Pokazatelji potrošnje bilježe višegodišnji uzlazni trend u maloprodaji. Posebno se ističe BiH, gdje je rast snažniji zbog niže početne baze iz 2021. Volatilnost grafa ne iznenađuje uslijed utjecaja sezonalnosti na potrošnju, ne u posljednjem kvartalu kako je već uobičajeno u maloprodaji, već u trećem kvartalu, posebno u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Glavni pokretači maloprodaje u regiji idu u prilog boljoj dinamici – stabilan priliv inozemnih doznaka, ali primarno rast plaća te povećana zaposlenost.
Važnost povećanja kupovne moći i njenog doprinosa rastu maloprodaje je neupitna. Iako potrošnja raste, ona je i dalje znatno niža nego u EU27, što znači da postoji prostor za daljnji rast – ali uz uvjet povećanja kupovne moći. To zahtijeva rast ekonomije i produktivnosti.
Kada je riječ o potrošnji po stanovniku (PPS), CAGR (složena godišnja stopa rasta) u razdoblju od 5 godina kazuje da je rast u Adria regiji iznad rasta u EU27, od zemalja regije unatoč najvećem indeksiranom rastu maloprodaje u BiH, PPS je u BiH rastao svega 5,7 posto u usporedbi s Hrvatskim rastom od 8,1 posto, no tih 5,7 posto za BiH je bilo dovoljno da se nadmaši EU27 rast od 5,6 posto.
Maloprodajni sektor u regiji je veliki, znatno doprinosi bruto dodanoj vrijednosti, pa se očekuje da će daljnji rast sektora maloprodaje biti sporiji od ukupnog rasta BDP-a (što je potrebno za stvaranje uvjeta za povećanje potražnje). Niži nivoi potrošnje stvaraju veći prostor za poboljšanje, ali samo ako raste kupovna moć (veća zaposlenost i realni lični dohoci), što zahtijeva ukupan ekonomski i produktivni rast. S obzirom na relativno veliki udio maloprodajnog sektora, povećanje potražnje je ključno za ukupan ekonomski rast.
Hrvatska je dobar primjer poboljšane potrošnje, jer je PPS konvergirao sa 69,5 posto na 78 posto EU prosjeka u posljednjih 5 godina, BDP je također rastao brže od ukupnog EU27 u istom razdoblju. Istovremeno, bruto dodana vrijednost veleprodaje i maloprodaje blago je pala.
Potrošačko raspoloženje se nastavlja oporavljati, što sugerira da su potrošači spremni više trošiti. Slabljenje inflacijskih pritisaka (posebno u segmentu hrane), u kombinaciji s rastom plata, omogućava daljnji rast potrošnje.
Spomenuti ključni pokretači rasta - realne plate i inozemne doznake. Plate u regiji rastu već godinama, a najizraženiji rast bilježi BiH.
Najave daljnjeg rasta plata i minimalne plate, direktno, kroz usmjeravanje povećanih prihoda u veću potrošnju utječu na nivo maloprodaje.
U Adria regiji inozemne doznake su važan faktor. Inozemne doznake čine prosječno 5,8 posto BDP-a i imaju snažan utjecaj na potrošnju – svako povećanje udjela za jedan posto podiže BDP za oko 0,37 postotnih bodova.
Pozitivna očekivanja potrošača nadopunjuju se optimizmom maloprodajnih kompanija, za razliku od EU27 gdje su očekivanja negativna. Indikator povjerenja u maloprodaji pokazuje stabilnost i blagi rast, što dodatno potvrđuje optimizam.
Rast ekonomske aktivnosti potiče i širenje maloprodajnih prostora, a ulazak novih igrača povećava konkurenciju i izbor za potrošače.
Zaključno, maloprodaja u Adria regiji ima potencijal za daljnji rast, ali uz uvjet rasta produktivnosti i kupovne moći. BiH prednjači zbog snažnog rasta plata i doznaka. Ključni pokretači su rast plata, doznake, optimizam potrošača i investicije u retail.
.webp){kind=icon}
