Tehnološka trka 21. vijeka: Kako je Kina preuzela primat od SAD-a

U savremenoj geopolitičkoj areni, trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine prerastao je iz pitanja carina u složenu borbu za tehnološku dominaciju i stratešku nezavisnost. Ono što je započelo kao ekonomski sukob oko uvoza čelika, aluminijuma i intelektualne svojine, vrlo brzo je evoluiralo u tehnološki nadmetanje koje oblikuje 21. vijek.

Ključne tehnologije poput 5G mreža, vještačke inteligencije, kvantnih računara i poluprovodnika postale su poprišta sukoba velikih sila, gdje više nije riječ samo o konkurenciji, već o kontroli budućnosti. U analizi koja slijedi, analiziraćemo kako je Kina, koristeći upravo dinamiku trgovinskog rata i vlastiti strateški pristup, uspjela da se pozicionira kao globalni tehnološki lider. Na osnovu relevantnih izvještaja, sagledaćemo transformaciju Kine iz tehnološkog učenika u dominantnog igrača, te uporediti pristupe SAD-a i Kine u finansiranju, razvoju i implementaciji ključnih tehnologija.

U dinamičnom svijetu tehnologije, liderstvo se ne mjeri samo inovacijama, već i sposobnošću zemlje da strateški ulaže u istraživanje i razvoj. Godinama su Sjedinjene Američke Države bile sinonim za tehnološku dominaciju, no posljednje dvije decenije pokazuju značajan preokret. Kina je ubrzala svoje investicije u ključne tehnologije, preuzimajući primat u brojnim oblastima koje će oblikovati budućnost globalne ekonomije i geopolitike. Australijski institut za stratešku politiku (engl. Australian Strategic Policy Institute – ASPI) kroz svoj izvještaj The Critical Technology Tracker pruža detaljnu analizu globalnih istraživačkih performansi u 64 ključne globalne tehnologije. Tehnologije koje su prezentirane u izvještaju obuhvataju različite sektore, uključujući odbranu, svemirska istraživanja, energiju, životnu sredinu, vještačku inteligenciju, biotehnologiju, robotiku, informacionu sigurnost, kompjutere, napredne materijale, kvantnu tehnologiju i mnoge druge.

Bloomberg Mercury

Navedeni izvještaj pruža uvid u to koje zemlje i institucije – kao što su univerziteti, nacionalne laboratorije, kompanije i vladine agencije – prednjače u istraživanjima i implementaciji znanja o novim tehnologijama. Fokusirajući se na prvih 10 posto najcitiranijih istraživačkih radova, izvještaj prati vodeće indikatore istraživačke snage nacija, strateških namjera i potencijalnih budućih naučnih i tehnoloških dostignuća. Izvještaj naglašava dinamičnu prirodu globalnog tehnološkog istraživanja i promjenjivu ravnotežu liderstva u inovacijama, te kao takav služi kao vrijedan alat za kreatore politike, istraživače i lidere industrija.

Hronologija uspona Kine kao tehnološkog lidera

Kineski tehnološki napredak odvijao se kroz nekoliko ključnih faza. Kina se 1978. godine odlučila na reforme i otvaranje kroz transformaciju na tržišnu ekonomiju, provodeći reforme i stvarajući posebne ekonomske zone za privlačenje stranih investicija što je uključivalo obilje jeftine radne snage i finansijske olakšice. Tokom 1980-ih i 1990-ih, Kina se prvenstveno fokusirala na učenje od Zapada, često kopirajući postojeće tehnologije, uz ograničena ulaganja u istraživanje i razvoj pri čemu je primarni cilj bio usmjeren na izgradnju osnovne tehnološke infrastrukture.

Sa početkom 21. vijeka (od 2000-te do 2010-te), Kina je počela značajno povećavati ulaganja u istraživanje i razvoj kako u državnom, tako i privatnom sektoru. Vlada je donijela niz strateških planova, poput Made in China 2025, koji ima za cilj da Kina do 2025. godine postane globalni tehnološki lider. Kina je počela davati prioritet razvoju određenih tehnoloških sektora, kao što su vještačka inteligencija, robotika i biotehnologija. Uz državna ulaganja, počeo je rasti i privatni sektor, koji je rezultirao pojavom velikih tehnoloških kompanija poput Huawei-ja i Alibaba-e.

Kina vs. SAD

U avgustu 2024. ASPI je objavio sveobuhvatno ažuriranje, proširivši svoj skup podataka koji obuhvata period od 2003. do 2023. – dakle 21-godišnji period. Prezentirano ažuriranje je otkrilo značajne promjene u globalnom istraživačkom liderstvu u posljednje dvije decenije. Konkretno, Kina je napravila izuzetan napredak koji hronološki posmatramo izgleda ovako:

• 2003–2007: Kina je vodila u samo 3 od 64 tehnologije.
• 2019–2023: Kina je postala vodeća zemlja u 57 od 64 tehnologije

 

Nasuprot tome, Sjedinjene Države su doživjele pad u istim periodima:

• 2003–2007: SAD su predvodile u 60 od 64 tehnologije.
• 2019–2023: SAD su zadržale liderstvo u samo 7 tehnologija.

