Apoteke u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa čestim nestašicama lijekova, no Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH navodi da situacija ostaje pod kontrolom zahvaljujući zamjenskim preparatima. Nestašica lijekova je već stari problem našeg tržišta na koji su upozoravali stručnjaci, naglašavajući potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta u proizvodnji lijekova.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su da su povremeni prekidi u snabdijevanju pojedinim lijekovima normalna pojava na našem tržištu, te da veliki broj lijekova ima zamjenske opcije, bilo da se radi o preparatima s istom aktivnom supstancom od drugih proizvođača ili lijekovima namijenjenima istim terapijskim indikacijama.
"To je razlog što za sada nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta", kazali su iz Agencije, ali nisu precizirali kojih lijekova trenutno najviše nedostaje na domaćem tržištu.
Danijela Simović, Communications Manager iz PHOENIX Pharme, objašnjava da su u stalnom procesu praćenja potreba tržišta i sve isporuke se pravovremeno planiraju i realizuju, a u skladu s raspoloživim količinama. Deficiti proizvoda do kojih povremeno dolazi uglavnom se prevazilaze u kratkim rokovima ili adekvatnim zamjenama.
"S aspekta brige o zdravlju pacijenata, naša je molba i preporuka da se pacijenti, u slučaju nedostatka lijeka, ne odlučuju za izbor zamjenskog lijeka bez prethodne konsultacije s ljekarom ili farmaceutom, a u skladu s vrstom proizvoda i terapijom", kaže Simović za Bloomberg Adriju.
Depositphotos
Unatoč povremenim prekidima posljednjih godina, analitičari Bloomberg Adrije pokušali su dati odgovor na pitanje da li regija zaista ima problem nestašice lijekova, koliko je taj problem naglašen te šta se po tom pitanju radi, dok Evropska komisija poduzima korake za bolji nadzor situacije.
Analitičar korporativnih finansija u analitičkom timu Bloomberg Adrije Matteo Mošnja u septembru prošle godine objasnio je kako se može zaključiti da u većini slučajeva do nestašice pojedinih lijekova dolazi zbog veće konkurencije te da prestanak plasmana lijeka ne znači istovremeno nedostupnost zdravstvene zaštite za građane.
Kako je kazao, iznimke naravno postoje i s obzirom na to da se radi o lijekovima, takve je iznimke potrebno adresirati prije nego problem eskalira, stoga je Evropska komisija poduzela određene korake kako bi se problem stavio pod kontrolu.
"Mjere koje je definirala Evropska komisija ukazuju na to da trenutnu situaciju ne smatra gorućim problemom i čini se da cilj mjera nije neutralizacija, već bolji nadzor nad situacijom. Mjere uključuju veći pritisak na proizvođače da osiguraju snabdijevanje, ranije obavještavanje nadzornih tijela u slučaju nestašice ili povlačenja proizvoda s tržišta, veću transparentnost zaliha u dobavljačkim lancima, te snažniju ulogu Evropske agencije za lijekove u praćenju i koordinaciji prijavljenih nestašica", navodi Mošnja.
Zabrinjavajuća potrošnja antibiotika
U sklopu evropskih napora za osiguravanje stabilnosti snabdijevanja ključnim lijekovima, Evropska komisija je krajem prošle godine objavila popis s više od 200 djelatnih tvari koje se smatraju kritičnim za kontinuitet snabdijevanja i javno zdravlje u Evropi.
Pored problema snabdijevanja, Agencija za lijekove upozorava i na zabrinjavajuće povećanje potrošnje antibiotika u državi. Ova tendencija, koja se bilježi u posljednjim godinama, izaziva strahove od smanjenja efikasnosti antibiotika i rasta otpornosti, što je nedavno naglasila i Svjetska zdravstvena organizacija.
"Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID-dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je nezavisna od cijene lijeka i broja stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19,0 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina, potrošnja antibiotika se znatno povećala", naveli su iz Agencije za Fenu.
U 2022. najviše finansijskih sredstava utrošeno je na lijekove iz grupe antineoplastici i imunomodulatori, što obuhvata terapije za liječenje autoimunih bolesti i različitih oblika karcinoma.
Depositphotos
Kako su naveli iz JU Apoteke Sarajevo za Bloomberg Adriju, osim uobičajenih, kratkotrajnih nestašica, veće nestašice nisu zabilježene ako govorimo o najvećem broju lijekova koje stanovništvo koristi za najčešća hronična oboljenja. "Apoteke Sarajevo raspolažu dovoljnim količinama svih lijekova, kao i njihovim adekvatnim zamjenama", kažu iz apoteke.
