Dok svakodnevno pratimo naslove o ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, napetostima oko Tajvana i ubrzanom naoružavanju Evrope, investitorima jedno pitanje postaje sve važnije - kako da sačuvaju i uvećaju kapital u svijetu u kojem je geopolitička neizvjesnost postala vrlo izvjesna. To je bila tema vebinara "Investiranje u doba konflikata: kako geopolitički rizici mijenjaju logiku ETF-ova", koji je Bloomberg Adria organizovala ove nedjelje.
Praćenje inflacije, odluka centralnih banaka i ekonomskih ciklusa oduvjek je bilo sastavni dio investiranja, ali je poslednjih godina nemoguće analizirati berzu bez pogleda na geopolitičku globalnu mapu. Širom svijeta trenutno bukti više od 50 sukoba, što je najviše još od Drugog svjetskog rata. Stoga, ako samo jedna raketna salva može da prodrma cijenu nafte u trenu, onda investitori, radi zaštite, s razlogom biraju ETF fondove. Uz to, ulaganjem u ove fondove hvataju se za vagon dugoročnih globalnih tendencija.
Istorija se (ne) ponavlja
Ako je nekada i postojao period u kojem je veći dio svijeta geopolitičke događaje pratio samo kroz prizmu nacionalnih, religijskih i društvenih sukoba, bez uticaja na lične finansije ili investicione odluke, to vrijeme je daleko iza nas.
Đorđe Ostojić, ekspert za lične finansije, ocjenjuje da geopolitika nikada nije bila vezanija za berzu nego sada.
"Počev od Drugog svjetskog rata, Korejskog i Vijetnamskog rata, pa do aktuelnih sukoba u Ukrajini i Iranu, činjenica je da se tržišta najviše plaše neizvjesnosti prije nego što se sukob i desi. Paradoks je da uopšte nije potrebno da se 'čuju topovi', da bi tržište reagovalo. Doduše, na takvu reakciju tržišta utiče i svojevrsna 'priprema' za sukob, budući da se najprije vode diplomatski pregovori, ili se gomilaju trupe, te najavljuju investicije u vojnu opremu. Sve to skupa služi kao najava sukoba", rekao je Ostojić na vebinaru.
Na pitanje kakva je reakcija investitora kada rat već izbije, Ostojić kaže da su po srijedi najčešće dva modela i to, po njegovom mišljenju, pogrešna. Investitori tada ili prodaju sve, misleći da slijedi potop na tržištu, ili predugo čekaju da donesu odluku, što ih vodi u stanje paralize i propuštanje ključnih momenata.
Rat u Ukrajini traje pune četiri godine / Bloomberg
Da li je ETF bolja opklada od pojedinačne akcije
U periodima pojačane neizvjesnosti, kakvoj svjedočimo godinama, ETF-ovi često imaju prednost nad akcijama jer omogućavaju diverzifikaciju. Dok vrijednost jedne kompanije može značajno pasti zbog loših poslovnih rezultata ili geopolitičkih trzavica, ETF praktično "raspoređuje rizik" na desetine ili stotine kompanija, štiteći investitora od prevelike zavisnosti od samo jedne akcije.
ETF je, možemo reći, neka vrsta erbega, ali i svojevrsni barometar koji nam govori o tržišnom sentimentu.
"Prednost ETF-a koja se mora istaći jeste trenutna likvidnost, jer kroz ETF-ove možemo da trgujemo praktično cijeli dan, sve dok je berza otvorena. Druga prednost je momentalna reakcija ETF-a na dešavanja u svijetu, odnosno kod ETF-a nema blefa. Daću slikovit primjer - ako se začuje ratna sirena u 14 časova, već u 14 sati i dvije sekunde promijeniće se cijena ETF-a na osnovu te informacije. I kao treću stavku naveo bih ogromne kapitalne prilive i odlive, gdje veliki igrači kroz ETF-ove pomjeraju ogromne sume kapitala."
Ipak, nije dovoljno samo reći "investirajte u ETF". Važno je šta birate i na koji način procjenjujete. Geopolitička neizvjesnost ne znači nužno i beg sa tržišta akcija. Često se dešava upravo suprotno - kapital se povlači iz pojedinih regiona i sektora, ali nastavlja da traži utočište na najvećim i najlikvidnijim tržištima.