 

Kineska ulaganja u tehnologiju su pretežno usmjerena od strane države, sa značajnim sredstvima koja se prelijevaju kroz vladine programe, državne kompanije i inicijative na nacionalnom nivou. Takav pristup omogućuje dugoročni, strateški pristup ulaganjima. Kina daje prioritet strateškim tehnologijama u nastajanju, kao što su vještačka inteligencija, kvantni kompjuteri, poluprovodnici, biotehnologija i napredna proizvodnja.

Ukupna kineska ulaganja u tehnologiju su ogromna, vjerojatno premašujući ona u SAD-u u određenim područjima. To je potaknuto njezinim velikim gospodarstvom i snažnim naglaskom na tehnološku samodostatnost. Na primjer, Nacionalni fond za ulaganje u industriju integriranih kola (poznat i kao "Veliki fond") prikupio je desetke milijardi dolara za podršku domaćoj industriji poluprovodnika. Kina je također uložila velika sredstva u izgradnju svoje 5G mrežne infrastrukture, sa ciljem pokrivanja cijele zemlje. Veliki gradovi i provincije uspostavili su vlastite fondove za umjetnu inteligenciju, privlačeći i javna i privatna ulaganja.

U Sjedinjenim Državama, ulaganja u tehnologiju uglavnom pokreće privatni sektor, pri čemu rizični kapital, privatni kapital i korporativna ulaganja igraju glavne uloge.  Snažna kultura inovacija i preduzetništva dovela je do razvoja mnogih revolucionarnih tehnologija. Financiranje dolazi iz različitih izvora, uključujući vladine agencije (kao što su Nacionalni naučni fond i Ministarstvo odbrane), univerzitete i privatne investitore.

Na primjer, američke kompanije rizičnog kapitala ulažu godišnje milijarde dolara u startupe u različitim tehnološkim sektorima. Glavne tehnološke kompanije poput Googlea, Amazona i Microsofta ulažu velika sredstva u istraživanje i razvoj u različitim tehnološkim sektorima. Američka vlada je povećala finansiranje istraživanja u područjima kao što su vještačka inteligencija i kvantni kompjuteri.

U kojim oblastima Kina dominira?

Kineska dominacija u razvoju tehnologija budućnosti još je ubedljivija ako se rezultati podijele po sektorima. Na primer, Kina dominira kada je riječ o razvoju naprednih poluprovodnika, jednoj od ključnih tehnoloških oblasti. Kina prednjači u svim kategorijama u dijelu koji pokriva napredne informacione i komunikacione tehnologije, dok u razvoju napredne optičke komunikacije i napredne podvodne bežične komunikacije Kina ima gotovo monopolski položaj. Uzimajući u obzir činjenicu da je Kina vodeća svjetska industrijska supersila, ne iznenađuje podatak da Kina apsolutno dominira u gotovo u svim kategorijama naprednih materijala i proizvodnji (12 od postojećih 13), čime je kineska pozicija praktično monopolska.

Takođe očekivano, Kina je svjetski lider i u oblasti energetike - prije svega kada je riječ o tehnologijama značajnim za zelenu tranziciju i proizvodnju električnih vozila. Na Bloomberg Adria možete pročitati seriju fantastičnih tekstova koji do u detalje obrađuju uticaj kineske industrije automobila na svjetsku automobilsku industriju.

Kada je riječ o vještačkoj inteligenciji, Kina dominira u pet od šest kategorija vještačke inteligencije sa gotovo monopolskim položajem u mašinskom učenju i naprednoj analizi podataka. Kineski inovatori prijavili su više od 38.000 patenata u oblasti generativne vještačke inteligencije u proteklih deset godina, što čini 70% od ukupnog broja patenata prijavljenih širom svijeta.

Bloomberg Businessweek

Kada govorimo o vještačkoj inteligenciji, ne možemo a da ne spomenemo nedavni veliki poremećaj u razvoju AI modela, Naime, kineski AI startup DeepSeek je nedavno predstavio otvoreni jezički modelR1, koji se ističe efikasnošću i niskim troškovima razvoja (manje od 6 mil. dolara). Uprkos ograničenjima u pristupu naprednim čipovima zbog američkih sankcija, DeepSeek je uspio da trenira R1 koristeći manje resursa u poređenju sa konkurentima poput OpenAI-a i Google-a u čije modele su dosada uložene milijarde dolara.

