Regulativa vs. realnost: Prednosti i tereti primjene ESG, GDPR i AML pravila

Vjerujem da mnogima od nas već pomalo zuji u ušima od sveprisutnih akronima koji su nas preplavili i umnogome uzeli kiseonik potreban za redovno poslovanje u tržišnim uslovima. Skoro svaki promotivni mail u inboxu nas poziva na nove edukacije o ESG, SPNiFT, GDPR, itd. pri tome upozoravajući na strašni sud, koji nas, i kao odgovorna lica i kao kompanije, čeka ako poslovanje i brojke ne uskladimo sa svim ovim slovima.

Insistiranje na ESG izvještavanju, usklađenosti sa GDPR-om i propisima o sprečavanju pranja novca zaista može nametnuti značajno opterećenje kompanijama, posebno u smislu početnih troškova, ulaganja u softverska rješenja, administrativnih troškova, raspodjele resursa, dodatnog opterećenja postojećih zaposlenih ili zapošljavanja novih.

Međutim, ovi okviri mogu pružiti značajne dugoročne koristi, kao što su poboljšano upravljanje rizicima, poboljšana operativna efikasnost i šire društvene koristi poput veće transparentnosti, primjene etičkih praksi i zaštite od finansijskog kriminala.

Neto uticaj često zavisi od veličine kompanije, industrije i načina implementacije - mala preduzeća sigurno akutnije osjećaju pritisak (svih nas sedam patuljaka u firmi to vrlo dobro zna), dok veće firme mogu ovo iskoristiti kao konkurentsku prednost.

Pokušaću da budem objektivna, ma kako to iz sopstvenih cipela teško izgledalo, i da sagledam šta dobijamo i gubimo kao kompanije usklađujući svoje poslovanje, što s novim zakonskim propisima, što s novim standardima u poslovanju.

ESG izvještavanje

ESG izvještavanje zahtijeva od kompanija da prate metrike vezane za životnu sredinu (npr. emisije CO2, količine potrošene struje, vode, papira, goriva, itd), društvene (npr. radne prakse) i upravljačke (npr. zastupljenost žena u upravljačkim strukturama, pay gap, itd).

Tereti za kompanije

- Visoki i nesrazmjerni troškovi implementacije: Prikupljanje podataka, revizija i izvještavanje mogu zahtijevati mnogo resursa, posebno bez standardizovanih metrika. Ovo preusmjerava sredstva i ljude s osnovnog poslovanja, a opterćenje bez jasnog cilja može naštetiti kratkoročnim finansijskim rezultatima davanjem prioriteta nefinansijskim ciljevima.

- Operativni izazovi: Manje firme se suočavaju s većim preprekama u mjerenju i usklađenosti, rizikujući regulatorne kazne ili povlačenje investitora, ako se izvještaji smatraju nepouzdanim. Pouzdano vođenje metrika za ESG zahtijeva kontinuirano prikupljanje velikog broja nefinansijskih podataka (usuđujem se reći da se nameće nova vrsta robnog ili pogonskog knjigovodstva).

- Ograničena primjenljivost: Za većinu kompanija u BiH ESG je trenutno više obaveza koja dolazi spolja nego unutrašnja poslovna prilika. Korist je ograničena na one koji izvoze u EU, imaju strane vlasnike ili traže međunarodno finansiranje. Za ostale je to još uvijek "skup i komplikovan papir". Međutim, period 2026-2028. će biti prekretnica - CBAM (carina na CO2) već pogađa izvoz, a indirektni pritisak preko lanaca snabdijevanja će se proširiti i na srednja preduzeća. Kompanije koje sada počnu s osnovnim koracima (energetska efikasnost, praćenje otpada, osnovno ESG izvještavanje) imaće značajnu prednost u odnosu na one koje čekaju posljednji trenutak, posebno kada to, za koju godinu, postane obavezan segment finansijskog izvještavanja i kod nas.

Depositphotos

 

Prednosti za kompanije

- Smanjenje rizika i efikasnost: Snažne ESG prakse smanjuju izloženost ekološkim ili društvenim rizicima (npr. poremećaji u lancu snabdijevanja, energetski, regulatorni, reputacioni rizici), poboljšavaju angažovanje zaposlenih i smanjuju operativne troškove kroz održive prakse poput energetske efikasnosti.

- Tržišne prednosti: Privlači investitore, jača reputaciju brenda (sve veći broj posebno mlađih potrošača preferira ekološki odgovorne kompanije) i priprema za buduće propise, pretvarajući usklađenost u pokretač rasta. Trenutne prednosti u BiH su i bolji pristup kreditima s nižim kamatama (zelene linije EBRD, KfW, EIB…), lakše dobijanje EU grantova (npr. energetska efikasnost, solar), bolji imidž kod stranih kupaca i investitora, efekat pionira - firme koje prve krenu (npr. neke iz metalske i drvne industrije) dobijaju prednost u lancima snabdijevanja.

Usklađenost s Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR)

GDPR propisuje stroga pravila zaštite podataka za rukovanje ličnim podacima građana EU, uključujući saglasnost, obavještenja o kršenju i prava poput brisanja podataka.

Tereti za kompanije

- Finansijski teret: Usklađenost podrazumijeva velike troškove za revizije, tehnološke nadogradnje i obuku - donekle podnošljivo za velike firme, kao što su telekom operateri ili banke, dok su mala i srednja preduzeća najteže pogođena zbog ograničenih resursa. Kazne mogu dostići četiri odsto globalnih prihoda, a operativna složenost (npr. različite implementacije u EU) usporava procese poput marketinga ili razvoja vještačke inteligencije. Visoki troškovi podešavanja (npr. mapiranje podataka, revizije, obuka) plus tekući troškovi su značajni za male firme s ograničenim brojem zaposlenih.

- Operativni napori i preusmjeravanje resursa: Stvara se neizvjesnost i mogu se odvratiti mala preduzeća od inovacija ili ulaska na nova tržišta. Mnoge, odnosno većina firmi nemaju posebne timove za usklađenost, što dovodi do rizika od novčanih kazni za kršenja propisa.

- Može ograničiti pristup uslugama (npr. blokiranje veb stranica) ili indirektno povećati troškove ako preduzeća prenose troškove na krajnjeg korisnika proizvoda ili usluge.

GDPR (Ilustracija Depositphotos)

 

Prednosti za kompanije

- Poboljšanje efikasnosti: Pojednostavljuje upravljanje podacima, poboljšava kvalitet i smanjuje rizike od kršenja bezbjednosnih protokola, štedeći na potencijalnim gubicima, gubitku reputacije i sudskim troškovima. Poboljšava se tačnost podataka i gradi dugoročno povjerenje.

- Visoka značajnost: Kako mnoge kompanije rukuju osjetljivim ličnim podacima, usklađenost izbjegava pravne zamke i podržava etičko poslovanje; to je posebno relevantno u novom režimu sličnom GDPR-u u BiH. Ovo je veoma značajno zbog regulatornih propisa i prirode obrađivanih podataka, mada troškovi zahtijevaju pažljivo upravljanje.

- Konkurentska prednost: Pokazuje etičko postupanje, privlačeći kupce i partnere.

- Omogućava pojedincima kontrolu nad podacima, ograničava invazivno praćenje i poboljšava privatnost, smanjujući krađu identiteta i eksploataciju.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Propisi o sprečavanju pranja novca

Male kompanije u Bosni i Hercegovini su znatno opterećene primjenom propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (SPN/FTA), iako zakon formalno primjenjuje riziko-bazirani pristup. Opterećenje nije proporcionalno veličini firme, a najveći problem je što je zakon napisan uglavnom s velikim bankama i finansijskim institucijama na umu.

