Najveću platu u Bosni i Hercegovini u prosjeku primaju country manageri, dok su najmanje plaćeni krojači i čistači. Većina zaposlenih u BiH nezadovoljno je svojom platom, a trećina smatra da bi rast od 11 do 20 posto bio zadovoljavajući. Ono što je alarmantno jeste i rodni jaz u platama.
Prema podacima servisa Plata.ba, najveću platu od 4.244 KM primaju country manageri, a slijede IT arhitekti s platom od 3.559 KM, te lizing direktori s platom od 3.549 KM.
S druge strane, najmanje zarađuju krojači, čija plata u prosjeku iznosi 700 KM, slijede čistači s prosječnom mjesečnom zaradom od 709 KM i šivači s platom od 724 KM.
Istovremeno, žene su i dalje manje plaćene od svojih muških kolega. Prema podacima koji su dostupni na platformi Plata.ba, žene u BiH zarađuju 14,8 posto manje od muškaraca.
Prema komparativnoj analizi mehanizama izvještavanja o rodnom jazu u platama "Razotkrivanje nepravilnosti i rodno okruženje u Bosni i Hercegovini", žene ostvaruju samo 53,7 posto prihoda muškaraca u BiH.
Prema izvještaju, u našoj zemlji bruto nacionalni dohodak (BND) po ženi iznosi oko 19.457 KM, dok je BND po muškarcu znatno veći i iznosi oko 36.189 KM. Ovo rezultira time da žene zarađuju samo 53,7 posto dohotka muškaraca u zemlji.
"Samo oko 36,5 posto žena aktivno je prisutno na tržištu rada u BiH, pri čemu se zanemaruje činjenica da mnoge žene obavljaju neplaćeni rad, poput brige o djeci, starijim i ugroženim osobama, što često ostaje nedovoljno izvještavano i zanemareno", navedeno je.
Prema posljednjim statističkim podacima, prosječna mjesečna plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1.262 KM. Zabilježen je nominalni i realni pad u odnosu na juni 2023. godine, dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježen realni i nominalni rast.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za august ove godine iznosi 3.322,90 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 37,98 posto, dok minimalna plata pokriva svega 17,94 posto potrošačke korpe.
Stoga i ne čude rezultati međunarodnog istraživanja koje je provedeno unutar Alma Career, vodeće grupacije na tržištu usluga zapošljavanja u 12 zemalja istočne i centralne Evrope, a koje je obuhvatilo i BiH, u odnosu na prosjek, radnici u BiH češće osjećaju da ih poslodavci potcjenjuju. Čak 55 posto zaposlenih u našoj zemlji tvrdi kako im je plata preniska, uzimajući u obzir radne zadatke, dok otprilike 27 posto radnika trenutnu platu ocjenjuje adekvatnom, odnosno razumnom.
Poređenja radi, radnici u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj najzadovoljniji su platom - više od 30 posto ispitanika istraživanja iz tih zemalja smatra kako zarađuju razumno, a manje od polovice ljudi ističe kako su potcijenjeni.
Na pitanje koliki 'skok' u iznosu plate bi ih učinio zadovoljnim, trećina ljudi ispitanika u BiH tvrdi da bi povećanje njihove trenutne plate od 11 do 20 posto bilo dovoljno da ispuni njihova očekivanja. Također, pet posto ispitanika istraživanja izrazilo je želju za udvostručenjem svoje postojeće plaće.
''Očekivano, radnici s najnižim platama, u prosjeku, od poslodavaca traže veće 'povišice' kako bi postali zadovoljniji, nego što je to slučaj sa zaposlenicima s većim trenutnim platama'', navodi se u istraživanju.
Istraženo je i koliko su radnici skloni preporučiti svog trenutnog poslodavca drugima. Samo 17 posto zaposlenika aktivno promoviše kompaniju u kojoj radi kao poželjno mjesto za rad, dok čak 58 posto ispitanih odvraća druge od traženja posla u njihovim redovima.
Upravo je visina plate povezana sa željom da se o kompaniji u kojoj radimo (ne) priča pozitivno. Gledano po zemljama, u BiH se nalazi relativno veliki broj kritičara trenutnog poslodavca - čak 62 posto. Od nas više kritičara imaju samo Hrvatska, Slovenija i Sjeverna Makedonija. Najviše promotora poslodavaca nalazi se u Poljskoj i Češkoj, a oni ujedno imaju i mali broj kritičara.
Mogući rast plate
Prostora i nagovještaja za rast plata ima. Manjak radnika uslijed migracija prema Zapadnoj Evropi doprinio je rastu pregovaračke moći radnika u BiH, što je i jedan od razloga godišnjeg rasta plata uz rast profitabilnosti kompanija uslijed inflacije.
"Prije možda pet ili šest godina radnici u BiH nisu baš imali toliku pregovaračku moć. Međutim, ovi efekti odlaska stanovništva iz BiH, a posebno je to izraženo do 2020. godine, do dolaska pandemije Covida, ustvari su doveli do toga da mi danas u BiH imamo jednu vrlo interesantnu situaciju, negdje 380 hiljada nezaposlenih", kazao je za Bloomberg Adria TV Faruk Hadžić, makroekonomista i dekan na SSST-u.
Ono što je Hadžić zaključio, a što neće ići u korist poslodavcima, jeste da kada inflacija bude toliko usporila, pa se na kraju i zaustavila, radnici će i dalje moći očekivati veće plate upravo zbog nedostatka radnika na tržištu BiH.
Ono što bi moglo pozitivno uticati na radnike s niskim platama jeste i mogućnost rasta minimalne plate na 1.000 KM u Federaciji BiH.
Naime, Vlada FBiH pripremila je set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanja u ovom entitetu, ali istovremeno omogućiti i viši standard za građane.
Nakon analize i razgovora s poslodavcima i ekonomskim stručnjacima, pripremljeno je smanjenje stope doprinosa na platu koja bi, umjesto trenutnih 41,5 trebala iznositi oko 30 posto. Istovremeno, Vlada želi stimulirati poslodavce da razliku u smanjenju preusmjere u plate radnicima. Tako bi se istovremeno minimalna plata podigla na 1.000 KM, što je odavno zahtjev sindikata u FBiH.
.webp){kind=icon}