DeepSeek je postao najpreuzimanija besplatna aplikacija na iOS App Store-u u Sjedinjenim Američkim Državama, izazivajući pad vrijednosti dionica tehnoloških kompanija poput Nvidije. DeepSeek-ov uspjeh naglašava potencijal za razvoj naprednih AI sistema uz smanjene troškove i resurse.

SAD i Kina su najujednačenije u oblasti biotehnologija, genetike i vakcina, pošto tom sektoru Peking dominira u četiri od sedam kategorija, dok Vašington zauzima prvo mjesto u preostale tri kategorije. Međutim, posebno je zanimljivo to što Kina zauzima prvo mjesto u čak šest od sedam kategorija povezanih sa odbranom, robotikom i transportom - iako SAD ulažu stotine milijardi dolara na odbranu svake godine. Veoma je važno istaći da Kina učvršćuje dominaciju u tehnologijama visokog rizika sa potencijalom za monopol.

Nedžad Pirić

Naime, izvještaj naglašava značajan porast broja tehnologija klasificiranih kao „tehnologije visokog rizika“ sa potencijalom za monopol, pri čemu je Kina ostvarila veliki napredak sa 14 od 24 visoko rizične tehnologije od kojih mnoge imaju odbrambene aplikacije, uključujući radare, napredne avionske motore, dronove, robote te satelitsko pozicioniranje i navigaciju.

Kako se kotiraju druge države? Kako se navodi u izvještaju, Indija je takođe napravila značajan napredak i nalazi se među pet najnaprednijih zemalja u 45 od 64 kategorije, dok se u sedam njih nalazi na drugom mjestu - ispred SAD. Velika Britanija polako zaostaje jer zauzima jedno od top pet pozicija u 36 različitih kategorija - što je čak osam manje u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Kada je riječ o ostalim zemljama koje se nalaze u svjetskom vrhu kada je riječ o razvoju savremenih tehnologija, treba spomenti i Njemačku, Južnu Koreju, Italiju, Japan i Australiju.

Svijet se suočava sa jednom od najvažnijih tehnoloških transformacija u modernoj istoriji. Kina je od države koja je nekada bila tehnološki zavisna od Zapada postala globalna supersila u inovacijama i istraživanjima. S druge strane, SAD još uvijek imaju značajne prednosti u ključnim strateškim oblastima, ali su suočene sa ozbiljnim izazovima u zadržavanju svoje dominacije. Kontrola nad ovim tehnologijama ne znači samo ekonomsku prednost, već i vojnu superiornost, sposobnost nadzora i uticaja na globalne komunikacije.

U kontekstu sve veće geopolitičke napetosti, kineska dominacija u ovim ključnim područjima postavlja pitanja o budućnosti međunarodne saradnje i potencijalnoj trci u naoružanju. No, ovo nije samo priča o Kini. Riječ je o globalnom tehnološkom nadmetanju koje će oblikovati 21. vijek. Zapadne demokratije, svjesne ovog izazova, morati će preispitati svoje strategije i pronaći načine da održe konkurentnost u ključnim tehnološkim područjima, što zahtijeva ulaganje u istraživanje i razvoj, podršku inovacijama i jačanje saradnje između akademske zajednice, privatnog sektora i vlada.

I dok se globalna pažnja usmjerava ka tehnološkim inovacijama, ne treba zaboraviti da je trgovinski rat između SAD-a i Kine katalizator cijele transformacije. Carine, sankcije i zabrane izvoza nisu samo redefinisale tokove robe, već su natjerale Kinu da ubrza razvoj vlastitih tehnologija i postane nezavisna u strateškim sektorima. S druge strane, američke mjere – iako utemeljene na zaštiti nacionalne ekonomije – sve više izazivaju neželjene posljedice po globalna tržišta. Upravo iz tog razloga, predsjednik Donald Trump, razmatra mogućnost smanjenja carina na kineske proizvode, uz obrazloženje da „ne želi da ljudi prestanu da kupuju“. Ova izjava jasno ukazuje na tenziju između političkih odluka i ekonomskih realnosti.

Ukoliko dođe do popuštanja trgovinskih mjera, to bi moglo otvoriti novo poglavlje u ekonomskim odnosima dvije sile, ali i dodatno zakomplikovati ravnotežu u tehnološkoj sferi. Ekonomija i tehnologija su neraskidivo povezane tako da svaki potez na jednom polju neminovno izaziva posljedice na drugom. Upravo zato, budućnost globalne tehnološke dominacije više neće zavisiti isključivo od inovacija i ulaganja, već i od političke mudrosti i sposobnosti upravljanja globalnim ekonomskim tokovima.

 

Nedžad Pirić je ekspert za digitalizaciju. 

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.