Tržište maloprodaje nalazi se na prekretnici. Globalni ekonomski pritisci, ubrzan tehnološki razvoj i promjene u ponašanju potrošača mijenjaju način na koji brendovi posluju i komuniciraju. Tradicionalni modeli prodaje sve više ustupaju mjesto digitalnim platformama, dok uspjeh kompanija zavisi od sposobnosti da razumiju podatke, predvide potrebe kupaca i brzo prilagode svoje strategije.
U Bosni i Hercegovini ovaj proces dobija dodatnu dinamiku s ulaskom velikih međunarodnih lanaca, koji postavljaju nove standarde efikasnosti, cijena i korisničkog iskustva. Lokalni trgovci suočavaju se s izazovom prelaska iz klasične fizičke u digitalnu maloprodaju, jačanjem odnosa s kupcima i razvojem personaliziranih ponuda.
Stručnjaci se slažu da maloprodaja prolazi kroz najdublju transformaciju u posljednjoj deceniji. Trgovina više nije samo fizički prostor, već digitalni ekosistem u kojem svaka kupovina, klik ili recenzija čine dio šireg obrasca ponašanja potrošača.
Globalne inovacije mijenjaju pravila igre
Konferencija NEXT STEP RETAIL, koju danas u Sarajevu organizira Bloomberg Adria, okuplja najutjecajnije lidere, inovatore i kreatore politika s ciljem da analiziraju globalne trendove i njihovu primjenu na domaćem tržištu. Fokus događaja su digitalna plaćanja, fintech inovacije, promjene u potrošačkim navikama, te nove strategije investiranja i rasta.
Centralno pitanje konferencije glasi: "Kako oblikovati maloprodaju koja će biti održiva u narednoj deceniji?"
Poseban naglasak stavljen je na ulogu podataka i digitalnih alata. U savremenoj maloprodaji, podaci postaju ključni resurs, a svaka transakcija ili online interakcija generira informacije koje trgovci mogu koristiti za predviđanje navika, kreiranje personaliziranih ponuda i izgradnju lojalnosti.
Silvana Milić, analitičarka korporativnih finansija u Bloomberg Adriji, ističe da pokazatelji potrošnje bilježe višegodišnji uzlazni trend u maloprodaji.
"Posebno se ističe Bosna i Hercegovina, gdje je rast snažniji zbog niže početne baze iz 2021.", kaže Milić. Glavni pokretači maloprodaje u regiji, tvrdi, idu u prilog boljoj dinamici: stabilan priljev inozemnih doznaka, ali primarno, rast plaća i povećana zaposlenost.
Ipak, iako potrošnja raste, ona je i dalje znatno niža nego u EU27, što pokazuje da postoji prostor za daljnji rast, ali uz uslov povećanja kupovne moći.
Kreditno tržište na putu potpune digitalizacije
Digitalna transformacija snažno zahvata i finansijski sektor. Kreditiranje, kao jedan od najvažnijih segmenata, prelazi iz tradicionalnih modela u svijet brzih, personaliziranih i potpuno digitalnih rješenja.
Adi Šarić, CEO kompanije Finnovate, koja kroz projekt Kredit.ba predvodi razvoj digitalnog kreditnog tržišta u BiH i regiji, kaže da je budućnost kreditiranja mnogo izvjesnija nego što se čini. Ide se u smjeru, tvrdi, potpune digitalizacije, personalizacije i integracije s podacima.
Adi Šarić, CEO kompanije Finnovate
"Krediti će se sve više nuditi u trenutku potrebe, bilo da korisnik kupuje automobile, renovira stan ili koristi e-commerce platformu", kaže Šarić. Prema njegovim riječima, budućnost kreditiranja sadržavat će brže odluke o odobrenju, vođene podacima i AI-modelima, transparentnost troškova i jednostavno poređenje ponuda. U tom procesu ključnu ulogu imaju digitalni posrednici poput Kredit.ba, koji štite potrošača i omogućavaju zdravu konkurenciju među bankama.
Šarić napominje da regija, uključujući Bosnu i Hercegovinu, kasni nekoliko godina za razvijenim tržištima u pogledu digitalne distribucije kredita. Na Zapadu su, kaže, digitalni agregatori i marketplace standard kreditiranja. Korisnik u nekoliko minuta vidi ponude više banaka i aplicira online.
"Kod nas su ti procesi još uvijek fragmentirani, često offline i opterećeni papirologijom", upozorava on. Ipak, banke su sve otvorenije ka partnerstvima s fintech kompanijama, a korisnici sve više traže brz, transparentan i online proces.
"U tom smislu, regija se ubrzano približava globalnim trendovima, a upravo je to prostor u kojem Kredit.ba djeluje", zaključuje Šarić.
Embedded finance dobija zamah u BiH
Finansijske usluge integrirane u nefinansijske platforme, poznate kao embedded finance, tek počinju dobijati zamah u BiH. Razvoj koče regulatorna ograničenja, nedostatak otvorenih API-ja i standardiziranih podataka, kao i nedovoljno povjerenje korisnika.
Prema Šarićevim riječima, to se brzo mijenja kroz mlađe generacije, koje su to možda već iskusile na zapadu i očekuju isti servis i kod nas. Rješenje vidi u partnerstvima, ne u konkurenciji. Banke, fintech i retaileri moraju graditi "trust layer" ekosistema koji korisniku daje jednostavnost, sigurnost i izbor, baš ono što embedded finance i obećava, zaključuje Šarić.
Dodatnu dinamiku tržištu donosi rast beskontaktnih plaćanja. Dolazak Apple Pay i Google Pay usluga u BiH označava novu fazu digitalizacije, u kojoj mobilna plaćanja postaju standard.
Ključne teme uključuju povjerenje potrošača, jednostavnost upotrebe i perspektivu banaka i trgovaca u kontekstu sigurnosti i zadržavanja kupaca.
Transformacija kreditnog tržišta obuhvata i mikrofinansijske organizacije, koje ostaju važan izvor dostupnog finansiranja. Online marketplace modeli donose veću transparentnost i brzinu, dok algoritmi i vještačka inteligencija otvaraju nova pitanja "ko definira rizik, kako se gradi povjerenje kada posrednik nije banka i može li digitalizacija zadržati socijalnu misiju mikrofinansiranja?"
Završni dio konferencije usmjeren je na viziju razvoja maloprodaje do 2030. godine. Posebno se razmatra uloga finansijskih rješenja, leasinga, mikrofinansija i naprednih modela upravljanja rizicima, u održivom rastu sektora.
Stručnjaci procjenjuju da će dostupnost finansiranja, kvalitet podataka i sposobnost brzog prilagođavanja biti ključni faktori koji će oblikovati pravac razvoja maloprodaje u Bosni i Hercegovini u narednoj deceniji.
.webp){kind=icon}
