Minimalac u BiH – veća primanja, punija javna kasa ili udar na privredu

Minimalac u Bosni i Hercegovini (BiH), odnosno iznos najniže plate u 2025. godini, u fokusu je poslovne zajednice, sindikata i vlasti dva entiteta. Dok predstavnici radnika traže povećanje minimalca, pravdajući to rastućim cijenama proizvoda i usluga, za poslodavce je to neprihvatljivo zbog pogoršanih uslova poslovanja i pada proizvodnje. U vladama jedni čekaju dogovor socijalnih partnera, drugi se zalažu za rast primanja, za koja kažu da su šira od pojma plate. Jedno je sigurno, povećanjem primanja u jednom, ili plata u drugom entitetu, i javna kasa će biti punija.

U ovoj godini najniža plata u Federaciji Bosne i Hercegovine je simbolično rasla (+3,8 odsto) u odnosu na prošlu godinu i iznosi 619 KM, dok je u Republici Srpskoj znatno povećana (+20 odsto) i iznosi 900 KM. Međutim, FBiH bi mogla, prema iznosu minimalnih primanja radnika, da premaši RS, sudeći prema prvim najavama.

Sindikat u RS traži da minimalac bude povećan na 1.050 KM, dok u FBiH vlast govori da od Nove godine poslodavci neće moći da isplaćuju primanja radniku manja od 1.200 KM.

Realnost je da su sve opcije otvorene dok traje bitka između sindikata, poslodavaca i vlada.

Minimalac u FBiH zamijenila "obavezna minimalna primanja"

U Federaciji BiH, kalkulacije o minimalcu idu nešto drugačije u odnosu na RS, za sada se ne spominje odluka kojom će se on definisati, već se on izračunava na osnovu zakonskih promjena koje su u planu.

Naime, Vlada je u utorak utvrdila Prijedlog  zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak prema kojem oporezivanju ne podliježu "novčane naknade zaposleniku na ime dijela plate za radni učinak, do 200 KM mjesečno, za period do 31. 12. 2025. godine".

"Uvodimo kao neoporezivu kategoriju 'radni učinak radnika'. Usvajanjem tog zakona stvara se pretpostavka da do kraja godine donesemo uredbu o obaveznim minimalnim primanjima radnika. Time ćemo zaštititi 270.000 radnika koji imaju primanja manja od 1.000 KM te stvoriti pretpostavke da sa toplim obrokom i drugim naknadama imaju veća primanja od onih koja bi bila u planiranom zakonu o minimalnoj plati koji će čekati realizaciju zakona o fiskalizaciji", rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić.

Nermin Nikšić u sredini (Vlada FBiH)

 

Ministar obrta, razvoja i poduzetništva u Vladi FBiH Vojin Mijatović je rekao da minimalna plata neće biti 1.000 KM, ali da treba razdvojiti platu od primanja, te da se uvodi obavezno minimalno primanje. "Nijedan poslodavac u FBiH od Nove godine neće moći isplaćivati radniku primanja manja od 1.200 KM", kazao je Mijatović.

Do ovog iznosa se dolazi ako se minimalna plata sa 619 KM poveća na oko 700 KM. Kada se na to dodaju druga primanja, kao što su naknade u vidu toplog obroka i prevoza te pomenutih, neoporezovanih 200 KM, dolazi se do iznosa koji ministar spominje.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i ekonomski stručnjak Admir Čavalić navodi da je ovdje riječ o sličnom prijedlogu s početka 2023. godine, a kada je predlagano da 400 KM bude neoporezivo na neto platu.

"Dobra stvar je da je ovo rješenje predvidljivije od jednokratne pomoći i da su moguće razlike shodno radnom učinku radnika (jednokratna pomoć je imala logiku 'ili svi ili niko', sada nije tako). Da li će radnici dobiti ovih 200KM? Ne znamo, jer shodno članu 75. Zakona o radu, radni učinak je tu 'ako je ostvaren'. Tako da je 1.200 KM minimalnih primanja negdje u oblacima", tvrdi Čavalić.

Ono što je loše jeste iznos od samo 200 KM, Čavalić kaže da se očekivalo 500 KM ili makar 400 KM, što je bilo u ranijem prijedlogu.

