Za Bosnu i Hercegovinu nestašice lijekova mogle bi postati jedna od većih kriza, apeliraju iz Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima. Slične stavove ranije su iznosili i domaći proizvođači, kao i predstavnici nadležnih državnih tijela.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH prijavila je 171 službenu nestašicu prošle godine, no stvarna situacija pokazuje znatno veći broj nestašica na tržištu, navodi se u saopćenju Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH.
U lancu snabdijevanja lijekovima Udruženje veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini ima ključnu ulogu i odgovorno je za više od 80 posto uvoza i distribucije lijekova.
"Nestašice lijekova su izazov za pacijente, zdravstveni sistem i sve sudionike u lancu snabdijevanja", kaže predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini, Faruk Hadžić.
On naglašava hitnost izmjena Pravilnika Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, koji je na snazi od 2017. godine. Hadžić tvrdi da zastarjelost ovog dokumenta ne odražava izazove u lancu snabdijevanja na globalnom i lokalnom tržištu.
"Pravilnik, čija je svrha ograničiti samovolju proizvođača u oblikovanju cijena, neadekvatno je prilagođen specifičnostima Bosne i Hercegovine. Za razliku od zemalja regiona, u našem Pravilniku maksimalna cijena lijeka sadrži maržu veleprometnika - što u praksi znači da su veleprometnici nezaštićeni i prepušteni samovolji proizvođača lijekova" ističe Hadžić.
Depositphotos
Prema ranijem pisanju Bloomberg Adrije, apoteke u BiH suočavaju se sa čestim nestašicama lijekova, no Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH navodi da situacija ostaje pod kontrolom zahvaljujući zamjenskim preparatima. Nestašica lijekova je već stari problem našeg tržišta na koji su upozoravali stručnjaci, naglašavajući potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta u proizvodnji lijekova.
Najranjivija karika
Veleprometnici lijekovima i medicinskim sredstvima u našoj državi su najranjivija karika u lancu snabdijevanja lijekovima. Dug države i zdravstvenih institucija prema veleprometnicima procijenjuje se na oko 400 miliona KM. "Neovisno od navedenih potraživanja koje imamo, mi smo primorani uredno plaćati svoje dobavljače, čime smo postali finansijeri cijelog tržišta lijekovima u Bosni i Hercegovini".
U zahtjevu za izmjenama Pravilnika, Udruženje predlaže i uvođenje razumnog roka za primjenu novih cijena objavljenih na stranici Agencije, kako bi se izbjegla šteta uzrokovana obustavom prodaje zbog promjene cijena. U skladu s važećim Pravilnikom, veleprometnici su prisiljeni obustaviti prodaju istog dana kada se objave nove cijene, što uzrokuje finansijske gubitke zbog zaliha koje veleprometnici posjeduju na dan promjene cijena.
Unatoč minimalnosti ove izmjene, ista je od velikog značaja jer sprječava nestašice lijekova uzrokovane smanjenjem zaliha prije primjene Pravilnika i obustavom distribucije do usklađivanja cijena.
Također jedan od zahtjeva za izmjenu važećeg Pravilnika, upućen od strane UVLMS, je korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske umjesto cijena HZZO-a koje više nisu javno dostupne.
"Za utvrđivanje maksimalne cijene lijekova u Bosni i Hercegovini, trenutno se koristi prosjek izračuna klastera zemalja Hrvatske, Srbije i Slovenije. Međutim, HZZO je nedavno unutar svog pravilnika ograničio pristup informacijama o cijenama. Imajući u vidu tu promjenu, predlažemo korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske kako bismo očuvali dosljednost izračunu temeljenom na informacijama iz zemalja u našem regionu", kaže Hadžić.
Bitno je istaći da veleprometnici ni na koji način ne sudjeluju u formiranju maksimalnih cijena lijekova, kao i da je Pravilnik o maksimalnim cijenama samo prvi nivo kontrole cijena, što sama riječ i kaže, dok su stvarne cijene lijekova značajno niže, dodaje.
Depositphotos
On naglašava da Udruženje stoji na raspolaganju svim relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, kako bi došli do rješenja i spriječili neželjeni scenario, a posebno u periodu do prvog radnog ponedjeljka u martu, koji je dan godišnjeg izračuna, od kada je u roku od 90 dana Agencija dužna objaviti izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u Bosni i Hercegovini.
Analiza BBA
Unatoč povremenim prekidima posljednjih godina, analitičari Bloomberg Adrije pokušali su dati odgovor na pitanje da li regija zaista ima problem nestašice lijekova, koliko je taj problem naglašen te šta se po tom pitanju radi, dok Evropska komisija poduzima korake za bolji nadzor situacije.
Analitičar korporativnih finansija u analitičkom timu Bloomberg Adrije Matteo Mošnja u septembru prošle godine objasnio je kako se može zaključiti da u većini slučajeva do nestašice pojedinih lijekova dolazi zbog veće konkurencije te da prestanak plasmana lijeka ne znači istovremeno nedostupnost zdravstvene zaštite za građane.
Kako je kazao, iznimke naravno postoje i s obzirom na to da se radi o lijekovima, takve je iznimke potrebno adresirati prije nego problem eskalira, stoga je Evropska komisija poduzela određene korake kako bi se problem stavio pod kontrolu.
"Mjere koje je definirala Evropska komisija ukazuju na to da trenutnu situaciju ne smatra gorućim problemom i čini se da cilj mjera nije neutralizacija, već bolji nadzor nad situacijom. Mjere uključuju veći pritisak na proizvođače da osiguraju snabdijevanje, ranije obavještavanje nadzornih tijela u slučaju nestašice ili povlačenja proizvoda s tržišta, veću transparentnost zaliha u dobavljačkim lancima, te snažniju ulogu Evropske agencije za lijekove u praćenju i koordinaciji prijavljenih nestašica", navodi Mošnja.
Farmaceutske kompanije u Adria regiji u 2022. godini su, usprkos nestašicama lijekova, poteškoćama u dobavljačkim lancima i napetostima u istočnoj Evropi, imale sjajnu godinu, pokazuje analiza BBA. One najveće, s prihodima višim od 80 miliona eura, zajedno su ostvarile kumulativnu prodaju u visini 5,44 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 14 posto u odnosu na godinu prije.
.webp){kind=icon}
