.webp){kind=icon}
Da situacija u Njemačkoj nije zadovoljavajuća pokazuju i podaci o povratku radnika u Bosnu i Hercegovinu. Njemačka već odavno kaska za ostatkom eurozone, a posljednje najave o zatvaranju fabrika u automobilskoj industriji dodatno su pogoršale situaciju. Na sve to, oni koji se vraćaju iz Njemačke kažu da ono što ih je u velikoj mjeri i otjeralo iz BiH, a to je politička nestabilnost, sada ih tjera i iz Njemačke.
Iako BiH i dalje bilježi veliki odliv radne snage, nedavne informacije o povratku porodica u Tuzlanski kanton daju tračak nade da bi u narednom periodu ovaj trend mogao usporiti. Prema procjenama, BiH je u periodu od 2013. do 2023. napustilo oko 600.000 ljudi. U posljednjih pet godina, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u BiH se vratilo oko 15.000 ljudi.
Da se radnici vraćaju iz Njemačke, za Bloomberg Adriju potvrđuje Irnes H., 31-godišnji visokokvalificirani licencirani električar, koji više od 10 godina živi i radi u ovoj zemlji. Kako kaže, dosta njegovih prijatelja i poznanika se u posljednje vrijeme vratilo, a veliki broj ih je predalo zahtjeve za prekid radnog odnosa te se u narednom periodu planira vratiti u BiH.
Nedovoljne plate
"Trenutno su u Njemačkoj ostale dvije grupe ljudi, kada je riječ o onima koji su u Njemačku došli prije npr. pet ili šest godina. Prvi su oni koji su podigli visoke kredite koje moraju vraćati, a nemaju konkretan plan da to brže otplate. Druga grupa su ljudi koji su pokrenuli neke svoje biznise, kao i visokokvalificirane zanatlije i fakultetski obrazovani radnici, koji s trenutnim platama sebi mogu priuštiti lijep život", kaže naš sagovornik.
Dodaje da oni koji su došli da rade u brzim dostavama ili uslužnom sektoru, bez dobrog poznavanja njemačkog jezika i jakih kvalifikacija nisu uspjeli opstati. Također, kako kaže, osoba koja kao samac dođe u Njemačku lakše će se snaći u većim sredinama gdje ima dosta ljudi iz BiH, koji se međusobno podržavaju i pomažu jedni dugima u pronalasku povoljnijih stanova i boljih poslova.
I sam je u jednom momentu razmišljao o povratku u BiH. Nekoliko godina radio je na minhenskoj podzemnoj željeznici, međutim nakon ruske invazije na Ukrajinu, energetske krize i rasta inflacije, plata koju je tu primao nije bila dovoljna da pokrije osnovne troškove, zbog čega je prešao u privatni sektor. Na sve to, početkom ove godine je pokrenuo i svoj obrt.
"Inflacija je pojela plate. Troškovi su skočili za 30-40 posto. Prije pet godina s današnjim platama moglo se živjeti i više nego lagodno. Danas to nije tako. Iskren da budem, da nemam privatni obrt, i ja bih se vratio, jer bi mi bilo lakše da živim u BiH u svojoj kući, da ne plaćam kiriju, troškovi su znatno niži, a uz svoje zanimanje mogao bih i u BiH dobro zarađivati", kaže Irnes H.
I za kraj dodaje da je trenutna politička situacija u Njemačkoj nestabilna te da sve ono što je nekada privlačilo ljude iz BiH danas više ne postoji.
Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com, za Bloomberg Adriju kaže da je dobar primjer Tuzlanski kanton, gdje se ove godine u osnovne i srednje škole upisalo oko devedesetero djece koja su se vratila iz Evropske unije.
Osnovni razlog za povratak radnika je ekonomska kriza koja sve više i više kuca na vrata Njemačke /Privatna arhiva
Kako kaže, na nedavno održanim Gračaničkim poslovnim susretima na panelima su se mogle čuti razne pozitivne priče mladih koji su otišli studije završiti u nekoj od zemalja EU ili na neko radno mjesto, ali su se odlučili vratiti, pokrenuti vlastiti biznis ili nastaviti raditi u nekoj od uspješnih kompanija u Tuzlanskom kantonu.