Kako ratovi i pretnje oblikuju tržišteMihael Blažeković, glavni analitičar Bloomberg Adrije, kaže da mnoga tržišta u svoje cijene već uključe aktuelne ili potencijalne sukobe. "Tržišta kapitala su, zapravo, buduća očekivanja o prinosima, inflaciji ili nečemu trećem." Dodaje da se većina trenutnih svetskih sukoba dešava u Africi, što nema direktnog uticaja na SAD ili Evropu, izuzev pojedinih događaja koji indirektno mogu uticati na tržište čipova, nekih sirovina i plemenitih metala. Govoreći o ratu u Ukrajini, odnosno Iranu, Blažeković pravi paralelu između reakcija tržišta na ta dva događaja: dok je prvi, kako kaže, uzdrmao berze jer je došao kao iznenađenje, drugi se "kuvao" već neko vrijeme, tako da je i tržište manje palo. Pritom, otkako traje rat na Bliskom istoku (februar 2026), Trump je skoro 40 puta najavio primirje s Iranom, koje se do danas nije dogodilo. Tržišta su, dakle, već navikla na ovakve Trumpove izjave, pa je tako u periodu najavljivanja pompeznih sankcija praktično cijelom svijetu nastao i izraz TACO (eng. Trump Always Chickens Out), odnosno "Trump se na kraju uvijek povuče". Zbog toga su, recimo, mnogi trgovci razvili strategiju poznatu kao "buy the dip" tokom Trumpovih političkih pretnji - kupuju akcije nakon pada, očekujući da će se situacija kasnije smiriti. Ono što je, takođe, nadalje važno investitorima jeste praćenje odluka centralnih banaka. Podsetimo, ECB je u četvrtak podigla kamate da bi smirila inflaciju, što je negativno uticalo na obveznice, ali i na zlato, jer ono ne daje prinos, već omogućava samo kapitalni dobitak. "Ovo nije idealno vrijeme za ulaganje u obveznice. Treba pričekati i Fed", savjetuje Blažeković. Očekuje da će se inflacija zadržati na ovim stopama u narednim mjesecima, sve dok se ne sredi situacija s Ormuzom, kroz koji prolazi čak 25 odsto nafte i gasa. To bi značilo da će zlato i dalje biti manje atraktivno, pa su bolja opcija dividendne akcije. U tom smislu, predlaže ETF-ove koji prate kompanije koje nude dividendne prinose na visini od pet do sedam odsto, a među njima su Krka, Nova ljubljanska banka, Metalac, Messer. Trenutno nije interesantno ni ulaganje u odbranu, smatra analitičar Bloomberg Adrije, jer je taj prvi najjači talas prošao. Kao primjer navodi češku kompaniju CSG, čije su akcije nedavno pale čak 50 odsto. "Iako su ciljali IPO po fer cijeni akcije, na kraju su dionice potonule, jer se ispostavilo da CSG ne može da odgovori na broj zahtijeva, odnosno porudžbina", kaže Blažeković, dalje objašnjavajući i tesnu vezu između sektora vještačkih đubriva i geopolitike, kojima cijene sada padaju jer se očekuje otvaranje Ormuza, odnosno prekid rata u Iranu. |
Konkretno američko tržište je više puta pokazalo izuzetnu otpornost. Tokom rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku i rastućih tenzija oko Tajvana, indeks S&P 500 nastavio je da raste, prije svega zahvaljujući dominantnoj ulozi tehnoloških kompanija i ogromnim prilivima kapitala u sektor vještačke inteligencije. To pokazuje da investitori ni u periodima povećane neizvesnosti ne napuštaju akcije, već kapital preusmeravaju ka sektorima za koje veruju da mogu da nastave rast bez obzira na globalne turbulencije. ETF-ovi koji prate indeks S&P 500 smatraju se zlatnim standardom, a Ostojić predlaže i razmatranje nekog globalnog ETF-a, koji bi bio dodatak ovoj strategiji.
"Možete raditi poređenje ova dva ETF-a, da vidite da li je rizik koncentrisan samo u SAD ili se razlio i po Evropi. Tada je bitno pratiti ponašanje velikih igrača, da li se povlače i odakle, a gdje uporno drže kapital. Ako vidimo da ETF-ovi padaju ujednačeno, to nam je zapravo signal da ulagači izlaze iz rizičnog okruženja investiranja, okrećući se zlatu, obveznicama ili keš fondovima."
Indeks S&P 500 /Bloomberg
Faze ciklusa u periodu sukoba
Svaki vremenski period uglavnom piše "svoju istoriju", ali ovo su neke od najučestalijih faza kroz koje tržište prolazi kada širom svijeta pucaju topovi, iliti lete dronovi, kao u 2026.
-
Neizvjesnost primorava velike investitore da na vreme analiziraju svoje pozicije i potencijalne rizike. Veliki investitori nastoje da smanje svoju izloženost rizičnoj imovini.
-
U drugoj fazi rat se još nije desio, ali se priča zahuktava i dolazi do većih padova. Međutim, ovaj pad je uglavnom iznenađujuć samo za manje ulagače, jer su veliki već povukli poteze da se zaštite (u prvoj fazi).
-
Slijedi faza prihvatanja sukoba, gdje vidimo da svijet nije stao. Prema riječima Ostojića, čak se previše lako navikavamo na ratna zbivanja i nastavljamo da funkcionišemo kao da toga i nema. U ovoj fazi dolazi do konsolidacije i oporavka, iako rat još nije završen, i to je ključna stvar.
Ovdje je važno napomenuti da se investitori, nakon povlačenja u prvoj fazi, u trećoj fazi već polako vraćaju rizičnoj imovini, ali pažljivo biraju sektore. Ciljaju sektore s najvećim potencijalom za rast, poput energetike i odbrane. Ideja je da, dok se tržište oporavlja, rizični kapital već počinje da "radi".
"Za sve to vrijeme, mali investitor sjedi i čeka, i to je ono što razlikuje velike igrače od manjih. Prvi su se već vratili na tržište, a drugi koji su taktizirali najčešće ne uspijevaju da uhvate ovo 'dno', već se vraćaju po mnogo višim valuacijama", napominje Ostojić.
Turističke i avio-kompanije, zatim zabavna i auto-industrija, spadaju među najveće gubitnike u ovim neizvjesnim vremenima, jer su među prvima pogođeni rastom cijena energenata, poremećajima u lancima snabdevanja i slabljenjem potrošačkog povjerenja.
Naposlijetku, u svijetu u kojem jedna vijest sa Bliskog istoka, Tajvana ili iz Ukrajine može za nekoliko sati promijeniti raspoloženje investitora, diverzifikacija postaje ključna. Važnije od pokušaja predviđanja sljedeće geopolitičke krize jeste da portfolio bude dovoljno otporan da je dočeka.