.webp){kind=icon}
Rodni jaz u platama pojavljuje se širom svijeta kao rezultat rodne neravnopravnosti i intersekcijske rodne diskriminacije. Međunarodna organizacija rada (ILO) definiše ovaj problem kao "strukturalnu rodnu diskriminaciju koja proizlazi iz horizontalne i vertikalne segmentacije radne snage".
Brojne zajedničke karakteristike doprinose rodnim jazovima u platama širom svijeta. Žene se suočavaju s nejednakim pristupom resursima u odnosu na muškarce, nedostatkom adekvatne pravne zaštite od rodno zasnovane diskriminacije na tržištu rada, u obrazovanju i zapošljavanju, te manjkom socijalnih usluga podrške.
Osim razumijevanja zašto postoje razlike u platama između spolova, ključno je i analizirati razloge zašto se ovakav jaz održava u pojedinim zemljama. Zemlje Zapadnog Balkana imaju relevantno zakonodavstvo koje garantira punu ravnopravnost, ali se nivo provedbe i dalje pokazuje nedovoljnim. Dodatno, tranzicijske ekonomije Zapadnog Balkana suočavaju se s kompleksnim strukturnim problemima, uključujući nedostatak rodno prihvatljivih internih politika, te obavezu poslodavaca da prikupljaju, izvještavaju i objavljuju informacije o rodnom jazu u platama.
Prema komparativnoj analizi mehanizama izvještavanja o rodnom jazu u platama "Razotkrivanje nepravilnosti i rodno okruženje u Bosni i Hercegovini", rodnim jazom u platama smatra se razlika između prosječnih primanja žena i muškaraca. Na globalnom nivou, ovaj jaz iznosi 20 posto, dok u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i zemljama Evropske unije iznosi oko 13 posto. Drugim riječima, prosječna zaposlena žena u EU zarađuje samo 87 centi na svaki euro koji zaradi prosječni zaposleni muškarac.
Bosna i Hercegovina
Marina Dimova, v. d. rezidentne predstavnice UNDP BiH, objasnila je kako je istraživanje pokazalo kako žene ostvaruju samo 53,7 posto prihoda muškaraca u BiH.
"U nastojanju da odgovorimo na ovu vrstu neravnopravnosti, istražili smo dublje, sistemske faktore koji utječu na rodni jaz u platama, analizirali međunarodne instrumente, istražili relevantno zakonodavstvo u BiH i mjere transparentnosti plata u zemljama širom Evrope. Ono što je najvažnije, naše istraživanje nudi jasne preporuke za smanjenje rodnog jaza plata u BiH, pozivajući na veću transparentnost plata i rodno osjetljivo upravljanje ljudskim resursima", kazala je Dimova.
Izvor: UNDP / Marina Dimova
Prema izvještaju, u našoj zemlji bruto nacionalni dohodak (BND) po ženi iznosi oko 19.457 KM, dok je BND po muškarcu znatno veći i iznosi oko 36.189 KM. Ovo rezultira time da žene zarađuju samo 53,7 posto dohotka muškaraca u zemlji.
"Samo oko 36,5 posto žena aktivno je prisutno na tržištu rada u BiH, pri čemu se zanemaruje činjenica da mnoge žene obavljaju neplaćeni rad, poput brige o djeci, starijim i ugroženim osobama, što često ostaje nedovoljno izvještavano i zanemareno", navedeno je.
U februaru 2023. godine broj prijavljenih osoba na evidenciju nezaposlenih u BiH iznosio je 355.211, a od toga 206.245 žena. U odnosu na januar 2023. godine, broj prijavljenih na evidenciju nezaposlenih osoba manji je za 0,2 posto (broj muškaraca manji je za 0,2 posto, a žena za 0,3 posto).
Osim toga, u februaru 2023. godine, u odnosu na februar 2022. godine, bilježi se značajan pad ukupnog broja prijavljenih na evidenciju nezaposlenih osoba za 5,5 posto. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, veći pad bilježi broj nezaposlenih muškaraca, koji se smanjio za 6,9 posto, dok se broj nezaposlenih žena smanjio za 4,4 posto.
