačke. Mehić kaže da iako je ova informacija privukla pažnju, ovaj broj ne predstavlja širi trend masovnog povratka građana BiH, te da ovi individualni slučajevi mogu biti odraz specifičnih okolnosti, a ne dugoročne promjene migracionih tokova.

"Ipak smatram da se ne radi o značajnim brojevima u globalu, te da je potrebno strateški pristupiti privlačenju ovih radnika. Istraživanja nam pokazuju da značajan broj ispitanika iz Srbije i Austrije smatra BiH atraktivnom zemljom za rad. Postoji svakako mogućnost da je riječ upravo o ispitanicima iz BiH koji su trenutno na radu u ovim zemljama", pojašnjava.

Gavran navodi da se radnici iz Njemačke vraćaju prije svega zbog ekonomske i finansijske situacije. Naime, Njemačka se trenutno suočava s brojnim ekonomskim izazovima. Jedan od ključnih sektora u Njemačkoj, automobilska industrija, doživljava značajne poteškoće. Faktori poput smanjenja potražnje iz Kine, pandemije i geopolitičkih napetosti, uključujući rat u Ukrajini, narušavaju njen stabilan rast. Iako Njemačka decenijama dominira evropskom proizvodnjom, osiguravajući oko 25 posto radnih mjesta u industrijskom sektoru, visoke cijene energije dodatno ugrožavaju energetski intenzivne industrije kao što su hemijska industrija, proizvodnja čelika, keramike i stakla.

Privreda Njemačke (sivi stubići) uglavnom će kaskati za eurozonom (žuti stubići)/Bloomberg

 

Vlada Njemačke je spremna smanjiti svoju prognozu za najveću evropsku ekonomiju i ne očekuje nikakav rast ove godine, navode izvori upoznati sa situacijom. Zvaničnici u Berlinu planiraju smanjiti svoju prognozu rasta za 2024. godinu na – u najboljem slučaju – stagnaciju, s prethodno projektovanih 0,3 posto, rekli su izvori koji su željeli ostati anonimni, jer su prognoze trenutno povjerljive.

Takav ishod značio bi još jednu izgubljenu godinu za ekonomiju koja je opterećena slabošću svog industrijskog sektora uslijed prekida snabdijevanja gasom nakon invazije na Ukrajinu, kao i slabe potražnje iz Kine i borbe da se preusmjeri na proizvodnju električnih vozila.

Pročitaj više:  Još jedan loš znak za Njemačku: Padaju fabričke porudžbine

VW u savršenoj oluji pada prodaje, konflikta u Njemačkoj i kineske konkurencije

Njemačkoj 'gori krov', tko se plaši požara?

Njemačka se mora 'vratiti reformama' kako bi podigla ekonomiju

Primjer koji jasno oslikava ovu krizu dolazi iz Volkswagena, najvećeg njemačkog proizvođača automobila, koji prvi put razmatra zatvaranje nekih svojih njemačkih pogona. Ovaj potez, uzrokovan slabom potražnjom u Evropi i konkurencijom kineskih modela, direktno bi ugrozio oko 300.000 radnih mjesta.

Unatoč svemu, Mehić naglašava da interes za odlazak u Njemačku ostaje snažan među bh. radnicima, potpomognut činjenicom da mnogi govore njemački jezik. Istraživanje koje je MojPosao.ba radio u toku 2023. godine pokazalo je da su zemlje DACH regije (Njemačka, Austrija i Švicarska) najatraktivnije zemlje za preseljenje građana BiH u inozemstvo.

Glavni razlozi za preseljenje su bolji kvalitet života i društveni sistem, što uključuje i stabilnost političkog okruženja. S druge strane, BiH trenutno ne nudi konkurentske poslove ni finansijske pakete koji bi zadržali radnu snagu u zemlji.

"Naša zemlja, nažalost, u ovom momentu nema jasnu strategiju vezanu za zaustavljanje iseljavanja, ali ni za privlačenje dijaspore za povratak", kaže Mehić.

Koliko je realan ostanak u BiH

S obzirom na trenutnu situaciju, pravo je pitanje hoće li i radnici koji su se eventualno vratili u BiH ili to razmatraju, imati tendenciju da se ponovo isele ako ne dođe do značajnih promjena u ekonomskoj i društvenoj situaciji u zemlji. 

"Da bi zaista osigurali da se talenti iz dijaspore vrate, neophodna je kontinuirana podrška, strategije i olakšavanje povratka za radnike iz dijaspore", kaže Mehić.

Naglašava da je u posljednje dvije godine prisutan globalni megatrend smanjenja spremnosti na preseljenje u inostranstvo zbog posla, dok je s druge strane prisutan rast virtualne mobilnosti. Čak 66 posto globalnih ispitanika je spremno na rad na daljinu za poslodavca koji nije fizički prisutan u njihovoj zemlji, dok je 75 posto ispitanika iz BiH spremno za virtuelnu mobilnost. Trendovi mobilnosti pokazuju da se ljudi sele i prelaze iz društava u kojima je natalitet u porastu, u društva u kojima je natalitet u opadanju.

Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com, za Bloomberg Adriju je ranije kazao da je osnovni razlog za povratak radnika ekonomska kriza koja sve više i više kuca na vrata Njemačke kao članice EU i pokretača ekonomije Starog kontinenta. Ističe da na sve to imamo i radnu snagu koja je ipak pomislila "ma idemo tamo brzo i jednostavno zaraditi".

"A ja bih tu dodao - 'Nije Njemačka što i polje preći', pa su se tako zaletjeli, vidjeli da se gore konstantno radi i da nema zabušavanja, a i oni samci koji su otišli, zbog rasta cijena nekretnina morali su raditi još dodatnih poslova", pojašnjava Raškaj.

Ilustracija (Depositphotos)

Neke procjene govore da u BiH trenutno nedostaje više od 70.000 radnika u svim sektorima. Raškaj naglašava da, ako je Volkswagen stao, ne znači da će i naše kompanije stati.

"Nalazimo se trenutno, zajedno sa Srbijom, a i Hrvatskom, u veoma povoljnom položaju, i mogu slobodno reći neutralnom, gdje su nam otvorena i druga tržišta osim EU. Dakle, naša proizvodnja ne posustaje i naše potrebe svake godine rastu kako rastu i naše uspješne kompanije", dodaje.

Navodi da danas nema više dugih redova ispred ambasada kao što je to bilo prethodnih godina. Vidljiv je znatan pad odlazaka naših građana, s obzirom na to da je sada samo pitanje vremena kada će zvanično biti proglašena kriza u Njemačkoj, a svakodnevne vijesti koje dolaze ne samo iz Njemačke nego i drugih zemalja EU nisu bajne i obećavajuće.