Tržište trgovine u Bosni i Hercegovini doživjelo je velike promjene dolaskom digitalnih platformi, a najistaknutiji pomak napravila je platforma Temu. Prema najnovijim istraživanjima u oblasti online trgovine, Temu je zauzeo vodeće mjesto prema ukupnoj vrijednosti kupovina, čime je značajno utjecao na trendove u domaćem online sektoru.
Pored ovog porasta, očigledno je da je rast narudžbi s ove platforme doveo do povećane dinamike u kupovinskim navikama potrošača, a time i do značajnih promjena u načinu na koji trgovci posluju.
Međutim, ovaj nagli porast online kupovine donosi i pitanja o tome šta BiH konkretno dobija i gubi uslijed ovih promjena. Ovaj fenomen sve više privlači pažnju nadležnih organa, koji tek sada počinju analizirati kako digitalne platforme utiču na tržište i zakonski okvir BiH.
U istom kontekstu, naredne sedmice čitat ćete kako je PaySpot, institucija elektronskog novca i lider u oblasti platnih usluga u Srbiji, izrazila interes za širenje poslovanja na naše tržište. Elektronski novac u BiH je zakonski definisan samo u jednom dijelu zemlje – u Republici Srpskoj, koja je nedavno počela izdavati licence za izdavanje elektronskog novca. Prva kompanija koja je licencirana za ovu vrstu poslovanja je Aircash, što signalizira početak novih usluga koje bi mogle značajno unaprijediti digitalnu ekonomiju i povećati konkurentnost na tržištu.
Kao još jedan važan faktor u digitalnoj transformaciji, BiH je u procesu usklađivanja sa GDPR-om, odnosno novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Ovaj zakon ima za cilj da osigura zaštitu privatnosti građana i usmjeren je na obaveze kompanija koje upravljaju ličnim podacima, uključujući i međunarodne platforme koje posluju na teritoriji BiH. Ovaj korak je neophodan za postizanje većeg nivoa povjerenja među potrošačima, ali i za privlačenje stranih investicija u zemlju.
Pitanje koje se sve češće postavlja u IT industriji BiH je može li umjetna inteligencija (AI) zamijeniti juniorske pozicije u firmama. U svijetu gdje je digitalna transformacija u punom jeku, AI tehnologije već pokazale svoj potencijal u automatizaciji procesa, uključujući i jednostavnije zadatke koji su do sada obavljali junior programeri i analitičari. Iako mnogi stručnjaci ističu da AI ne može potpuno zamijeniti ljudsku kreativnost i sposobnost za složene zadatke, sve je jasnije da će u budućnosti mnoge pozicije biti podložne automatizaciji, što postavlja izazove za obrazovni sistem i profesionalnu prilagodbu radne snage. Upravo je ovo tema kojom ćemo se baviti naredne sedmice.
BiH se, dakle, suočava sa značajnim promjenama u digitalnoj ekonomiji, a kako će se razvijati ovi trendovi, zavisi od sposobnosti da se usklade regulacije i poslovne strategije koje će podržati održiv rast tržišta i zaštitu interesa građana. Da li će digitalne platforme donijeti samo benefite ili će postaviti izazove za domaće tržište, ostaje da se vidi u narednim mjesecima.
.webp){kind=icon}