"Stoga, okvirno od pet do deset posto više je povratka naših građana u odnosu na prošlu godinu", dodaje Raškaj.
Iako i dalje u BiH vlada percepcija o Njemačkoj kao idealnoj zemlji i vlada želja za ostvarenjem 'njemačkog sna', oni koji su otišli i vratili se razbijaju ovu percepciju i san. Njemačka je u centru pažnje ekonomista nakon što je počela kaskati za drugim zemljama eurozone - uglavnom zbog pada proizvodnje koji traje već neko vrijeme. Iako je za pad dijelom kriva i mala potražnja na glavnim izvoznim tržištima, zemlja se također bori sa strukturnim problemima među kojima su visoki troškovi energije, loša demografska slika i rast konkurentnosti Kine.
Privreda Njemačke (sivi stubići) uglavnom će kaskati za eurozonom (žuti stubići)/Bloomberg
"Osnovni razlog za povratak radnika je ekonomska kriza koja sve više i više kuca na vrata Njemačke kao članice EU i pokretača ekonomije starog kontinenta. To vidimo i kroz najave Volkswagena, pa i Audija, koji će smanjiti proizvodne kapacitete, što pokreće domino-efekt, dakle, ugrožava one tvrtke kooperante koje su proizvođači nekih dijelova", kaže Raškaj.
Dodaje da na sve to imamo i radnu snagu koja je ipak pomislila "ma idemo tamo brzo i jednostavno zaraditi".
"A ja bih tu dodao - 'Nije Njemačka što i polje preći', pa su se tako zaletjeli, vidjeli da se gore konstantno radi i da nema zabušavanja, a i oni samci koji su otišli, zbog rasta cijena nekretnina morali su raditi još dodatnih poslova", pojašnjava Raškaj.
U BiH se uglavnom vraćaju radnici iz oblasti građevine, tekstilne i drvne industrije, a uskoro se može očekivati i povratak radnika iz autoindustrije. Međutim, postavlja se pitanje koliko je realno očekivati da će ti radnici i njihove porodice zaista i ostati u BiH.
"Nama je svaki školarac, svaka mlada, zdrava, sposobna, kvalificirana osoba potrebna i jako bitna. Osobe koje se vraćaju iz EU dolaze i s dodatnim iskustvom i edukacijom i upravo takve osobe mogu prenijeti i iskustva i educirati ne samo naše mlade nego i radnike iz trećih zemalja, a koji su nam naravno potrebni", kaže Raškaj.
Bloomberg Mercury
Neke procjene govore da u BiH trenutno nedostaje više od 70.000 radnika u svim sektorima. Raškaj naglašava da, ako je Volkswagen stao, ne znači da će i naše kompanije stati.
"Nalazimo se trenutno, zajedno sa Srbijom, a i Hrvatskom, u veoma povoljnom položaju, i mogu slobodno reći neutralnom, gdje su nam otvorena i druga tržišta osim EU. Dakle, naša proizvodnja ne posustaje i naše potrebe svake godine rastu kako rastu i naše uspješne kompanije", dodaje.
Navodi da danas nema više dugih redova ispred ambasada kao što je to bilo prethodnih godina. Vidljiv je znatan pad odlazaka naših građana, s obzirom na to da je sada samo pitanje vremena kada će zvanično biti proglašena kriza u Njemačkoj, a svakodnevne vijesti koje dolaze ne samo iz Njemačke nego i drugih zemalja EU nisu bajne i obećavajuće.
"Uz to postoji ozbiljan strah kod određenog broja ljudi od mogućeg rata Rusije i NATO-a u tim zemljama, stoga dosta njih ipak odlučuje ostati kod nas. Prognoze za BiH i region su povoljne za razliku od zemalja Zapada. Na javnom i privatnom sektoru je da za naše građane osiguraju povoljno i kvalitetno i dobro plaćeno radno okruženje uz maksimalno poštivanje prava svih radnika", zaključuje Raškaj.
