Poslodavci traže od vlasti investicije i 10.000 novih radnih mjesta

Poslodavci u Republici Srpskoj (RS) pod pritiskom su da povećaju plate, dok se suočavaju s padom narudžbi iz inostranstva, nedostatkom radnika i smanjenom konkurentnošću na međunarodnom tržištu.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić rekao je u Narodnoj skupštini RS, povodom razmatranja Prijedloga programa ekonomskih reformi za period 2025-2027. godina, da je rješenje za oporavak privrede pokretanje velikog investicionog ciklusa.

"Svijet, Evropa, a samim tim i Republika Srpska, nalazi se prethodnih pet godina u nekom vidu krizne situacije, Covid, energetska kriza, inflacija i sada ratni sukobi. Svaki dan možemo da vidimo da kompanije u zapadnoj Evropi smanjuju privrednu aktivnost i zaustavljaju proizvodnju, otpuštaju radnike i to direktno utiče i na privredu Republike Srpske. Međutim, ono što je daleko opasnije jeste to što se najavljuje da će se ovakvi trendovi nastaviti i u toku 2025. godine", istakao je Škrebić.

Osnovni problemi sa kojima se domaći privrednici suočavaju su pad narudžbi iz inostranstva, nedostatak radne snage i smanjena konkurentnost na međunarodnom tržištu. Ovako složene uslove poslovanja, ističe Škrebić, posebno je destabilizovao pritisak na rast plata putem povećanja najniže plate u 2024. godini koje nije bilo zasnovano na makroekonomskim pokazateljima, a što je dovelo do odliva najkvalitetnijih i visokoobrazovanih kadrova i smanjene konkurentnosti kod niskoakumulativnih preduzeća.

Poslodavci nisu protiv povećanja plata, ali...

"Unija poslodavaca nije protiv povećanja plata. Prosječne plate u privredi od 2018. do 2024. godine rasle su za 65 odsto, ali povećanje plata mora da bude u skladu s makroekonomskim pokazateljima i treba se utvrditi formula za izračunavanje visine najniže plate koja će biti osnov za pregovore", naglasio je Škrebić.

On je istakao da RS ima najveći odnos minimalne i prosječne plate, 64 odsto, dok je to u zemljama regiona od 50 do 55 odsto. S ciljem unapređenja ove oblasti, Unija je uputila dvije inicijative Ekonomsko-socijalnom savjetu RS, prijedlog izmjena Zakona o radu - da se utvrdi formula za izračun najniže plate te inicijativu za izradu statističkog izvještaja o iznosu prosječne i minimalne potrošačke korpe po ugledu na Srbiju - u cilju što bolje podloge za pregovore o minimalnoj plati.

"Privreda Republike Srpske se godinama razvijala kao radno intenzivna privreda, veoma malo smo ulagali u tehnološki razvoj, a posljednjih par godina situacija se značajno mijenja. Danas se suočavamo s nedostatkom radne snage, adminitrativnim tržišnim pritiscima na rast plata i sa povećanjem nekonkurentnosti domaćih kompanija", naveo je Škrebić.

Zoran Škrebić (Unija poslodavaca RS)

 

Dodao je da se podatak da je privreda RS ostvarila dobit od 3,6 milijardi KM uzima kao osnova za promjenu raspodjele između privrede, radnika i države.

"Tačno je da je dobit 3,6 milijardi KM, ali je važno ući u strukturu te dobiti i gdje je ostvarena. Analiza pokazuje da velika proizvodna, izvozno orjentisana preduzeća, koja zapošljavaju najveći broj radnika, oko 100 hiljada, imaju veoma nizak odnos dobiti i ukupnih prihoda. Visoke stope dobiti ostvaruju se u drugim privrednim subjektima. Ovo je važno jer administrativnim povećanjem troškova velikim preduzećima negativno djelujemo na konkuretnost i održivost, a o razvoju tih preduzeća onda teško možemo i govoriti", istakao je on.

