Od rekorda do pada - može li srebro ponovo iznad 100 dolara

Srebro je od početka godine prošlo kroz jedan od najturbulentnijih perioda u svojoj istoriji. Nakon spektakularnog rasta tokom prošle godine i početkom ove, srebro se danas nalazi gotovo upola niže od januarskog rekorda. Kao i kod zlata, veliki dio pada uslijedio je nakon eskalacije sukoba između SAD i Irana, u trenutku kada bi barem prema uobičajenoj tržišnoj logici, dragocjeni metali trebalo da budu među glavnim dobitnicima.

Kako je srebro uopšte stiglo iznad 100 dolara

Srebro je tokom 2025. zabilježilo rast koji je jedan od najsnažnijih u novijoj istoriji, a euforija je nastavljena početkom ove godine, kada je cijena prvi put probila granicu od 100 dolara za uncu i krajem januara dostigla rekord iznad 120 dolara.

Iza tog rasta nalazilo se nekoliko faktora koji su istovremeno djelovali u korist srebra. Tokom prošle godine kamatne stope su spuštane, što je podstaklo investicije i dodatno podržalo već snažan ciklus ulaganja u AI (engl. artificial intelligence - vještačka inteligencija) infrastrukturu i data centre. Upravo je taj investicioni talas važan za srebro, budući da se ovaj metal široko koristi u elektronici, serverskoj opremi, elektroenergetskoj infrastrukturi i drugim tehnološkim komponentama potrebnim za izgradnju i napajanje data centara.

Tu se pojavljuje i ključna razlika između srebra i zlata - njegova snažna industrijska primjena. Zbog izuzetne električne i termalne provodljivosti, srebro je teško u potpunosti zamijeniti u brojnim tehnološkim procesima, a osim u AI infrastrukturi koristi se i u automobilskoj industriji, elektroenergetskim mrežama i solarnim panelima. Rast tražnje pritom nije pratilo dovoljno brzo povećanje ponude, pa se očekuje da tržište 2026. zabilježi šestu uzastopnu godinu strukturnog deficita. Kombinacija nižih kamata, snažnih ulaganja u AI i ograničene ponude tako je stvorila veoma povoljno okruženje za rast cijene srebra.

Zašto je rat oborio srebro umjesto da ga pogura

Nakon eskalacije sukoba sa Iranom krajem februara dogodilo se to da umjesto klasičnog bjekstva investitora ka plemenitim metalima, srebro doživi izuzetno snažan pad, znatno izraženiji od pada zlata, a objašnjenje se nalazi u načinu na koji je tržište protumačilo ekonomske posljedice sukoba.

Ključni problem postala je nafta. Strah od poremećaja snabdijevanja preko Ormuskog moreuza podigao je cijenu energenata i ponovo otvorio pitanje inflacije. Ako skuplja energija duže održava inflaciju iznad cilja, centralne banke imaju manje prostora za smanjivanje kamatnih stopa, a tržište je počelo da razmatra čak i mogućnost ponovnog zaoštravanja monetarne politike.

To je istovremeno podiglo prinose od obveznica i podržalo dolar. Za zlato i srebro to predstavlja problem jer sami po sebi ne donose kamatu. Što investitor može ostvariti veći prinos držeći dolar ili državne obveznice, relativna privlačnost plemenitih metala postaje manja.

Kod srebra, međutim, malo prije pomenut faktor koji ga je gurao kroz 2025. godinu postaje možda i glavni problem, pošto za razliku od zlata, ono nije samo finansijska "sigurna luka", već i industrijska sirovina. Strah od slabijeg privrednog rasta, skupljeg finansiranja i usporavanja investicija zato pogađa i drugi dio njegove tražnje. Srebro se tako našlo između dvije suprotstavljene sile: geopolitička neizvjesnost trebalo je da mu pomogne kao plemenitom metalu, dok su inflacija, više kamate, jači dolar i strah od ekonomskog usporavanja radili protiv njega.

Zašto se srebro sada ponovo budi

Poslije višemjesečnog pritiska, početak avgusta donio je promjenu raspoloženja, jer je srebro tokom posljednje nedjelje poraslo za oko 11 odsto, ali se i nakon tog skoka nalazi više od 40 odsto ispod januarskog rekorda.