Četvrti po redu Gender akcioni plan BiH za period 2023-2027, koji je trenutno u proceduri usvajanja, u vrhu svojih prioriteta ima borbu protiv rodne neravnopravnosti u oblasti rada i pristupa ekonomskim resursima, što još uvijek predstavlja jedan od najdominantnijih oblika rodne neravnopravnosti u našem društvu, kazao je Saša Leskovac, stručni savjetnik Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Prema njegovim riječima, veći procenat zaposlenih, aktivnih, zainteresovanih i obrazovanih žena mora doprinijeti povećanju učešća ženske radne snage i prevazilaženju rodnog jaza u platama.
"U BiH nemamo sveobuhvatan način prikupljanja podataka razlika u platama, te Agencija za ravnopravnost spolova BiH pozdravlja objavljivanje ove studije, koja trasira put kako bi BiH trebala da reguliše ovu oblast u kontekstu EU integracija, a s konačnim ciljem približavanja rodnoj ravnopravnosti u ekonomskoj sferi i društvu uopšte", kazao je Leskovac.
Transparentnost
Žene su u velikoj mjeri nedovoljno zastupljene na tržištu rada. Anketa o radnoj snazi Agencije za statistiku BiH iz prošle godine pokazuje da su u trećem kvartalu 2022. godine muškarci činili 61,9 posto ukupne radne snage, dok su žene činile samo 38,1 posto. U istom razdoblju, od ukupnog broja osoba koje nisu bile u radnoj snazi, 37 posto su bile muškarci, dok su žene činile 63 posto. Također, žene su manje zastupljene u kategoriji osoba koje tek ulaze na tržište rada, posebno u dobi od 19 do 29 godina.
Podaci iz izvještaja
Kako je navedeno u izvještaju, transparentnost igra ključnu ulogu u smanjenju rodnih jazova u platama. Mjere transparentnosti mogu uključivati periodično objavljivanje informacija o platama, redovne izvještaje ili revizije o rodnom jazu u platama, te pravo radnika na pristup informacijama o platama Ovakve mjere pomažu identificirati i smanjiti direktne i indirektne oblike diskriminacije, omogućavajući radnicima da prikupljaju dokaze potrebne za pregovaranje o platama ili osporavanje potencijalnih nepravdi u platama.
Primarni oblik mjera transparentnosti obavezuje preduzeća s određenim pragom zaposlenih da objave podatke o spolu zaposlenih i njihovim primanjima unutar organizacije.
Statistički podaci o rodnom jazu u platama ukazuju na konstantno niže prihode žena u odnosu na muškarce u BiH i širom svijeta, a većinu ekonomske moći drže muškarci.
Depositphotos
Pandemija i inflacija dodatno su otežale finansijsku situaciju ženama. Prema istraživanju UNDP-a i UNICEF-a (2022), znatno veći postotak žena (55,5 posto) doživljava pogoršanu finansijsku situaciju u poređenju s muškarcima (44,9 posto), a 13,5 posto žena prijavljuje smanjene doznake iz inostranstva, dok to čini samo osam posto muškaraca. Ovi statistički podaci jasno pokazuju da, iako na papiru žene imaju jednake mogućnosti i prava na jednaku platu, u praksi su žene nepravedno zapostavljene na tržištu rada, smanjujući im ekonomske beneficije.
Rodni jaz u platama može se smanjiti putem različitih promjena u paketima plaćanja i primanjima, uključujući i formalizaciju rada. Čak 61,2 posto svjetske radne populacije radi u neformalnom sektoru, gdje se žene suočavaju s dvostrukim hendikepom - nižim primanjima od radnika u formalnom sektoru i nižim primanjima od muškaraca u neformalnom sektoru.
Mjere za promociju formalizacije neformalne ekonomije stoga mogu znatno koristiti ženama, stavljajući ih pod zakonsku zaštitu.
U proteklom desetljeću, rodni jaz u platama općenito se smanjuje u većini razmatranih zemalja. Iako je rodni jaz u platama povećan u Hrvatskoj i Sloveniji između 2010. i 2015/2016, otkako se taj trend okrenuo i ove dvije zemlje sada imaju manji rodni jaz u platama od prosjeka u EU27.
Izvještaj je izrađen u sklopu projekta AIRE Centra "Okolišni, društveni i standardi korporativnog upravljanja (ESG) - Uvod za poslovne subjekte", uz finansijsku podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini.
