text size
Prošla sedmica bila je u fokusu nekoliko velikih priča, od dolaska Lidla i mogućeg preslagivanja domaćeg maloprodajnog tržišta, preko problema u energetskom sektoru i transportu, do izazova koje umjetna inteligencija donosi tržištu rada. Istovremeno, poslovanje domaćih kompanija sve više određuju globalna kretanja, od krize u Volkswagen grupi do nove eskalacije sukoba između SAD-a i Irana.
Jedna od najvažnijih poslovnih priča bila je dolazak Lidla u BiH. Ulazak jednog od najvećih evropskih diskontera neće značiti samo nove prodajne objekte i veću konkurenciju. Lidl bi mogao promijeniti odnose snaga u domaćoj trgovini, pritisnuti marže i promijeniti navike potrošača, posebno kada je riječ o velikim, planskim kupovinama.
Za domaće trgovce, predvođene Bingom, pitanje više nije hoće li Lidl doći, već kako se pripremiti za konkurenciju kompanije koja u BiH gradi dugoročnu poziciju. Dr. Darko Lukić, CEO AMMC-a i predavač na FEFA-i, za Bloomberg Adriju ocijenio je da Lidl na bh. tržište ne dolazi kako bi ga testirao, već kako bi na njemu izgradio ozbiljnu i dugoročnu poziciju.
Darko Lukić, CEO AMMC
Dok trgovina očekuje novu konkurenciju, energetski sektor ponovo je pokazao cijenu višedecenijskog odgađanja problema.
Prevoznici traže od EU više dana boravka
Tuzla je ponovo bila pod dimom nakon kvara u Termoelektrani Tuzla. Iako je neposredni uzrok bio tehnički problem u sistemu pneumatskog transporta pepela, incident je otvorio mnogo šire pitanje budućnosti termoenergetskog sistema. Stara postrojenja, problemi u rudnicima, nedovoljna ulaganja i više od milijardu KM akumuliranih gubitaka pokazuju koliko je skupo održavanje sistema koji je već godinama pod pritiskom.
Pitanje više nije samo kako sanirati pojedinačni kvar, nego koliko će još koštati održavanje postojećeg sistema i ko će na kraju platiti račun za njegovu tranziciju.
Slična pitanja o troškovima i konkurentnosti ponovo su otvorili i bh. prevoznici. Oni od Evropske unije traže izmjenu pravila 90/180, jer ograničenja boravka vozača na teritoriji EU stvaraju zastoje, povećavaju troškove i otežavaju poslovanje kompanija koje zavise od međunarodnog transporta.
Ilustracija (Privredna komora Srbije)
Protestnom vožnjom od Parlamentarne skupštine BiH do Delegacije EU u BiH zatražili su da se dozvoljeni period boravka poveća na između 125 i 130 dana. Edin Čaušević, član Konzorcija "Logistika" BiH, za Bloomberg Adria TV govorio je o tome koliko nova pravila i zadržavanja na granicama već koštaju domaći transportni sektor.
Troškovi poslovanja i konkurentnost bili su tema i u tehnološkom sektoru. Domaći IT više ne može računati samo na relativno jeftinu radnu snagu kao glavnu prednost. Umjetna inteligencija mijenja način razvoja softvera, dok globalno tržište omogućava bh. stručnjacima da rade za kompanije iz najvećih svjetskih centara bez napuštanja zemlje.
IT industrija u BiH ulazi u novu fazu
Emir Bukvić, generalni direktor ZIRA Groupa, za Bloomberg Adriju je govorio o potrebi da kompanije grade vlastite proizvode umjesto da ostanu oslonjene samo na outsourcing. Za domaću industriju jedan od najvećih izazova ostaje kako zadržati ljude i napraviti kompanije u kojima stručnjaci žele dugoročno graditi karijeru.
I dok tehnološke kompanije pokušavaju privući i zadržati talente, digitalizacija u drugim dijelovima poslovanja još uvijek kasni. Posebno je to vidljivo u ljudskim resursima.
