Iluzija bogatstva je slobodan prijevod termina poznatog u ekonomiji kao "wealth effect". Učinak bogatstva odnosi se na sklonost ljudi da troše više kada sebe doživljavaju kao bogatije - obično zbog rastućih cijena imovine poput dionica ili nekretnina - odnosno, tendencija pojedinaca da povećaju potrošnju kada im se poveća percipirano bogatstvo, čak i ako je to bogatstvo neostvareno.
O tome govorimo upravo sada jer trenutna ekonomska situacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) predstavlja fascinantan paradoks: stagnirajuće tržište rada koegzistira s otpornom potrošnjom i ekonomskim rastom, uglavnom zbog učinka bogatstva.
Porast cijena dionica u 2025. je među značajnijima u povijesti, Nasdaq je i ove godine porastao u prvih devet mjeseci za 17,5 posto, Dow Jones za više od devet posto. Domaćinstva s visokim prihodima, koja drže većinu finansijske imovine u Americi, glavni su pokretači potrošnje. Njihova dionička imovina je porasla, što je potaknulo povjerenje i potrošnju čak i dok plate stagniraju. Bogata domaćinstva održavaju nivo potrošnje, posebno na diskrecijska i trajna dobra.
Prema dostupnom istraživanju Morgan Stanleya iz jula ove godine, stope rasta potrošnje su i dalje stabilne i dovoljne da guraju ekonomiju naprijed. Nema čak ni problema s porastom nenaplativih potrošačkih kredita te su isti na nivoima ispod očekivanja gledajući petnaestogodišnju povijest.
Američka ekonomija trenutno "jaše" na valu optimizma potaknutog imovinom. Razlozi zbog kojih to izgleda krhko su u vrlo vjerovatnim događajima koji mogu preokrenuti sliku, a to je: kao prvo, ako cijene dionica padnu, iluzija bogatstva mogla bi iščeznuti, otkrivajući temeljnu slabost na tržištu rada i u potrošnji. Kao drugo, koncentracija potrošnje među bogatima čini ekonomiju osjetljivijom na šokove koji utječu na cijene imovine ili povjerenje visokih dohodaka. I kao treće, nestabilnost koju donosi trenutna američka administracija može postati sve veći uteg na poslovne odluke, investicije, a onda i zapošljavanje.
Iluzija bogatstva je prisutna u Americi, a ne osjeti se u Evropi jer je općeprihvaćeno shvatanje da je u Americi ono uzrokovano vlasništvom dionica, ali i isplatom bonusa ili kompenzacija u dionicama (stock-based compensation (SBC)). Istraživanje koje je još 2023. napravio Morgan Stanley za američke kompanije dalo je zaključke da je cjelokupno povećanje bonusa isplaćenih u dionicama - SBC zamijenilo isplate u kešu. Pozitivna ulagačka klima dodatno je obogaćena dionicama iz bonusa (SBC), koji se promatra i kao način finansiranja rasta kompanija, poticaj za zaposlenike da postignu rezultate i alat za zadržavanje radnika, odnosno kao sredstvo za poticanje općeg osjećaja vlasništva. Izvrstan alat za uključivanje većeg broja ljudi na tržište kapitala.
U šta se ulaže?
Top jedan posto domaćinstava u SAD-u u prosjeku ima više od polovice svoje ukupne imovine uložene u dionice. Oko dvije trećine tog vlasništva je u privatnim kompanijama (nisu uvrštene na berzu). Samozaposleni imaju srednju neto vrijednost imovine više od četiri puta veću od onih zaposlenih u kompanijama. Taj istraživački rad je zaključio da je kompenzacija temeljena na dionicama (SBC) u 2022. bila gotovo pet puta veća nego u 2006. (mjerena kao postotak prodaje).
Sada razumijemo i kako taj wealth effect nije imao toliki odraz u ranijim "zrelim" fazama ekonomskog ciklusa (kako sada nazivamo ovaj).
Naime, ovom trendu sveprisutnog dioničarstva u SAD-u su primarno doprinijele tehnološke kompanije. Odmak od pet godina i pozitivni utjecaji na ekonomiju su vidljivi. Štoviše i modeli Federalnih rezervi sugeriraju da bogatstvo u obliku dionica ima trajan utjecaj na potrošnju, posebno kada su bonusi veliki i široko raspoređeni. Stoga sada i razumijemo "hladnokrvnost" u održavanju kamatnih stopa na "visokim" nivoima u 2025. godini.
Prema istraživanju koje je ove godine objavio Harward Law School na temu "Trend u kompenzacijama CEO-a za kompanije uvrštene u S&P 500 indeks" i Perl Meyer na temu "Naknade izvršnim direktorima za prvih 100 kompanija koje čine S&P 500 Indeks u 2025." ostavljamo vas sa sljedećim zaključcima:
Srednja ukupna naknada izvršnog direktora te skupine iznosila je 17,7 miliona USD u 2024. godini, što odražava porast od 9,8 posto u odnosu na 2023. godinu. Nagrade u dionicama, temeljene na uspješnosti, dominantno su dugoročno sredstvo poticaja cca 70 posto. Ili ukratko:
Zaključno, aktuelna ekonomska dinamika u SAD-u pokazuje kako percepcija bogatstva, potaknuta rastom vrijednosti dionica i sve češćom praksom isplate bonusa u obliku vlasničkih udjela, može održavati potrošnju i ekonomski rast čak i u uvjetima stagnacije plata i tržišta rada.
No, ta iluzija bogatstva ostaje krhka i osjetljiva na tržišne šokove, političku nestabilnost i promjene u povjerenju potrošača. U tom kontekstu, razumijevanje stvarnih temelja ekonomskog rasta postaje ključno za oblikovanje održivih ekonomskih politika i za procjenu otpornosti potrošačkog optimizma u budućnosti.
.webp){kind=icon}