Da bi održali rast plata, Škrebić kaže da se mora značajno ulagati u tehnološki razvoj, u automatizaciju proizvodnnih procesa i razvoj novih usluga i proizvoda sa većom dodatom vrijednošću.

"Vlada je predvidjela povećanje stavke za tehnološki razvoj i to pozdravljamo, ali ta sredstva u budućnosti moraju dostići značajno viši nivo", poručio je on.

Nezadovoljstvo Zakonom o podsticajima

Unija je izrazila nezadovoljstvo i predložila izmjene Zakona o podsticajima u privredi, istakavši da nije bilo potrebe da se taj zakon donosi po hitnom postupku.

"Visina podsticaja i uslovi za dobijanje podsticaja moraju biti detaljno definisani, očekujemo da uredbe koje će donijeti Vlada budu u skladu s ovim zahtjevom. Veoma je važno da, prilikom investiranja, privrednici znaju kakav podsticaj će dobiti. Zemlje okruženja, naši konkurenti, ovaj podsticaj imaju na nivou 50 odsto povrata na investicije u nove tehnologije, opremu i mašine", istakao je Škrebić.

Upozorio je da se mala privreda, kao što je u RS, koja se zasniva na domaćoj potrošnji kao glavnom pokretaču rasta, u uslovima smanjene proizvodnje, pada izvoza i konkurentnosti i povećanja uvoza, može veoma brzo suočiti s negativnim trendovima po svim makroekonomskim parametrima. "To bi dovelo i do smanjenja javnih prihoda".

Preporuke Unije poslodavaca za program ekonomskih reformi

Škrebić je poslanicima nabrojao prijedloge koje je Unija uputila Vladi povodom usvajanja Prijedloga programa ekonomskih reformi, za koje je naveo da su ujedno prioriteti čijoj se realizaciji vlast treba posvetiti.

Prioriteti:

- Pokretanje velikog investicionog ciklusa u privredi s ciljem postizanja nivoa tehnološkog razvoja ekonomije kroz stvaranje 10.000 radnih mjesta na kojima se može obezbijediti veća produktivnost i veće plate;

- Odlučno i dosljedno provesti aktivnosti na suzbijanju neformalne ekonomije;

- U cilju postizanja veće produktivnosti i konkuretnosti ekonomije potrebno je izvršiti fleksibilizaciju radnog zakonodavstva i digitalizaciju procedura vezano za radno angažovanje mladih, stranaca i penzionera, kao i reformu Zavoda za zapošljavanje;

- Dosljedno provesti reformu obrazovanog sistema s ciljem njegovog prilagođavanja potrebama tržišta rada i tehnološkog razvoja;

- Hitno provesti restrukturisanje javnih preduzeća s ciljem postizanja pune valorizacije prirodnih, ljudskih potencijala i stavljanje istih u funkciju razvoja RS;

- S obzirom na negativne demografske trendove i neizvjesnosti vezane za održivost sistema socijalne zaštite potrebno je kroz poreska i neporeska rasterećenja, racionalizaciju javne potrošnje i druge fiskalne mjere pokrenuti fiskalne reforme u pravcu restrukturiranja fondova socijalne sigurnosti;

- Obezbijediti regulatorne i infrastrukturne preduslove za uspostavljanje e-uprave.

Unija poslodavaca očekuje da Vlada što prije realizuje prioritetne mjere koje predlaže kako bi što lakše predbrodili nadolazeću krizu.

Prije Unije poslodavaca, svoje prijedloge za program ekonomskih reformi poslanicima je obrazložio predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić. O zahtjevima privrede Bloomberg Adrija je detaljno pisala u tekstu "Šta privreda traži od vlsti u 2025."

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković na početku zasijedanja Narodne skupštine obrazložio je Prijedlog programa ekonomskih reformi koji obuhvata tri oblasti: konkurentnost, održivost i otpornost te ljudski kapital i socijalne politike.

Kako je Bloomberg Adrija pisala, kroz sedam strukturnih reformi planirano je provođenje 22 mjere koje bi trebale poboljšati ekonomsku snagu ovog entiteta i unaprijediti poslovno okruženje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar