Američka administracija pregovara s kompanijom Intel Corp. o tome da vlada preuzme vlasnički udio u tom posrnulom proizvođaču čipova, navode izvori upoznati s planom, što je najnoviji znak da je Bijela kuća spremna da briše granice između države i industrije.
Sporazum bi pomogao da se ojača planirani proizvodni centar Intela u Ohiju, navode sagovornici koji su željeli da ostanu anonimni jer su razgovori povjerljivi. Kompanija je ranije obećala da će tamo izgraditi najveću fabriku čipova na svijetu, ali projekat se više puta odgađao. Veličina potencijalnog vlasničkog udjela zasad nije poznata.
Pregovori dolaze samo sedmicu nakon što je predsjednik Donald Trump pozvao na smjenu izvršnog direktora Intela, Lip-Bu Tana, optužujući ga da je "ozbiljno kompromitovan" zbog svojih ranijih veza s Kinom.
Planovi proizilaze iz sastanka koji su ove sedmice održali Trump i Tan, navode izvori. Iako se detalji još razrađuju, ideja je da američka vlada plati za vlasnički udio, rekao je jedan od sagovornika. Drugi je napomenuo da su planovi još uvijek promjenjivi i da bi pregovori mogli da se završe bez dogovora.
Akcije Intela skočile su u četvrtak za čak 8,9 odsto. Na zatvaranju berze dionica je porasla za 7,4 odsto na 23,86 dolara, čime je tržišna vrijednost kompanije dostigla oko 104,4 milijarde dolara. Nakon zatvaranja, akcije su dodatno porasle za još oko četiri odsto.
"Razgovori o hipotetičkim sporazumima treba da se smatraju spekulacijama dok ih administracija zvanično ne potvrdi", izjavio je portparol Bijele kuće Kush Desai.
Intel je odbio da komentariše pregovore. Predstavnik kompanije je u saopštenju naveo da je Intel "duboko posvećen podršci naporima predsjednika Trumpa da ojača američko tehnološko i proizvodno liderstvo".
"Radujemo se nastavku saradnje s Trumpovom administracijom na ostvarivanju ovih zajedničkih prioriteta, ali nećemo komentarisati glasine ili spekulacije", navodi se u saopštenju Intela.
Direktna intervencija
Sporazum bi ojačao finansije Intela u trenutku kada kompanija smanjuje troškove i otpušta radnike. Takođe bi mogao da obezbijedi da Tan ostane na čelu kompanije.
To je Trumpova najnovija direktna intervencija u ključnoj industriji. Administracija je ranije postigla dogovor o dobijanju 15 odsto udjela u određenim prodajama čipova Kini i preuzela tzv. zlatni vlasnički udio u kompaniji United States Steel Corp. u okviru dogovora o prodaji japanskom konkurentu.
Ideja s Intelom podsjeća i na presedan koji je prošlog mjeseca postavilo Ministarstvo odbrane, kada je najavilo da će uložiti 400 miliona dolara u preferencijalne akcije malo poznate američke kompanije za rijetke zemljane minerale - MP Materials Corp. - čime će Pentagon postati njen najveći akcionar. To je preokrenulo ustaljeno mišljenje među investitorima, analitičarima, liderima industrije, pa čak i iskusnim državnim zvaničnicima o tome kako privatni sektor sarađuje s vladom.
Bloomberg
Prema ranijim izvještajima Bloomberga, ovakvi investicioni potezi američke vlade vjerovatno neće biti usamljen slučaj. Trump i njegova administracija odlučni su da osnaže domaće lidere u industrijama koje smatraju ključnim u suprotstavljanju Kini iz bezbjednosnih razloga.
"U posljednjih nekoliko mjeseci vidimo da vlada igra dosta aktivniju ulogu u privredi, s daleko izraženijom industrijskom politikom", rekao je Geoffrey Gertz, viši saradnik u Centru za novu američku bezbijednost (engl. Center for a New American Security), za Bloomberg TV. "To izgleda kao pravac u kojem se trenutno kreće američka industrijska politika u ovim ključnim sektorima".
Neki od ovih sporazuma potencijalno su modelirani po uzoru na MP Materials, rekao je jedan izvor. To bi uključivalo vlasničku investiciju, garantovane kupovine, zajmove i privatno finansiranje, u partnerstvu s državom. Stav mnogih u administraciji je da takvi mehanizmi ulivaju povjerenje investitorima jer projekat ima podršku najkreditnijeg subjekta na svijetu, a ujedno pružaju zaštitu za novac poreskih obveznika.
Finansijske poteškoće
Kao pionir u industriji čipova, Intel se posljednjih godina suočava s velikim izazovima, uključujući gubitak tržišnog učešća i tehnološke prednosti. Tanov prethodnik Pat Gelsinger promovisao je proširenje fabrike u Ohiju kao ključni dio plana za oporavak.
Međutim, finansijski problemi su doveli projekat u pitanje. Početkom godine, izgradnja je odgođena do 2030, a kompanija je u julu saopštila da će dodatno usporiti planove u Ohiju. Od preuzimanja funkcije u martu, Tan je fokusiran na konsolidaciju finansijskog stanja kompanije.
Intel je bio predviđen kao najveći korisnik podsticaja iz američkog zakona o čipovima i nauci iz 2022. godine, ali je taj program sada u neizvjesnosti pod Trumpovom administracijom. Ranije ove godine, zvaničnici su razmatrali ideju da tajvanski tehnološki gigant TSMC upravlja Intelovim fabrikama u okviru zajedničkog poduhvata. Međutim, izvršni direktor TSMC-ja C. C. Wei izjavio je da njegova kompanija planira da ostane fokusirana na sopstveni biznis.
Trump je pobijedio u Ohiju sva tri puta na predsjedničkim izborima, a republikanci su 2024. godine preuzeli jedno mjesto u Senatu iz te države. Potpredsjednik JD Vance bio je senator iz Ohija. Bivši demokratski senator Sherrod Brown opet se kandiduje sljedeće godine, što tu državu ponovo čini političkim poprištem, iako posljednjih godina sve više naginje republikancima.
- U pisanju pomogla Liana Baker
(Ažurirano komentarom analitičara u 13. pasusu.)
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...