Razlog za oporavak ponovo treba tražiti prvenstveno u očekivanjima oko kamata. Federalne rezerve (Fed) su krajem jula ostavile kamatne stope nepromjenjenim, a zatim je tržište rada poslalo znatno slabiji signal nego što su ekonomisti očekivali. Američka privreda je tokom jula izgubila radna mjesta, umjesto očekivanog povećanja zaposlenosti. Takav podatak smanjio je pritisak na Fed da ponovo podiže kamate, prinosi od američkih obveznica su pali, a dolar oslabio.

Za plemenite metale to je gotovo obrnuta slika od one koja ih je pritiskala tokom prethodnih mjeseci. Istovremeno, diplomatski napori oko Ormuskog moreuza povećavaju nadu da bi energetski rizik vremenom mogao da oslabi. Sporazum Irana i Omana još ne znači automatsko ponovno otvaranje ključnog plovnog puta, ali svaki korak ka smanjenju rizika od dugotrajnog poremećaja snabdijevanja naftom smanjuje i jedan od glavnih izvora inflatornog pritiska.

Bloomberg

Drugim riječima, rat je preko skuplje nafte, inflacije i kamata pomogao da srebro padne, dok sada mogućnost slabljenja upravo tih pritisaka pomaže njegovom oporavku.

Dugoročna priča nije nestala, ali ima jednu važnu pukotinu

Ako se makroekonomski pritisak smanji, da li srebro ponovo ima prostor za snažniji rast?

Argument u njegovu korist i dalje postoji. Tržište srebra ostaje u strukturnom deficitu, dok širenje električnih mreža, elektrifikacija, automobilska industrija i razvoj AI infrastrukture stvaraju nove izvore potrošnje. McKinsey procjenjuje da bi ulaganja potrebna za svjetsku infrastrukturu data centara do kraja decenije mogla da se približe sedam biliona dolara, pri čemu bi najveći dio potreba za novim kapacitetima trebalo da bude povezan upravo sa AI-jem.

Ipak, nije dovoljno jednostavno zaključiti da će više AI data centara automatski značiti i neprekidan rast ukupne potrošnje srebra. Industrija već reaguje na visoku cijenu metala tako što pokušava da ga koristi efikasnije. Najbolji primjer su solarni paneli, gdje proizvođači smanjuju količinu srebra potrebnu po ćeliji i traže jeftinije zamjene. Zbog toga se ove godine očekuje pad ukupne industrijske potrošnje srebra, uprkos rastu potražnje iz AI infrastrukture, električnih mreža i pojedinih drugih tehnoloških sektora.

Šta sada zapravo treba pratiti

Najjednostavnije rečeno, srebro se trenutno nalazi između povoljne dugoročne priče i još uvijek veoma neizvjesne kratkoročne makroekonomske slike. Ukoliko američko tržište rada nastavi da slabi, inflacija počne da popušta, dolar ostane pod pritiskom i Fed dobije više prostora za blažu monetarnu politiku, sadašnji oporavak mogao bi dobiti dodatni zamah. Tome bi išlo u prilog i smirivanje energetskog šoka sa Bliskog istoka.

Suprotan scenario ponovo bi otvorio prostor za pad. Nova eskalacija sukoba koja bi podigla cijenu nafte, ponovni rast inflacije ili iznenađujuće snažni američki ekonomski podaci mogli bi vratiti očekivanja viših kamata i ojačati dolar, odnosno ponovo aktivirati upravo one sile koje su srebro pritiskale prethodnih mjeseci.

Srebro trenutno ima dva lica

Bloomberg

Možda je upravo to najbolji način da se razumije današnje tržište srebra. Sa jedne strane nalazi se plemeniti metal koji reaguje na dolar, kamatne stope i tražnju investitora za sigurnošću. Sa druge je industrijska sirovina čija vrijednost zavisi od investicija u energetiku, elektroniku, automobile i novu AI infrastrukturu.

Tokom prošle godine ta dva lica uglavnom su gurala cijenu u istom smjeru. Nakon eskalacije sukoba sa Iranom počela su da rade jedno protiv drugog, ali u posljednjih nekoliko dana makroekonomska slika ponovo postaje nešto povoljnija za plemenite metale, dok dugoročni deficit ponude pruža dodatnu podršku. Ipak, srebro se i nakon snažnog nedjeljnog oporavka nalazi daleko od januarskog rekorda.

Zbog toga je bitno da li će se faktori koji su ga doveli do rekordnih nivoa ponovo poklopiti, a odgovor će zavisiti od toga šta će se narednih mjeseci događati sa inflacijom, kamatama i dolarom, ali i od toga koliko će se optimistična očekivanja o budućoj industrijskoj tražnji zaista pretvoriti u stvarnu potrošnju srebra.