Zakon ne pravi razliku između privatnog i javnog zdravstva, a novca ima dovoljno

Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim izazovima zbog razlika između javnog i privatnog sektora, ali i zbog problema u primjeni zakona. Iako sistem predviđa univerzalni pristup zdravstvenim uslugama, praksa često pokazuje drugačiju sliku.

Javni sektor, uprkos značajnim izdvajanjima iz budžeta, suočava se s nedosljednom primjenom zakona, dugim listama čekanja i nedostatkom resursa, što građanima ograničava pravovremen pristup uslugama.

Nasuprot tome, privatno zdravstvo nudi brže i kvalitetnije usluge, ali uz visoke troškove koje mnogi ne mogu priuštiti. Ova razlika produbljuje podjelu u zdravstvenoj zaštiti i postavlja pitanje održivosti sistema koji, prema stručnjacima, zahtijeva reforme kako bi osigurao jednaku dostupnost zdravstvenih usluga za sve građane.

Nedosljedna primjena zakona u zdravstvu

Marin Bago, predstavnik Udruge za zaštitu potrošača "Futura", koja se također bavi zaštitom prava pacijenata, za Bloomberg Adriju objašnjava kako su u osnovi problema kršenje zakonskih propisa i nejednaka primjena zakona u različitim kantonima. Prema Bagi, zakoni u oblasti zdravstva su jasno definirani i ne prave razliku između privatnih i javnih ustanova.

"Čitav problem nastaje uslijed nerazumijevanja društveno-ekonomskog uređenja naše zemlje, mi smo tržišna ekonomija i tržišna ekonomija po našem ustavu ne pravi razliku između javnog i privatnog. Mi smo totalno zapustili naše zakone u zdravstvu koji su odlični, jednostavno se ne pridržavamo, nijedan kanton u FBiH nije u potpunosti primijenio zakone iz zdravstva. Sva tri zakona su federalna i oni ne prave razliku između javnog i privatnog", ističe Bago.

U Federaciji BiH se na zdravstvo troši preko dvije milijarde KM, što, prema Baginim riječima, predstavlja dovoljan iznos da niko ne bi trebao čekati na listama. Ipak, zbog nedosljedne primjene zakona, pacijenti često ostaju bez adekvatne i pravovremene zdravstvene zaštite. "Pacijentu nije važno hoće li uslugu dobiti u javnoj ili privatnoj ustanovi; važno mu je da ne čeka", dodaje Bago.

Građani se okreću privatnom zdravstvu

Sve više građana u Bosni i Hercegovini okreće se privatnom zdravstvu, iako su cijene usluga često znatno više u odnosu na javni sektor. Razlog tome je brži pristup medicinskim uslugama, jer u privatnim ustanovama pacijenti izbjegavaju duga čekanja koja su česta u javnom zdravstvu. Mnogi su spremni platiti i nekoliko puta više kako bi dobili brzu dijagnozu i terapiju, što ukazuje na ozbiljne nedostatke u javnom zdravstvenom sistemu, koji sve teže odgovara na potrebe pacijenata u skladu s očekivanjima modernog zdravstvenog sistema.

Depositphotos

Prema riječima doktora Mirsada Kacile, direktora Specijalne bolnice "Centar za srce", privatno zdravstvo je isplativo i moglo bi biti još isplativije. Ipak, Kacila u razgovoru za Bloomberg Adriju TV ističe da trenutni izazovi u zdravstvu nisu samo sistemske prirode, već i rezultat političkih pritisaka na upravljanje zdravstvenim institucijama, što često dovodi do nesređenosti i usporava tranziciju sektora.

Posebno naglašava prednosti privatnog zdravstva, među kojima su brzina i kvalitet usluge koje privatne institucije mogu pružiti. Za razliku od javnog sektora, gdje birokratija često usporava proces donošenja odluka, privatne bolnice omogućavaju brže i efikasnije pružanje pomoći, što može biti presudno za pacijente kojima je hitna pomoć neophodna.

Međutim, Kacila napominje da pristup privatnim uslugama ima ograničen broj građana, uglavnom zbog nedostupnosti ugovora sa zavodima za zdravstveno osiguranje.

"Malo je institucija koje imaju potpisan ugovor sa zavodima za zdravstveno osiguranje i one se obično bave tercijarnim nivoom zdravstvene zaštite", pojašnjava Kacila, dodavši kako osnovni pregledi i usluge ostaju nedostupni većini populacije zbog visokih troškova.

 

Kvalitetna analiza stanja u javnom zdravstvu, uključujući liste čekanja, prema Baginom mišljenju, pokazala bi da privatni sektor ne mora uvijek biti stavljen po strani.

"Gdje god javno zdravstvo nije u stanju pružiti usluge na vrijeme, privatnicima se mora omogućiti da za isti novac pruže uslugu građanima, kako bi se izbjegla čekanja", objašnjava Bago.

On napominje da se funkcija zavoda za zdravstveno osiguranje često pogrešno tumači – zavod nije tu da finansira bolnice, već da plaća usluge.

"Finansiranje bolnica treba biti u nadležnosti vlasti i ministarstava, dok sredstva iz zavoda trebaju biti usmjerena na liječenje pacijenata", ističe Bago, dodajući kako politički interesi često preusmjeravaju resurse zavoda ka održavanju bolnica, što dovodi do urušavanja sistema i nezadovoljstva građana.

Privatno zdravstvo prati trendove i odgovara na potrebe pacijenata

Kako iz ASA Central Osiguranja kažu za Bloomberg Adriju, privatni sektor ima tu prednost da ima uslove da bude neuporedivo agilniji u uvođenju potrebnih novih zdravstvenih dijagnostičkih i terapijskih tretmana, prati trendove u zdravstvu te tako odgovori na potrebe pacijenata.

Dodaju da cijene njihovih usluga odražavaju tržišne uslove i omogućavaju korištenje savremene medicinske opreme i najkvalitetnijih materijala. Cijene usluga u privatnom zdravstvu odražavaju jednostavnu ekonomsku metodologiju načina formiranja cijena kako je i u bilo kojem drugom samoodrživom obliku poslovanja. Nedavno je otvorena i ASA bolnica, prva privatna bolnica u BiH. 

"Troškovno efikasnim upravljanjem zdravstvenom ustanovom i zdravstveno-ekonomskim analizama medicinskih tehnologija koje se koriste u dijagnostici i terapiji moguće je te cijene držati na najnižem mogućem nivou u cilju što bolje priuštivosti zdravstvenih usluga. Cijene u javnom zdravstvu nisu revidirane dugi niz godina, metodologija kojom su rađene nije ispravna i ne odražavaju stvarnu vrijednost usluga", navode iz ASA osiguranja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar