Bosna i Hercegovina zabilježila je ekonomski rast od 2,6 posto u 2024. godini, zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji, iako neto izvoz i dalje vrši pritisak na bilanse. U najnovijem izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan navodi se da bi u 2025. moglo doći do usporavanja rasta zbog globalne neizvjesnosti i smanjene vanjske potražnje.
Tako Svjetska banka predviđa da će ukupna stopa ekonomskog rasta Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,2 posto u 2025, što je za 0,5 procentnih poena niže u odnosu na prethodne projekcije. U 2026. se očekuje ubrzanje rasta na 3,5 posto.
Na lokalnom planu, podaci Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH pokazuju da povećanje minimalne plate na 1.000 KM nije izazvalo otpuštanja, kako se ranije strahovalo. Poslodavci su iskoristili podršku kroz povrat dijela doprinosa, što je ublažilo troškovni pritisak.
U sektoru digitalnih finansija, NLB Banka Banja Luka najavila je spremnost za uvođenje Apple Paya, nakon što su već omogućili korištenje Garmin i Google Pay opcija. Time se nastavlja trend digitalizacije finansijskih usluga u BiH, uz sve veća očekivanja korisnika. Kompanija Digital Money Transfer Banja Luka, vlasnik aplikacije Lova, dobila je dozvolu za izdavanje elektronskog novca, čime je postala drugi izdavalac e-novca, nakon što je prvi u Bosni i Hercegovini za taj posao licenciran Aircash.
Također, sve više pažnje privlači i oporezivanje kriptovaluta. U BiH fizička lica plaćaju porez na kapitalnu dobit, dok pravna lica plaćaju porez na dobit, potvrđuju iz kompanije Digital Assets Management, osnivača prve kripto berze u zemlji – Balkan Crypto Exchange.
BiH traži svoje mjesto na mapi zdravstvenog turizma
U svijetu opsjednutom efikasnošću, estetikom i brzim rješenjima, lijekovi poput Ozempica, Wegovyja i Zepbounda mijenjaju pravila igre. Iako su prvobitno razvijeni kao terapija za dijabetes, GLP-1 agonisti danas sve češće završavaju u rukama osoba koje žele brzo i bezbolno izgubiti višak kilograma – bez dijete, bez teretane, bez klasičnog truda.
Farmaceutska industrija ih već naziva "revolucijom u borbi protiv gojaznosti", a korisnici izvještavaju o značajnim gubicima kilograma u relativno kratkom vremenskom periodu. Međutim, sve više stručnjaka upozorava da ova nova generacija lijekova dolazi sa sobom ne samo fiziološke promjene, već i psihološke. Osobe koje uzimaju Ozempic često kažu da "ne osjećaju glad" – ali mnogi počinju izvještavati i o osjećaju emocionalne praznine, otuđenja i gubitka kontakta sa vlastitim tijelom i emocijama. Psiholozi upozoravaju: ako isključimo apetit, nerijetko isključimo i dio sebe.
U međuvremenu, val popularnosti ovih lijekova otvara i pitanje njihove uloge u zdravstvenom turizmu. Naša zemlja, čije su klinike već privukle pažnju pacijenata iz regije, Evrope i Bliskog istoka, nalazi se na prekretnici. Sa jedne strane, nudi konkurentne cijene, stručan kadar i prirodno okruženje koje kombinuje liječenje i relaksaciju. Sa druge strane, suočava se s izazovima poput nedostatka jasnih regulativa, nedovoljno razvijene infrastrukture i potrebe za ulaganjem u specijalizirane usluge.
Zdravstveni turizam je jedan od sektora u kojem BiH ima ogroman potencijal, ali da bi taj potencijal bio iskorišten, mora se strateški planirati. Pitanje je može li BiH na tom talasu redefinisati svoju poziciju u svijetu medicinskog turizma?
Trumpovih 100 dana: Reset svjetskog poretka
Drugi mandat Donalda Trumpa počeo je eksplozivno – bez praznog hoda, s jasno uhodanom medijskom strategijom i brzim donošenjem odluka. Agresivna carinska politika, naročito prema uvozu čelika i aluminija, već je ostavila posljedice po bh. metalnu industriju. Istovremeno, dogovor s Ukrajinom o rijetkim mineralima signalizira produbljivanje energetskog partnerstva usred ruskog rata. A dok Washington pokušava stabilizirati istok Evrope, novi izazov dolazi sa zapada – Kina sve jače preuzima tehnološku dominaciju, dodatno potiskujući američki uticaj.
Prvih 100 dana pokazalo je da je Trump ušao u Bijelu kuću s ciljem da ponovo izbalansira svjetski poredak – po svojim pravilima.
Sarah Rice/Bloomberg
Sport
U svijetu sporta ove sedmice dvije teme dominiraju – novac i moć. Dok saudijski fondovi sve dublje ulaze u engleski fudbal, izazivajući rasprave o dvostrukim standardima i političkom uticaju, rivalstvo u industriji sportske opreme ne jenjava.
Preuzimanje Newcastlea od strane saudijskog PIF-a otvorilo je pitanje zašto isti kriteriji ne važe za sve strane investitore, dok istovremeno sportski uspjesi često uspješno prigušuju kritike i kontroverze. Na drugom frontu, Adidas polako uzima dio tržišnog udjela od Nikea, a patike za trčanje postaju novo bojno polje u borbi za potrošače i dominaciju na globalnom tržištu sportske opreme.
.webp){kind=icon}
