Žilavka i blatina u vrhu: Hercegovina donosi vrhunski urod

Hercegovački vinogradi ove jeseni donijeli su jedno od najboljih grožđa u posljednjem desetljeću – iznadprosječan urod, vrhunsku kvalitetu i savršen balans šećera i kiselina, potvrđuju vinari. Prema riječima enologa Tihomira Prusine iz Vinarije Čitluk, berba od 8. rujna nadalje posebno se istaknula iznimnim prinosima i moštom vrhunske kvalitete.

Klimatske promjene sve snažnije utječu na vinogradstvo u Hercegovini, upozorava Prusina, ističući kako je u takvim uvjetima važno grožđe zaštititi od prekomjernog sunca prije berbe.

"Kiše u kolovozu dobro su utjecale na količinu i kvalitetu grožđa, pridonoseći ovom iznadprosječnom urodu", pojašnjava Prusina za Fenu.

Sve više se, napominje, u hercegovačkom vinogradarstvu naglašava važnost autohtonih sorti poput žilavke, blatine, trnjka i vranaca, koje predstavljaju temelj vinske tradicije ovoga kraja.

Vinarije i drugi podrumi u Hercegovini uglavnom se oslanjaju na te sorte, s ciljem njihove promocije i očuvanja. Trenutno je, kaže, potražnja za bijelim vinima veća, s omjerom prodaje od oko 70 prema 30 u korist bijelih u odnosu na crvena vina.

Dobru vinsku godinu očekuju i u Podrumima Andrija, gdje vjeruju da će vina iz ovogodišnje berbe biti iznimne kvalitete i da će nastaviti osvajati tržišta i priznanja. Direktor prodaje i marketinga Andrija Ćorić kaže da je naglasak na žilavki, koja je njihova najprodavanija sorta.

"Već nekoliko godina suočavamo se s deficitom te sorte, no vjerujemo da ćemo sadnjom novih vinograda uspjeti zadovoljiti rastuću potražnju", kaže Ćorić za Fenu.

Depositphotos

 

Izvoz vina iz Bosne i Hercegovine bilježi rast iz godine u godinu, no uvoz i dalje višestruko premašuje izvoz, s omjerom od gotovo šest na prema jedan.

"Najveći dio vina iz naše vinarije odlazi na tržišta Hrvatske, Australije, Njemačke, Švicarske i Belgije, a najveći izazov ostaje postizanje konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu", kaže Ćorić. Dodaje da se natječu sa etabliranim vinskim regijama koje imaju dugu tradiciju, razvijenu infrastrukturu i niže troškove proizvodnje.

Uz to, troškove marketinga i promocije njihovih sorti i regije, ističe Ćorić, snose sami. Naglašava da je za prepoznatljivost regije ključno oslanjanje na autohtone sorte. Hercegovina, kao mala vinska regija, može biti konkurentna ako se fokusira na autohtone sorte – žilavku, blatinu i trnjak. Na domaćem tržištu hercegovačka vina već bilježe značajan iskorak, dok ih na međunarodnom tržištu čeka još puno posla.

Što se tiče potrošnje vina na domaćem tržištu ona je, kako kaže, vrlo dobra.

"Vrlo smo zadovoljni prodajom koju ostvarujemo na domaćem tržištu. Vinska kultura brzo napreduje diljem zemlje, a posebno me veseli što mlađe generacije pokazuju interes za razna vina i žele više naučiti o njima", zaključuje Ćorić.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH dodatno potvrđuju izazove s kojima se domaći vinari suočavaju. Naime, u 2024. godini Bosna i Hercegovina je uvozila pića, alkohol i sirće u vrijednosti od 601,45 miliona KM, dok je izvoz istih proizvoda iznosio 121,27 miliona KM. Najviše se uvozilo iz Srbije (246,56 miliona KM) i Hrvatske (159,90 miliona KM), dok su najveća izvozna tržišta za bh. proizvode bile Hrvatska (49,28 miliona KM) i Srbija (29,94 miliona KM).

 

 

Ukupno gledano, vrijednost uvoza bila je gotovo pet puta veća od izvoza, što pokazuje izražen trgovinski deficit BiH u ovoj kategoriji proizvoda.

 

 

Bosna i Hercegovina, a posebno Hercegovina, potvrđuje svoj potencijal kroz bogatu vinsku tradiciju i autohtone sorte. U kombinaciji s modernom tehnologijom i pažljivim pristupom proizvodnji, domaća vina sve više osvajaju domaće i međunarodno tržište, a statistika pokazuje koliko je važno dalje razvijati konkurentnost i prepoznatljivost regije.