Kompanije danas mogu u realnom vremenu pratiti zalihe, prodaju i finansije, ali se odluke o zaposlenima često i dalje donose na osnovu Excela, e-mailova i procjene menadžera. Ruža Lukić, fractional HR konsultantica i osnivačica Alfa HR Consultinga, ukazuje na to da problem nije u nedostatku tehnologije, već u tome što kompanije HR još često posmatraju kao administrativni trošak, umjesto kao poslovnu investiciju.
Ruža Lukić
Promjene na tržištu rada posebno će osjetiti mlađe generacije. Diploma više nije dovoljna garancija sigurnog posla, a znanja koja su danas tražena mogu za nekoliko godina izgubiti dio vrijednosti.
Zato će mladima biti potrebne sposobnost prilagođavanja, kritičko razmišljanje, spremnost na učenje, razumijevanje tehnologije i vještine koje umjetna inteligencija teško može zamijeniti. Mersiha Mima Mehić, generalna direktorica Alma Career BH, za Bloomberg Adriju je govorila upravo o vještinama koje će biti ključne u narednoj deceniji.
Promjene ne zaobilaze ni male biznise. Samostalni poduzetnici i mala i srednja poduzeća u Banjoj Luci još čekaju na gradske subvencije, iako je javni poziv završen sredinom maja. Iz Grada su za Bloomberg Adriju najavili da će odluke o dodjeli subvencija biti objavljene tokom septembra.
Prvo penzionersko MKD
Istovremeno, domaći finansijski sektor traži prostor za širenje izvan granica BiH. Prvo penzionersko mikrokreditno društvo iz Banje Luke završilo je proces osnivanja zavisnog društva u Sjevernoj Makedoniji, čime ulazi na novo tržište mikrokreditiranja. Uprava kompanije potencijal tog tržišta vidi kroz poslovni model koji je razvijan na domaćem tržištu.
Lokalne priče, međutim, sve je teže odvojiti od globalnih kretanja. Kriza u Volkswagen grupi pokazuje koliko je regija izložena problemima njemačke automobilske industrije. Kompanija iz Wolfsburga najavila je mjere koje bi u narednim godinama mogle dovesti do ukidanja oko 100.000 radnih mjesta, dok sindikati upozoravaju na mogućnost da broj bude i veći ako dođe do zatvaranja ugroženih tvornica u Njemačkoj.
Za zemlje Adria regije, u kojima posluje veliki broj dobavljača njemačke autoindustrije, pitanje je koliko bi se kriza Volkswagena mogla preliti na proizvodnju, zaposlenost i izvoz.
Bloomberg
A dok se evropska industrija suočava s pritiskom, geopolitički rizici ponovo su u prvi plan stavili cijene energije, inflaciju i globalnu ekonomiju.
Sukob SAD-a i Irana ponovo je eskalirao nakon novih američkih napada i iranskog odgovora. Američki predsjednik Donald Trump istovremeno je umanjio mogućnost novog sporazuma s Teheranom i ponovio tvrdnje da je iranska ekonomija pred kolapsom.
Za svjetska tržišta takva eskalacija znači nove rizike, posebno za energente i inflaciju, dok za evropske ekonomije dodatni geopolitički šok dolazi u trenutku kada već pokušavaju pronaći način da se nose sa slabijim industrijskim rastom.
Messijeva era u reprezentaciji se završila
Ipak, sedmica je završila pričom koja nema direktne veze s ekonomijom, ali je obilježila svjetsku sportsku scenu. Lionel Messi objavio je povlačenje iz reprezentacije Argentine nakon više od dvije decenije.
Tridesetdevetogodišnji Messi predvodio je Argentinu do finala Svjetskog prvenstva 2026, ali je reprezentacija izgubila od Španije 1:0 nakon produžetaka. Za Argentinu je postigao 121 gol, upisao 66 asistencija i osvojio šest reprezentativnih trofeja.
Kraj Messijeve reprezentativne ere tako je simbolično zatvorio sedmicu u kojoj su se smjenjivale priče o promjenama – od trgovine i energetike, preko tržišta rada i tehnologije, do industrije, geopolitike i sporta.
.webp){kind=icon}