Zanimljivo je da su građani BiH u godinu dana na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili oko 22,2 miliona maraka. Prema posljednjim podacima kojima raspolaže Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, u 2022. godini bh. građani su samo na antidepresive potrošili 9.591.631 KM.
Farmaceutske kompanije u Adria regiji u 2022. godini su, usprkos nestašicama lijekova, poteškoćama u dobavljačkim lancima i napetostima u istočnoj Evropi, imale sjajnu godinu, pokazuje analiza BBA. One najveće, s prihodima višim od 80 miliona eura, zajedno su ostvarile kumulativnu prodaju u visini 5,44 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 14 posto u odnosu na godinu prije.
Kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, Evropska unija je ispred Adria regije kada se posmatra koliko troše na zdravstvo u poređenju s BDP-om, što se prvenstveno objašnjava nižim platama i ograničenim privatnim zdravstvenim sistemom u regiji. Međutim, građani naše regije izdvajaju više novca iz svog džepa zbog lošijeg kvaliteta javne zdravstvene zaštite i dugih lista čekanja.
Analiza pokriva hrvatske Belupo, Hospiru, JGL i Plivu. Slovenski predstavnici, i daleko najjači igrači u regiji, su Krka i Lek. U Srbiji glavnu riječ vode Hemofarm i Galenika, u Bosni i Hercegovini je to Bosnalijek, a u Sjevernoj Makedoniji najjači je Alkaloid.
U budućnosti, očekuje se da će sve starija populacija u Evropi dovesti do povećanja potrošnje u zdravstvu i potražnje za farmaceutskim proizvodima.
Kratkoročni pokazatelji ukazuju na povećanje kapitalnih izdataka i investicija u Adria regiji. Štaviše, relativno sporiji rast plata u farmaceutskom sektoru u poređenju s ukupnim prosjekom daje dodatni podsticaj farmaceutskim kompanijama. Glavni izazovi ostaju izloženost Rusiji i neizvjesnosti vezane za to, očekivana deprecijacija rublje u odnosu na euro i povećane konkurencije u oblasti generičkih lijekova, smatraju analitičari.
Jačanje domaćeg kapaciteta
Kako je rečeno na konferenciji "Budućnost zdravstvene i farmaceutske industrije", u organizaciji Bloomberg Adrije, koja je održana u novembru 2023. godine, naša država suočava se s ozbiljnim izazovima u zdravstvenom sektoru, a legislative su rigidne i zastarjele, što pacijentima ograničava pristup inovativnim terapijama, dok se zemlja bori da održi korak s dinamičnim promjenama u svjetskom zdravstvu nakon pandemije koronavirusa.
Snježana Bodnaruk, sekretarka Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, upozorila je na moguću nestašicu lijekova, naglašavajući potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta u proizvodnji lijekova.
"Ono što bih napomenula kada je riječ o lijekovima, to je da Evropska unija kroz svoje direktive i druge propise posmatra dvojaku prirodu lijeka - lijek kao proizvod i lijek u službi javnog zdravlja. I uvijek moramo postići balans između te dvojake prirode lijeka", kazala je ona.
Saradnja stranih i domaćih proizvođača može osigurati kontinuiranu opskrbu lijekovima. Međutim, problem je sam poslovni ambijent u BiH, smatra Emina Budimlić, komercijalna direktorica za BiH kompanije Takeda.
"Strani investitori ne dolaze u BiH, a istovremeno svjedočimo odlasku jakih igrača, što znači da je dostupnost njihovih lijekova dodatno otežana. Saradnja je neophodna, ali da bi bila uspostavljena, moramo urediti i ujednačiti zakonske i podzakonske akte", dodala je Budimlić
Prof. dr. Timur Cerić, šef Dnevne onkološke bolnice Klinike za onkologiju, KCUS, kazao je da naša legislativa koči razvoj zdravstvenog sistema koji treba biti zreliji i fleksibilniji.
"Trebamo ići prema onome što nas čeka u budućnosti. Investiranje u zdravlje je investiranje u sve nas. Inovacijama možemo poboljšati rezultate liječenja s obzirom na to da prevencije nemamo", kazao je dr. Cerić.
Poseban problem kada je riječ o liječenju pacijenata jeste nejednakost pacijenata u smislu dostupnosti lijekova. Također, pacijenti u BiH se posebno susreću s nedostupnošću inovativnih lijekova.
.webp){kind=icon}