Upitno određivanje minimalnih primanja uredbom Vlade FBiH

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović rekao je da mu nakon Mijatovićevog obraćanja sve djeluje konfuzno te je napomenuo da pravnici treba da odgovore da li se uredbom Vlade može propisati obaveza isplate minimalnih primanja.

"Koliko znam, fiskalna regulativa je na nivou zakona. Pravnike treba pitati da li je to moguće regulisati uredbom. Drugo je pitanje šta taj iznos od 1.200 KM znači s ekonomskog aspekta", naveo je Smailbegović za portal Klix i dodao da strahuje da zbog povećanja jedan značajan broj radnika ne ostane bez posla.

Minimalna plata, prema njegovom mišljenju, mora biti u balansu s prosječnim platama. "Ako prosječna plata iznosi 1.380 KM, kako onda minimalna može biti 1.200. Minimalna plata svugdje u svijetu iznosi najviše 55 odsto prosječne plate", ukazao je Smailbegović i dodao da je jednostavno neodrživo da minimalna plata bude 80 odsto prosječne plate.

"Moramo vidjeti šta su njihove ideje, materijali koje imaju, spominju uredbe, spominju zakone koje mi još nismo vidjeli", poručio je Smailbegović.

Ako se socijalni partneri u RS ne dogovore, Vlada donosi odluku

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS Danijel Egić kaže da je obaveza Ekonomsko-socijalnog savjeta RS da u posljednjem kvartalu ove godine donese odluku o visini najniže plate za iduću godinu. Ako se oni ne dogovore, Vlada donosi odluku.

Održane su već dvije sjednice ovog savjeta, gdje je razgovarano o minimalcu, ali zahtjev Saveza sindikata RS za povećanjem minimalca za 150 KM nije dobio podršku.

Poslovna zajednica, koja okuplja Uniju poslodavaca RS, Privrednu komoru RS te Zanatsko-preduzetničku komoru RS, smatra da najniža plata za narednu godinu treba da ostane na istom nivou (900 KM).

Egić za Bloomberg Adria TV kaže da svi imaju svoje argumente za povećanje minimalne plate i protiv njega, a da je prioritet Vlade da održi povoljan poslovni ambijent, kao i da se smanjuje broj nezaposlenih.

 

"Poslovna zajednica je insistirala da se iznos najniže plate utvrdi što prije jer je ovo period godine kada oni sklapaju ugovore sa svojim partnerima i cijena rada im je vrlo važna kako bi mogli da ispregovaraju poslovne aktivnosti za iduću godinu", ističe Egić.

Eventualni rast najniže plate uticao bi na rast prihoda u budžetu na poziciji poreza i doprinosa, dok bi s druge strane to značilo i rast troškova za poslodavce.

Egić naglašava da je Vlada tokom prethodnih godina donijela niz mjera kojima je pomogla poslovnoj zajednici, navodeći da je porez na dohodak smanjen sa 10 na osam odsto, da je porez na dobit najniži u regiji te da porez na dividendu ne postoji.

"Ukupno, imamo najnižu stopu doprinosa koja je 31 odsto. U FBiH je 41,5 odsto, u Hrvatskoj 36 odsto, Srbiji 35 odsto... Nije samo najniža plata ono što je odlučujuće za poslovanje", kaže Egić.

Industrija u padu, povećanje minimalca u RS na 1.050 KM neprihvatljivo

U poslovnoj zajednici pak kažu da je poslovanje otežano usljed poremećaja na stranim tržištima, da industrijska proizvodnja pada, pogotovo prerađivačka, a u okviru nje drvoprerađivačka.

Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić rekao je da se intenzivno pregovara o iznosu najniže plate, modalitetima i stanju u privredi. "Nadamo se da će sve biti uzeto u obzir i da će da bude donesena odluka koja neće urušiti privredu do kraja", rekao je Ćorić.

Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka, kaže da su prethodno povećanje minimalca indirektno prihvatili, ali da sada to ne mogu.

"Stav svih poslodavaca je da, zbog izuzetno teške poslovne godine, ne mogu prihvatiti novo povećanje najniže cijene rada. To prouzrokuje povećanje i svih drugih plata u privredi i definitivno nismo u mogućnosti to prihvatiti", rekao je Blagojević.