Briga o zaposlenicima kompanijama nosi veću produktivnost i inovativnost

Koliko uspjeh kompanije ovisi o zadovoljstvu zaposlenika pokazuje podatak prema kojem i produktivnost i inovativnost raste kod poslodavaca koji redovito brinu o organizacijskoj klimi. Istraživanje koje je provela Selectio Grupa pokazuje da tvrtke koje razumiju i adresiraju ključne potrebe svojih zaposlenika povećavaju njihovu angažiranost te bilježe mjerljiv povrat ulaganja.

Kada se to pretoči u postotke, pokazuje se da bi poslodavci mogli imati značajne koristi od pristupa koji uključuje razmišljanje o zaposlenicima. U kompanijama koje kontinuirano provode ispitivanje nakon kojih slijedi analiza i akcijski plan bilježi se 15 posto manje izostajanja zaposlenika s posla. Također, te kompanije imaju 20 posto manju fluktuaciju ljudi, povećanu produktivnost za deset do 15 posto te bilježe povećanje inovativnosti unutar odjela za čak 25 posto.

Ono nema svrhu ako ga ne prati akcijski plan, a kompanije koje provode i implementiraju follow-up aktivnosti u prosjeku imaju deset posto veće zadovoljstvo zaposlenika iz godine u godinu.

"Podatci prikupljeni ispitivanjem organizacijske klime i angažiranosti zaposlenika nisu samo brojke, oni pružaju duboki uvid u to kako zaposlenici doživljavaju svoje radno mjesto, što ih motivira i gdje leže ključne prilike za poboljšanje", ističe Erna Tomiša, senior people and culture consultant iz Selectio Grupe.

Važnost poticajnog okruženja

Ispitivanje također pokazuje da zaposlenici traže radno okruženje koje im pruža osjećaj smisla, razvoj i sigurnost.

Depositphotos

Kao najvažniji prediktori angažiranosti pokazali su se svrhovitost posla, mogućnost učenja i usavršavanja, dobrobit zaposlenika na radnom mjestu, inovacije, mogućnost unaprjeđenja te leadership kompetencije nadređene osobe.

Zanimljivo je da su upravo po pitanju odnosa s kolegama i nadređenima ljudi u Hrvatskoj najviše zadovoljni. Najbolje procijenjeni aspekti rada su odnos s kolegama, vještine vođenja i odnos s nadređenom osobom, smisao i svrha posla te organizacija rada.

Tomiša ističe da je hrvatska kultura rada snažno usmjerena na međuljudske odnose, što znači da zaposlenici poseban fokus pridaju podršci, timskom duhu te povezanosti s kolegama i nadređenima.

S druge strane, najslabije procijenjeni segmenti su komunikacija, razvoj karijere, plaća i nagrađivanje, dobrobit zaposlenika te učenje i usavršavanje. Ti segmenti imaju najniže ocjene i njima zaposlenici uglavnom nisu zadovoljni. Upravo ta područja, logično, imaju najviše prostora za napredak, dodaje Tomiša te naglašava da su upravo ona, opet logično, često neadekvatno uvažena.