Tereti za kompanije

- Visoki troškovi: Alati za provjeru, obuka osoblja i usklađenost mogu potrošiti značajna sredstva. To usporava uvođenje u posao, povećava operativnu složenost i može dovesti do "smanjenja rizika" gdje firme izbjegavaju klijente visokog rizika, ograničavajući poslovne mogućnosti. Obveznici moraju provesti KYC provjeru klijenata prije početka poslovnog odnosa ili veće transakcije, utvrditi jesu li PEP ili na sankcionim listama, razumjeti izvor sredstava, a kod visokorizičnih slučajeva (gotovina >30.000 KM, rizične zemlje, složene strukture) primijeniti pojačanu pažnju (EDD) i tražiti dokaze o porijeklu novca - bez toga posao odbiti ili prijaviti sumnju. Kontinuirano se prate transakcije na neobične obrasce, a svaka sumnjiva transakcija mora se prijaviti FOO-u SIPA-e u roku od tri dana bez obavještavanja klijenta o tome.

- Male firme moraju imati pisane interne procedure, procjenu rizika, ovlašteno lice, godišnju obuku zaposlenih i čuvati dokumentaciju 10 godina, uz godišnje ažuriranje rizika - nepoštovanje donosi značajne kazne i u apsolutnim i relativnim iznosima, a kontrole su pojačane od 2025/2026.

- Nesrazmjeran uticaj: Male firme se više muče, suočavajući se s kaznama ili udarcima po reputaciji; kritičari nazivaju trenutne sisteme neefikasnim, jer vraćaju samo dio opranog novca, a nameću visoke ekonomske troškove.

- Mogu prouzrokovati finansijsku isključenost (npr. uskraćivanje usluga grupama s niskim prihodima ili migrantima) i veće troškove koji se prenose na potrošače; prekomjerna regulacija može ugušiti inovacije ili konkurentnost u sektorima poput bankarstva.

Prednosti za kompanije

- Ublažavanje rizika: Sprečava učešće u krivičnim djelima, izbjegavajući značajne kazne i gubitke od prevare; poboljšava dužnu pažnju za bolje donošenje odluka.

- Veća transparentnost i fer konkurencija u privredi.

- Propisi o KYC (identifikacija klijenata), praćenju transakcija i registru stvarnih vlasnika (koji još nije potpuno implementiran) otežavaju korištenje lažnih firmi za korupciju, utaju poreza ili ilegalno poslovanje. To štiti legitimne firme od nelojalne konkurencije (npr. firme koje plaćaju gotovinom bez evidencije ili koriste offshore za izbjegavanje poreza). Dugoročno, to gradi zdraviji poslovni ambijent i podstiče poštene investicije.

- Povjerenje i rast: Gradi povjerenje kupaca, štiti reputaciju i otvara vrata etičkim partnerstvima; firme koje se pridržavaju propisa izvještavaju o nižim ukupnim rizicima i poboljšanoj efikasnosti putem tehnologije poput skrininga s vještačkom inteligencijom.

- Ograničava finansiranje terorizma, droge i korupcije, štiteći ekonomiju (oprani novac iznosi 2-5 odsto globalnog BDP-a); promoviše fer tržišta odvraćanjem od nezakonitih aktivnosti koje iskrivljuju cijene ili štete zajednicama.

- Za velike izvoznike, banke i strane investitore - koristi su već vidljive (stabilniji sistem, lakši pristup kapitalu).

- Za male firme - indirektne: fer tržište, manje korupcije, bolji imidž zemlje i izbjegavanje grey liste koja bi pogodila sve (više cijene transfera, manje investicija).

Bez ovih propisa BiH bi bila ranjivija na kriminalne tokove, imala lošiji rejting i teže privlačila investicije - što bi dugoročno bilo skuplje od trenutnih administrativnih troškova.

 

Gordana Drobnjak je direktorica Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom (EPF). 

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.