.webp){kind=icon}
U posljednje dvije godine prisutan je značajan globalni megatrend - pad spremnosti na preseljenje u inozemstvo radi posla. Umjesto toga, bilježi se porast virtualne mobilnosti, što odražava promjene u modernoj radnoj snazi. Ipak, i dalje je značajan broj radnika zainteresiran za rad u inozemstvu. I dok su bh. radnicima najatraktivnije zemlje DACH regije, Bosna i Hercegovina je posebno zanimljiva radnicima iz Saudijske Arabije.
Prema istraživanju koje je MojPosao.ba proveo s partnerima, a koje je obuhvatilo ispitanike iz 188 zemalja, na globalnom nivou glavni razlozi za preseljenje u inostranstvo radi posla prije svega su kvalitet posla, preporuke, ali i činjenica da poslotražioci znaju službeni jezik te zemlje. S druge strane, ispitanici iz BiH u poređenju s globalnim ispitanicima, u velikoj mjeri donose odluku za preseljenje zbog boljeg ukupnog kvaliteta života, boljeg društvenog sistema i zdravstvene zaštite, te zbog političke stabilnosti.
"Ono što je zanimljivo je da ne postoji 'brend zemlje' kao faktor za odabir zemlje, te da je kvalitet poslova zapravo ključan. Postoji i niz drugih faktora koji mogu uticati na odabir zemlje za preseljenje, pa je naprimjer, činjenica da članovi porodice ili prijatelji žive u nekoj zemlji također značajna", za Bloomberg Adriju kaže Mersiha Mima Mehić, direktorica Kolektiv-MojPosao.ba.
Kada govorimo o globalnoj atraktivnosti, BiH se u 2023. godini među 188 zemalja plasirala na 94. mjesto. Top pet zemalja iz kojih bi radnici željeli doći da rade u BiH su Saudijska Arabija, Slovenija, Turska, Srbija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Mehić kaže da iako globalno najveći uticaj za preseljenje u inostranstvo radi posla imaju kvalitet radnih mjesta, kvalitet života i poreske olakšice, faktori za odabir BiH su potpuno drugačiji.
"Ključni faktori za razmatranje BiH kao atraktivne destinacije za preseljenje uključuju kulturu dobrodošlice i inkluzivnost, kvalitet života, porodično okruženje i troškove života. Razumijevanje ovih faktora je zapravo ključno u privlačenju strane radne snage kako bismo bili u poziciji da uopće pariramo zemljama EU u privlačenju radne snage", pojašnjava Mehić.
S druge strane, prema istraživanju iz 2023. našim radnicima i dalje su najinteresantnije zemlje DACH regije, unatoč problemima s kojima se suočava njemačka ekonomija te određenom broju radnika koji se vraćaju iz Njemačke u BiH. Bitno je istaknuti da su u 2024. primjetne neke promjene u preferencijama bh. radnika.
"Još uvijek nemamo precizne podatke o tome u kojoj mjeri se promijenila atraktivnost Njemačke za ovu godinu. Međutim, tokom 2024. godine, MojPosao.ba je proveo dodatna istraživanja koja su pokazala da bi približno 30 posto ispitanika iz BiH od zemalja u regiji radilo isključivo u Hrvatskoj", dodaje Mehić.
Općenito, na globalnom nivou prisutan je trend smanjenja spremnosti na preseljenje, dok je porastao broj radnika koji su spremni raditi na daljinu. Tako na globalnom nivou taj postotak iznosi 66 posto, dok je u BiH taj postotak još veći i iznosi 75 posto. Trendovi mobilnosti pokazuju da se ljudi sele i prelaze iz društava u kojima je natalitet u porastu u društva u kojima je natalitet u opadanju. Evropa također spada u jednu od regija s najnižom pokretljivošću globalno.
Pročitaj više: Njemački san se ruši, sve veći broj radnika se vraća u BiH
Poslodavci se moraju prilagoditi generaciji Z, doznajte što sve očekuju
Plate najviše rasle u poljoprivredi, a padale u finansijskom sektoru
Chronoworking: Kako funkcioniše i da li je primjenjiv u praksi
Svi ovi globalni megatrendovi u velikoj mjeri utiču na tržište BiH. Trenutne predikcije govore da će više od 90 posto radnika globalno trebati neku vrstu prekvalifikacije ili dokvalifikacije, a sve uslijed brzog razvoja umjetne inteligencije i digitalizacije. Tehnološke promjene se dešavaju jako brzo, ali promjene u vještinama ljudi zahtijevaju vrijeme. Mehić ističe da upkos trendovima da kompanije vraćaju zaposlenike u kancelarije i općem trendu smanjenja fleksibilnih modela rada, veliki broj zaposlenika i dalje očekuje od kompanija više fleksibilnosti i balansa između privatnog i poslovnog života.
"S druge strane, podaci pokazuju da zaposlenici danas mnogo brže donose odluku za promjenu posla uzrokovanu nezadovoljstvom, tako da će kompanije biti prisiljene kontinuirano mijenjati svoje politike kako bi privlačile talente", zaključuje Mehić.
