Zdravstveni turizam u Bosni i Hercegovini trenutno je u fazi razvoja, sve više privlačeći pažnju pacijenata iz regije, Evrope i Bliskog istoka. Zahvaljujući povoljnim cijenama, stručnom kadru i jedinstvenom spoju liječenja i turističkih doživljaja, BiH se polako pozicionira kao konkurentna destinacija na međunarodnoj sceni zdravstvenog turizma. Ipak, cijeli sektor se suočava s izazovima poput usklađivanja s međunarodnim standardima, jačanja regulative i potrebe za daljnjim ulaganjem u edukaciju i opremu.
Rasim Jusufović, profesor na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology i gostujući profesor na Medicinskom univerzitetu Beč, za Bloomberg Adriju kaže da postoji veliki potencijal u specijaliziranim granama poput estetske medicine, rehabilitacije, stomatologije i ortopedije.
Postoji veliki potencijal u segmentu estetske medicine/Depositphotos
''BiH privlači pacijente zbog povoljnih cijena, visoke stručnosti medicinskog osoblja, te jedinstvenih kulturnih i prirodnih atrakcija koje čine medicinski turizam atraktivnim i sve popularnijim segmentom'', kaže Jusufović.
Čitaj više

Izazovi zdravstvenog biznisa kod nas? Lekcije iz stvaranja prve privatne bolnice
Zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini trenutno prolazi kroz kompleksne promjene.
14.03.2025

Zakon ne pravi razliku između privatnog i javnog zdravstva, a novca ima dovoljno
Privatno i javno zdravstvo sve se više razlikuju u dostupnosti i kvalitetu usluga.
07.11.2024

Umjetna inteligencija bolje pronalazi prikladne organe za transplantaciju
Softver ocjenjuje kvalitetu organa i pomaže kirurzima da procijene je li organ dovoljno zdrav za presađivanje.
12.03.2023

Privatni zdravstveni sistem mora dobiti veću ulogu
Kasnimo u tranziciji zdravstvenog sistema.
25.06.2022

Zdravstvo - poslovni sektor koji se mjeri u milijardama
Privatni zdravstveni sektor mora dobiti značajniju ulogu.
12.10.2022
Ističe da većina pacijenata dolazi iz zemalja regije - Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ali je primjetan trend dolaska pacijenata iz zapadnoevropskih zemalja poput Njemačke, Švicarske i Austrije, ali i zemalja Bliskog istoka. Ovaj trend rasta rezultat je visokog kvaliteta usluga i konkurentne cijene u odnosu na zapadnoevropske zemlje. Kada je riječ o bh. gradovima koji se ističu u oblasti zdravstvenog turizma, Jusufović izdvaja Sarajevo, Mostar i Banju Luku.
Dominacija privatnih ustanova
''Sarajevo se izdvaja kao najposjećenija destinacija, privlačeći kako strane tako i domaće turiste zbog svoje povijesne baštine, moderne infrastrukture i specijaliziranih medicinskih usluga. Mostar i Banja Luka također privlače turiste, zahvaljujući medicinskim uslugama i svojoj prirodnoj ljepoti, što omogućava integraciju liječenja s opuštanjem i turizmom'', dodaje.
U ovom sektoru, privatne zdravstvene ustanove dominiraju u pružanju usluga za strane pacijente.
''Privatne bolnice i klinike često ulažu u modernizaciju opreme i edukaciju kadra, što im omogućava da ponude specijalizirane usluge koje su konkurentne na međunarodnom tržištu'', naglašava Jusufović.
Prednosti zdravstvenih ustanova u BiH leže u povoljnim cijenama i visokom kvalitetu usluga koje nude, dok nedostaci uključuju manjak investicija u infrastrukturu i standardizaciju.
''Iako zdravstvene ustanove u BiH mogu konkurirati onima iz regije u određenim specijalizacijama, potrebno je ulagati u poboljšanje opreme i edukaciju kadra kako bi se održala konkurentnost na međunarodnom tržištu'', kaže Jusufović.
Depositphotos
Najveći izazovi s kojima se suočavaju pružatelji zdravstvenih usluga u kontekstu turizma, prema njegovim riječima uključuju usklađivanje s međunarodnim standardima, posebno u pogledu kvaliteta usluga i regulative. Također, povjerenje pacijenata može biti smanjeno nedostatkom transparentnosti i jasno definiranih standarda u industriji, što čini regulaciju i monitoring usluga ključnim za daljnji razvoj zdravstvenog turizma.
Govoreći o edukaciji kadra i modernizaciji opreme, Jusufović naglašava da tempo tih ulaganja mora biti ubrzan kako bi se osigurala konkurentnost na globalnom tržištu.
''Potrebno je osigurati kontinuiranu obuku za medicinske stručnjake, kao i ulaganje u najnoviju medicinsku tehnologiju kako bi se održao visoki standard usluga'', dodaje.
Nepostojanje strategije najveća kočnica
Ipak, najveća kočnica razvoja ove vrste turizma jeste nepostojanje sveobuhvatne nacionalne strategije za zdravstveni turizam, iako postoje inicijative na regionalnom nivou.
''Razvoj zdravstvenog turizma zahtijeva jasnu strategiju koja uključuje regulaciju, promociju i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja za privatne i javne zdravstvene ustanove'', kaže Jusufović.
Također, saradnja između sektora zdravstva, turizma i obrazovanja ključna je za razvoj zdravstvenog turizma. Obrazovne institucije mogu obučiti stručnjake specijalizirane za zdravstveni turizam, dok sektor turizma može promovirati BiH kao atraktivnu destinaciju za medicinske usluge. Ovaj multidisciplinarni pristup omogućava dugoročnu održivost i rast ove industrije.
A činjenica je da bi lokalne zajednice mogle imati velike koristi od zdravstvenog turizma kroz povećanje zapošljavanja, razvoj infrastrukture, te promociju kulturnih i prirodnih atrakcija.
''Zdravstveni turizam doprinosi i ekonomskom rastu jer pacijenti koji dolaze radi medicinskih usluga često ostaju duže, trošeći na smještaj, restorane i druge lokalne usluge'', zaključuje Jusufović