text size
Nijedna druga američka tehnološka tvrtka nije riskirala u gospodarskoj međuovisnosti Kine i SAD-a kao Apple. Apple treba kineske radnike za izradu iPhone uređaja i kineske potrošače da ih kupuju. Zaoštravanje odnosa između Kine i SAD-a predstavlja jedinstven rizik za tu kompaniju i njezina glavnog izvršnog direktora Tima Cooka koji je bio odgovoran za odluku o prijenosu proizvodnje u Kinu mnogo prije nego što je preuzeo vodstvo od Stevea Jobsa 2011. godine.
No sve do nedavno trgovinski rat između tih dviju globalnih supersila, koji je započeo tijekom mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, a intenzivirao se tijekom mandata Joea Bidena, kompaniji nije zadao pretjerane glavobolje. Iako je Biden pokrenuo agresivnu kampanju kojoj je cilj spriječiti kineski razvoj naprednih poluvodiča i nazvao kineskog predsjednika Xi Jinpinga diktatorom, a Xi nastoji smanjiti ovisnost Kine o zapadnoj tehnologiji, čini se da ništa od toga nije utjecalo na Apple.
Prošle godine je Apple ostvario oko 73 milijarde dolara (67 milijarde eura) prihoda na području tzv. velike Kine koje uključuje poslovanje u Tajvanu i Hong Kongu, u usporedbi s 32 milijarde dolara (29 milijarde eura) u 2014. godini. Poslovanje u Kini palo je u 2023. godini, ali ne u onoj mjeri kao u drugim zemljama. U fiskalnoj godini koja je završila u rujnu oko 19 posto Appleovih prihoda potječe iz Kine, što je blagi porast u odnosu na 2022. godinu.
Iako je tvrtka uspjela izbjeći geopolitička kolebanja, u 2024. godinu ulazi u opasnoj poziciji. To bi bio loš predznak za druge američke kompanije koje se suočavaju sa sve većim pritiskom iz Pekinga u vidu ograničenja i sve veće domaće konkurencije koju kreatori politika u Kini već dugo nastoje oživjeti.
.webp){kind=icon}
