Dok evropske kompanije nastavljaju da režu plate zaposlenih, mladi u Srbiji priželjkuju zaradu od 130.000 dinara, a u realnosti rade za mnogo manje i često van svoje profesije. Prema nekim svjetskim istraživanjima, i dalje većina (60 odsto) ljudi visinu primanja smatra najvažnijim faktorom među uslovima rada, ali se i taj procenat smanjio u odnosu na ranije.
Posebno u godinama poslije pandemije, kada se većinski deo planete već privikao na prednosti rada od kuće i ostale oblike fleksibilnosti, dominacija plate kao ključnog faktora je - uprkos inflaciji - počela da slabi u korist drugih olakšica koje firme mogu da pruže kako bi privukle i zadržale kadrove.
Dobar primjer za to je fluktuacija radnika u raznim industrijama, poput IT-ja ili marketinga, gde radnici mijenjaju radno mjesto i po cijenu istog iznosa zarade - samo ako im druga firma nudi bolje beneficije. Ovo je bitno istaći jer je ponekad izlazak iz zone komfora i promjena radnog okruženja potcenjeni stres kroz koji radnik treba da prođe.
Da li su kompanije na pravom putu kada određuju pogodnosti za zaposlene, šta im nude, a šta oni ponajviše žele?
Istraživanje SHRM-a je pokazalo da se američki poslodavci fokusiraju na beneficije koje podržavaju mentalno zdravlje i podršku u vezi sa negom. HR stručnjaci, anketirani za potrebe ove studije, naveli su da je kovid 19 donio značajne promjene u pogledu benefita za zaposlene u 2020. godini.
Te promjene se, prije svega, odnose na benefite koji podržavaju zdravlje i potrebe za radom na daljinu, odnosno hibridnim radom, zatim roditeljsko odsustvo i brigu o porodici. Kako je svijet ulazio u blokadu, tako su kompanije pronalazile nove načine da se prilagode zaposlenima koji su s vremenom razvijali nove navike. Četiri godine kasnije, može se konstatovati da nema (potpunog) povratka nazad - tj. periodu prije korone.
Depositphotos
Primarni zahtjevi u postkovid eri
Primjetno je da opada interesovanje za tim bilding aktivnosti, te da kompanije sve rejeđe planiraju taj trošak u okviru svojih budžetskih konstrukcija. S druge strane, zaposleni više uviđaju prednosti drugih benefita nego samog tim bildinga.
Kako se kroz godine mijenjala radna kultura, tako su i kancelarije ponegdje pale u drugi plan. Drugim riječima, više novca odlazi na beneficije za zaposlene - zdravlje, osiguranje, službeni automobil, razna članstva - nego u uređenje kancelarijskog prostora i opremu; naravno, tamo gdje je to moguće.
-
Na osnovu rezultata istraživanja SHRM-a, čak 78 odsto poslodavaca je reklo da je proširilo mogućnosti rada na daljinu i razvilo pakete beneficija baš za radnike na udaljenim pozicijama. Jedan od primjera je dostupnost telemedicine, čime je učinjeno da resursi mentalnog zdravlja budu pristupačniji.
-
Istraživanje pokazuje i da je prevalenca plaćenog odsustva u SAD, zarad brige o djetetu, najveća u posljednjih pet godina: procenat poslodavaca koji nude plaćeno porodiljsko odsustvo za majke porastao je na 53 odsto, a za očeve na 44 odsto. Istovremeno, prema podacima Ministarstva za brigu o porodici i demografiju Republike Srbije, svega jedan odsto očeva koristi pravo na odsustvo radi brige o djetetu.
-
Virtuelne interakcije su smanjile potrebu za pružanjem beneficija koje se tiču fizičkog blagostanja na radnom mjestu, budući da je došlo do značajnog pada njihovih primjena od 2019. do 2020. godine. Velnes programi su pali za sedam odsto, a nagrade za okončanje programa iz te oblasti pale su za devet odsto.
-
S druge strane, resursi za programe o tome kako upravljati stresom porasli su za 11 odsto, dok su usluge trenera za lični razvoj, u odnosu na trenere za karijeru, skočile sedam odsto. Dodatno, ponude vezane za meditaciju i podizanje svjesnosti porasle su sedam odsto, kaže SHRM.
Veće odsustvo očeva s posla, a prisutnost majki na poslu
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji i UNDP Laboratorija za ubrzani razvoj istraživali su postojeće politike u oblasti roditeljstva u Srbiji i zemljama koje su razvile uspešne prakse, kao i mjere koje sprovode kompanije kako bi podržale porodične obaveze zaposlenih, za koje se ispostavilo da su prioritet i radnicima i firmama koje žele zadovoljne ljude u svojim timovima.
U ovom izvještaju se, između ostalog, ističu ekonomski aspekti većeg učešća očeva u brizi o djeci - poput smanjenja razlika u zaradi između muškaraca i žena, ali i odnos poslodavaca prema ovoj temi.
Među bitnijim faktorima su: veća prisutnost žena na poslu i tržištu rada, podjeljena bolovanja (poslodavci mogu da očekuju veću izvjesnost i kraća odsustva svih svojih zaposlenih - i muškaraca i žena), zatim stvaranje boljeg osjećaja pripadnosti kompaniji kod zaposlenih (prije svega žena).
U Srbiji, kao primjeri dobre prakse u ovom kontekstu izdvajaju se kompanije koje su očevima omogućile dodatne plaćene dane odsustva za brigu o djeci: Apatinska pivara (10 dana), Intesa (10 dana), Generali (10 dana), Nestle (4 nedelje).
Inače, Privredna komora Srbije, u saradnji sa Ministarstvom za brigu o porodici i demografiju, od 2017. dodjeljuje nagradu "Prijatelj porodice" onim kompanijama koje imaju usvojene standarde i prakse, ali i rezultate po pitanju usklađivanja rada i roditeljstva.
.webp){kind=icon}
