Soft ili hard skills: Šta poslodavci u BiH najviše traže

U današnjem brzom i dinamičnom tržištu rada, uloga vještina u zapošljavanju nikada nije bila važnija. Dok su tehničke (hard) vještine ključne za obavljanje specifičnih zadataka, naglasak na interpersonalnim (soft) vještinama, poput emocionalne inteligencije, komunikacije i fleksibilnosti, postaje sve izraženiji. Ove vještine ne samo da omogućavaju bolju saradnju unutar timova, već i značajno utiču na poslovni uspjeh u sve digitaliziranijem okruženju. Na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, premda se i dalje traže stručnjaci sa specifičnim tehničkim znanjima, postoji rastući interes za razvijanje soft skills, koje često postaju presudne u odabiru kandidata za radna mjesta.

Lejla Kurtović, Recruitment Team Coordinator u Popcorn Recruiters za Bloomberg Adriju pojašnjava da su hard skills specifične mjerljive vještine koje se obično stiču kroz obrazovanje, treninge, mentorstvo. One su često vrlo konkretne i mogu se dokazati kroz testove, ispite ili jednostavno demonstracijom vještina na radnom mjestu. Soft skills, s druge strane su najčešće interpersonalne vještine koje omogućavaju pojedincima da učinkovito komuniciraju, sarađuju i rješavaju probleme. Nisu uvijek lako mjerljive, ali su izuzetno važne za uspjeh, pogotovo u kontekstu modernog tržišta rada u kojem se stavlja mnogo naglaska na učinkovitu komunikaciju s ljudima, emocionalnu inteligenciju, fleksibilnost i otpornost u sve složenijim i dinamičnijim radnim okruženjima.

Raste potražnja za soft skills

Kada je riječ o bh. tržištu, Kurtović ističe da su hard skills gotovo neophodne za svaku poziciju jer one omogućavaju obavljanje specifičnih zadataka, te su kao takve različite za svaku poziciju i vrlo često su prva stavka od koje se polazi u profiliranju kandidata. S druge strane, ono što primjećuje u radu, na različitim IT, biznis i executive pozicijama, iako su soft skills u fokusu, iznimno je važno definirati ih jasno za koji aspekt pozicije su ključne, kako bi tako još bolje procijenili da li neki kandidat odgovara za traženu poziciju.

Govoreći o promjenama u pogledu traženih vještina, ona kaže da je prema iskustvu Popcorn Recruitersa, umjetna inteligencija (AI) dosta olakšala proces regrutacije, te da nastoje procese što više automatizirati kako bi ostavili regruterima prostor da se dodatno posvete personaliziranom pristupu svakom od kandidata i klijenata.

''S obzirom da tržište rada posljednih godina stavlja naglasak na digitalizaciju i automatizaciju, ta u jednom momentu 'potpuno nova sfera' poslovanja zahtijevala je prilagodbu, fleksibilnost i otpornost na promjene, pa su tako te vještine postale jedne od ključnih soft vještina, možda do te mjere, da se danas već podrazumijevaju. Također revolucija se desila i sa tehničnim vještinama gdje za mnoge pozicije postaje ključnu razumijevanje tehnologije, analize podataka i automatizacija'', ističe.

Digitalizacija i umjetna inteligencija mijenjaju tržište rada, ali u većini slučajeva ne smanjuju potrebu za hard skills, kaže Kurtović/Popcorn Recruiters

 

Dodaje da digitalizacija i umjetna inteligencija mijenjaju tržište rada, ali u većini slučajeva ne smanjuju potrebu za hard skills, nego ih čine još važnijima. Iako AI i automatizacija mogu preuzeti određene rutinske zadatke, tehničke vještine postaju ključne za upravljanje novim tehnologijama, analizu podataka i razvoj inovacija.

Vrlo često u oglasima za poslove možemo vidjeti da se od kandidata očekuju razvijene komunikacijske vještine i sposobnost timskog rada. Također, mnoge kompanije danas fokus stavljaju na 'porodičnu atmosferu' na radnom mjestu. Postavlja se pitanje, koliko su danas važni emocionalna inteligencija i komunikacija u poređenju s tehničkim znanjem?

Više se ulaže u razvoj hard skills

Iako je tehničke vještine lahko testirati i provjeriti, situacija kod soft skills je malo teža. Kurtović kaže da za procjenu soft skills rade intervju zasnovan na kompetencijama, koji se bazira isključivo na situaciona pitanja realnih situacija iz iskustva kandidata.

''Osim toga jedina smo agencija u BiH koja radi testiranje poslovnih kompetencija po Saville metodologiji, gdje mjerimo četiri ključne grupe soft skills koje se odnose na rješavanje problema, komunikaciju, prilagodbu, orjentiranost na uspjeh'', dodaje.

Iako je u bh. kompanijama prisutan sve veći fokus na soft skills, ipak se više radi na tehničkoj obuci i razvoju hard skills.

''S obzirom na to da svakodnevno sarađujemo sa IT i tehnološkim kompanijama, naše iskustvo pokazuje da postoji značajna potražnja za tehničkom obukom. U tim industrijama, razvoj specifičnih tehničkih vještina je od ključne važnosti za konkurentnost na tržištu i za zadržavanje kvalificiranih zaposlenika'', kaže Kurtović te dodaje: ''Mnoge kompanije u BiH, posebno u tradicionalnim industrijama, prepoznaju važnost komunikacijskih vještina i timske saradnje, ali liderstvo i menadžerske vještine često ostaju na nivou osnovne edukacije ili interne obuke, umjesto da se sistemski razvijaju kroz vanjske trenere ili profesionalne programe''.

Mnoge kompanije u BiH, posebno u tradicionalnim industrijama, prepoznaju važnost komunikacijskih vještina i timske saradnje/Depositphotos

Na sve to ni obrazovni sistem nije prilagođen promijenjenim zahtjevima tržišta rada, te se vrlo malo radi na razvoju soft skills kod studenta.

''Soft skills se ''usputno'' uče kroz iskustvo, a ipak smatram da jedan veliki dio tih vještina treba biti dio obrazovanja, baš zato što se one mogu postepeno razvijati i nisu urođene'', dodaje Kurtović.

U ovoj godini se ne očekuju velike promjene u pogledu vještina koje će se tražiti na tržištu rada.

''Kada pogledamo trendove u razvoju tržišta rada, jasno je da će najvažnije vještine za zapošljavanje u 2025. i dalje biti mješavina tehničkih vještina, međuljudskih kompetencija i adaptivnosti na promjene'', zaključuje Kurtović.