Razvoj trgovačkih centara na Balkanu ne odvija se istim tempom, presudni su gustoća naseljenosti, kupovna moć i navike. Hrvatska se približila evropskom prosjeku i pokazuje znakove zasićenja tržišta, Slovenija ide u istom smjeru, a nasuprot tome, Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija još uvijek nadoknađuju zaostatak.
Bosna i Hercegovina ima oko 80 trgovačkih centara različitih veličina. Prije samo 14 godina nije imala nijedan veliki centar po svjetskim standardima. Situacija se u posljednjih 10 godina promijenila: otvoreno je nekoliko modernih mallova, ali ukupna shopping površina na 1.000 stanovnika i dalje je među najnižima u Evropi (ispod 100 m2).
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Jesu li trgovački centri u BiH prava investicijska prilika
Analizirali smo investicijske planove u regiji i uočili novi investicijski ciklus u maloprodajnim nekretninama, iako sa različitim intenzitetom po državama. Hrvatska prednjači sa 67.000 m2 planiranih novih površina, uglavnom u obliku retail parkova, dok Slovenija trenutno nema najavljenih većih projekata jer je ponuda uravnotežena, a fokus je na rekonstrukcijama "mixed-use" konceptima.
Facebook
U Bosni i Hercegovini širenje se nastavlja projektom Supernova Grude od približno 15.000 m2, dok je u Srbiji u 2025. potvrđena izgradnja oko 29.000 m² novih prostora u Nišu i Kraljevu.
Najveći pojedinačni projekt u regiji dolazi iz Sjeverne Makedonije, gdje se gradi Nabizi retail park u Strugi od 20.000 m².
Poljska raste tri puta brže od EU, može li biti naša nova Njemačka
Poljska, nekad prepoznatljiva po siromaštvu i iseljavanju, od ulaska u EU 2004. godine pretvorila se u privlačnu destinaciju za strane investitore i centar inovativne industrije. Njen ekonomski zamah dolazi u trenutku kada se Njemačka, nekoć najveća evropska ekonomija, suočava s ozbiljnim izazovima. Poljska se danas pozicionira kao ključni akter u Evropi, ekonomski i geopolitički.
Razlika u odnosu na druge zemlje EU rezultat je strukturne snage: rastući IT sektor, stabilna industrijska baza i usmjerene investicije u tehnologije budućnosti čine poljsku ekonomiju otpornijom i raznovrsnijom.
Bosna i Hercegovina ima mnogo toga naučiti iz poljskog primjera, ali u prva tri mjeseca 2025. godine zabilježila je trgovinski deficit prema Poljskoj od oko 180 miliona KM, što je blagi rast u odnosu na isti period prošle godine (175 miliona KM). Poljska se tako nalazi među deset zemalja s najvećim minusom u vanjskoj trgovini BiH, s udjelom od gotovo šest posto u ukupnom deficitu. Analiza vanjskotrgovinske razmjene pokazuje da se Poljska u posljednjih pet godina nije nalazila među deset najznačajnijih destinacija bh. izvoza, dok je redovno među vodećim zemljama po uvozu u BiH. Tako je u periodu od januara do augusta 2025. bh. izvoz u Poljsku dostigao 148,32 KM, dok je uvoz iz Poljske iznosio 615,3 miliona KM.
Ove brojke pokazuju da, iako Poljska postaje ekonomski i geopolitički lider u regiji, BiH mora strateški pristupiti partnerstvu s ovom zemljom kako bi iskoristila prilike u izvozu i industrijskoj saradnji, ali i u svim drugim sektorima.
Lakše do zelene tranzicije: EU olakšava primjenu CBAM-a
Vijeće Evropske unije odobrilo je izmjene kojima se pojednostavljuje i jača Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), ključni instrument evropskog Zelenog plana. Nova uredba, dio zakonodavnog paketa "Omnibus I", ima za cilj smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja, naročito za mala i srednja poduzeća, bez kompromisa po pitanju klimatskih ambicija Unije. Prema novim pravilima, CBAM će i dalje pokrivati oko 99 posto emisija ugljika ugrađenih u uvezenu robu, ali će uvoznici manjih količina biti izuzeti. Izmijenjenom uredbom omogućit će se i izbjegavanje bilo kakvih poremećaja za uvoznike početkom 2026., kada u BiH i počinje primjena CBAM-a, dok čekaju registraciju.
Optužbe na račun EU - nemoćna i spora, ali u jednoj stvari nema rivala
Dok se Bruxelles optužuje za ekonomsku nemoć i zaostajanje za Amerikom i Kinom, brojke govore suprotno: Evropska unija je jedina velika ekonomija na svijetu koja istovremeno ostvaruje suficit i u trgovini robom i u trgovini uslugama. Evropska unija postala je najveći svjetski izvoznik usluga, četiri puta jači od Kine i 58 posto veći od SAD-a. Tvrde neki da EU to ne može. Stari kontinent je potvrdio da se to može.
Jedina je od tri najveće svjetske ekonomije (uz SAD i Kinu) koja ostvaruje i suficit u trgovini uslugama i suficit u trgovini proizvodima.
AI protiv zviždaljke: Hoće li suci nestati iz sporta
Uloga sudaca u sportu prolazi kroz najveću transformaciju u modernoj historiji. Napredak umjetne inteligencije i praćenja podataka nameće pitanje hoće li tehnologija, i kada, potpuno istisnuti sudije s terena? Tenis je već eliminirao linijske suce uz elektronički line-calling na ATP Touru i Wimbledonu 2025.
Depositphotos
Nogomet uvodi poluautomatizirane ofsajd odluke (SAOT) i već godinama koristi gol-linijsku tehnologiju. Bejzbol od 2026. uvodi "robot umpires" za strike/ball pozive, ali uz zadržavanje glavnog suca. U kratkom roku tehnologija ubrzava odluke, a dugoročno mijenja samu profesiju.
Šta se još čitalo:
SEC obustavio trgovanje dionicama koje su skočile za skoro 1.000 posto
Trump: Netanyahu pristao na plan za okončanje rata u Gazi
Gejmerski gigant Electronic Arts otkupljen za nevjerovatnih 55 milijardi dolara
Napuštanje ruskog plina: Koliko će Evropu koštati grijanje prirodnim
Prestižni konjak cilja da se pozicionira kao novi Hermès
Danas čitajte:
Od 1. januara 2026. godine CBAM ulazi u novu fazu primjene: EU uvodi ključne novine koje pojednostavljuju pravila uvoza i smanjuju birokratski teret za male uvoznike – u tekstu pročitajte koje su to izmjene.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...