Izazovi zdravstvenog biznisa kod nas? Lekcije iz stvaranja prve privatne bolnice

Zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini trenutno prolazi kroz kompleksne promjene koje direktno utječu na kvalitet života naših građana. U posljednje vrijeme svjedočimo porastu privatnih zdravstvenih ustanova, koje unapređuju standarde zdravstvene zaštite i donose neophodno rasterećenje cijelom sistemu. Ove inicijative ne samo da nude alternativu javnim zdravstvenim uslugama, već i stvaraju konkurentnije okruženje za unapređenje cjelokupne zdravstvene usluge.

Kroz godine rada na uspostavljanju efikasnog upravljanja ovim sektorom, vjerujem da je javno-privatna sinergija, uz aktivno uključivanje akademske zajednice, ali i uključivanje ekspertize stručnjaka iz oblasti zdravstvene ekonomije ključna za prilagodbu zdravstvenog sistema potrebama populacije. Vođenje projekta osnivanja prve privatne opće bolnice u zemlji, u socioekonomskom okruženju koje nije naviknuto na takav jedan sistem predstavljalo je izazov. Međutim, danas s ponosom mogu reći da imamo tim koji ruši predrasude i svakodnevno isporučuje vrhunsku uslugu stotinama pacijenata te mijenja paradigme.

Pa šta smo to naučili i gdje je privatni zdravstveni sektor danas?

Privatno, kao i javno zdravstvo u Bosni i Hercegovini se suočava s brojnim izazovima koji značajno utječu na njegovu poziciju i budući razvoj. Ovi izazovi uključuju probleme s finansiranjem, regulativama i javnom percepcijom privatnog zdravstva, što otežava integraciju u širi zdravstveni sistem.

Jedan od najvećih izazova u ovom kontekstu jeste finansiranje. Privatne zdravstvene usluge nude visok standard usluga, napredne tehnologije i metode liječenja te znatno kraće vrijeme čekanja, ali se mnogi pacijenti i dalje susreću s percepcijom da su te usluge luksuz. Jako je mali broj institucija koje imaju potpisan ugovor sa zavodima za zdravstveno osiguranje, i ako imaju radi se o limitiranom broju tzv. "deficitarnih usluga", što rezultira time da pacijenti ostaju uskraćeni za ove benefite.

Kroz primjer ASA Bolnice mogu istaći saradnju s osiguravajućim društvima, gdje pratimo evropske standarde dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje je pristupačno svim građanima. Kako bi se ovo potpuno implementiralo, nedostaju jedinstvena politika na državnom nivou te novi fleksibilniji i sveobuhvatniji Zakon o zdravstvenom osiguranju koje će olakšati pristup privatnom zdravstvu.

Bloomberg Adria

Regulativno okruženje i nedostatak standardizacije također predstavljaju izazov jer postoje različiti zakoni i propisi koji se odnose na rad privatnih zdravstvenih ustanova. Upravo zato težimo da budemo proaktivni u radu s relevantnim institucijama kako bismo doprinosili razvoju jasnijih regulativa koje će omogućiti zdraviju konkurenciju i unapređenje kvaliteta usluga.

Pozitivan primjer na koji se možemo ugledati jeste način kako je to uređeno u zemljama u tranziciji zdravstvenih sistema, kao što su Slovačka, Češka, Slovenija, Hrvatska itd. Sve te zemlje potiču iz socijalističkih uređenja. Neke od tih zemalja imaju jako dobro razvijena javno-privatna partnerstva, gdje privatni ponuđač preuzima neku javnu uslugu, isporučuje je korisniku, a za to se koriste javna sredstva i javni faktor plaća za to. Dakle, dovoljno bi bilo pogledati na koji način je to urađeno te predložiti čim prije kantonalne programe javno-privatnih partnerstva u oblasti zdravstva

Kao i u nekim drugim sistemima u BiH, postoji veliki jaz između trenutne ponude zdravstvene usluge i potražnje, što dodatno otežava situaciju.  

Kvalitetna zdravstvena zaštita treba postati pravo svakog građanina, neovisno o njegovom finansijskom stanju. Kroz reforme koje će svima omogućiti pristup adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti, možemo stvoriti zdraviju populaciju i jači zdravstveni sistem. Ključno je da se sistem zdravstvene zaštite prilagodi potrebama građana, a saradnja između javnog i privatnog sektora može igrati ključnu ulogu u ostvarivanju ovog cilja.

Uskoro ćemo imati priliku publicirati jedno značajno istraživanje "Socio-ekonomska analiza zdravstvenog sistema BiH i mogući pravci reforme" u kojem ćemo predstaviti naše viđenje potrebnih intervencija kako bi zdravstveni sistem u BiH bio troškovno efikasniji, dostupniji s posebnim osvrtom na podizanje kvaliteta i konkurentnosti.

Na kraju, neophodno je raditi na edukaciji građana o zdravstvenim pravima i mogućnostima, kao i na osnaživanju privatnog sektora da pruži kvalitetnije i pristupačnije usluge. Samo tako možemo osigurati zdraviju budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine.

 

Prof. dr. Rasim Jusufović je stručnjak i senior lider u oblasti zdravstvene ekonomije, profesor na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology i gostujući profesor na Medicinskom univerzitetu Beč. Vodio je projekt uspostavljanja ASA bolnice – prve privatne opće bolnice u BiH. Obnaša funkciju predsjednika Uprave ASA bolnice. 

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.