Da li je 'Kupujmo domaće' razvojna šansa ili samo reklama?

Kampanje poput "Kupujmo domaće" već godinama pokušavaju oblikovati svijest potrošača u Bosni i Hercegovini. Dok analitičari upozoravaju da je riječ prvenstveno o marketinškim alatima sa ograničenim dometom, domaći proizvođači u njima vide priliku da osnaže svoju poziciju na tržištu i dugoročno mijenjaju navike građana.

Bosanskohercegovačko tržište godinama je pod snažnim pritiskom globalnih brendova, koji zahvaljujući većim ulaganjima u marketing i razvijenim distributivnim mrežama dominiraju policama trgovina.

U takvom okruženju domaći proizvođači često se bore ne samo za vidljivost, već i za povjerenje potrošača.

Kampanje koje podstiču kupovinu domaćih proizvoda tako imaju dvostruku ulogu, da zadrže pažnju javnosti, te istovremeno motivišu kompanije da unaprijede kvalitet i konkurentnost svojih proizvoda.

Marketing kao šansa za domaće proizvođače

Prema mišljenju ekonomskog analitičara Damira Bećirovića, ovakve kampanje su prisutne svuda u svijetu i predstavljaju odraz potrošačkog patriotizma.

"One su dobre i iz razloga što marketinški kvalitetnije pozicioniraju domaće proizvode, naročito ako se uzme u obzir da domaće kompanije značajno zaostaju u tom segmentu u odnosu na internacionalne brendove",  kaže Bećirović u razgovoru za Bloomberg Adriju. 

Paralelno s razvojem i širenjem domaćih kompanija, među građanima se postepeno gradi veća svijest o važnosti kupovine domaćih proizvoda, pojašnjava i Admir Kapo, predsjednik udruženja Kupujmo i koristimo domaće.

Izvor: Kupujmo i koristimo domaće

Kako kaže, čak 27 posto potrošača redovno stavlja domaći artikl u svoju korpu. Iako je to značajan pomak, smatra da proces i dalje ide sporo u poređenju s drugim evropskim zemljama. Kapo naglašava da kampanje poput „Kupujmo domaće“ prvenstveno imaju ulogu da održe temu u javnosti i podstaknu ljude na razmišljanje.

Upravo iz tog razloga udruženje je i ove godine pokrenulo 13. nacionalnu kampanju, koja se kontinuirano provodi od 2015. godine. "U kampanju svake godine ulaze iste kompanije. Da nemaju koristi, sigurno ne bi bile dio te priče", dodaje Kapo.

Poseban fokus, kaže, stavlja se na mlade kako bi razvili naviku kupovine domaćih proizvoda, jer bi u idealnim okolnostima, nakon određenog vremena, takve kampanje postale nepotrebne.

"Nekoga će opet natjerati na razmišljanje šta znači kupiti domaće proizvode. Da smo mi narod koji je svjestan, to bi se i podrazumijevalo, ne bi trebale nikakve kampanje - kao što su građani Skandinavije, Zapadne Evrope, gdje im ne trebaju nikakve kampanje - oni jednostavno znaju da je kupovina domaćih proizvoda i koristenje domaćih usluga isključivo ide za razvoj drzave u kojoj živi i da to nije stvar partriotizma već mogu slobodno reći – ekonomskog opstanka", poručuje on.

Uticaj na privredu i radna mjesta

Ipak, prema mišljenju Bećirovića, o efektima mjera teško je govoriti iz razloga nepostojanja detaljnih statističkih evidencija.

S ovom tvrdnjom slaže se i ekonomski analitičar Admir Čavalić, koji kaže da je "Kupuj domaće" klasična marketinška kampanja, čiji je domet u stvaranju poticaja i dugoročnom mijenjanju potrošačkih navika, ali ne i dio širih ekonomskih politika.

"Marketinška kampanja ne može odrediti, niti značajno utjecati na ekonomsku sudbinu neke zemlje. Da pojednostavim - nema zemlje na svijetu koja je kroz kupovinu domaćeg omogućila ekonomski prosperitet. Neke drugi faktori determinišu ekonomski prosperitet. Npr. inkluzivne institucije, mogućnost eksperimenta, kvalifikovana radna snaga, tehnološki napredak, značajan rast produktivnosti i slično", pojašnjava Čavalić.

Kako kaže, efekti su uglavnom kratkoročni, dok dugoročno zavise od kvaliteta kampanje. Potrošački etnocentrizam javlja se kod generičkih proizvoda poput kruha ili mlijeka, dok kod kompleksnijih artikala potrošači više vrednuju cijenu, brend i kvalitet.

"Kupujmo domaće jer je kvalitetno je daleko bolja poruka (koju treba dokazati na tržištu) u odnosu na prosto "kupujmo domaće". To je ustvari pitanje šta je starije koka ili jaje - da li neki kupci kupuju domaće jer smatraju da je kvalitetnije ili pak samo kupuju domaće bez obzira na kvalitet. Vjerovatno da je ovo prvo istina tako da treba naglašavati značaj kvaliteta u okviru priče o domaćem ili lokalnom", zaključuje Čavalić.

Iako je utjecaj na zapošljavanje teško izmjeriti, Kapo je mišljenja da kupovina ima efekta. "Logično je da kupovina domaćih proizvoda direktno podržava radnu snagu i domaću privredu", ističe Kapo.

Cijena i kvalitet kao presudni kriteriji

Jedan od ključnih izazova je i cijena. Globalni proizvođači, zahvaljujući većim serijama i nižim troškovima proizvodnje, često nude povoljnije proizvode, dok domaće kompanije teško mogu pratiti taj tempo. Ipak, kod određenih proizvoda, naročito prehrambenih,  prednost domaćeg brenda i svježina mogu presuditi u korist lokalnog proizvođača.

Kako kaže Bećirović, "Kupujmo domaće" ima smisla samo uz kvalitet i konkurentnu cijenu, inače može stvoriti negativnu percepciju i odbojnost prema domaćim proizvodima. Ipak, tržišni signali pokazuju proizvođačima pravac razvoja, dok kampanje najviše efekta daju kroz regionalni potrošački etnocentriza, podršku lokalnim proizvođačima.

Izvor: Kupujmo i koristimo domaće

"Tržište će ipak, na kraju, oblikovati ponuda i potražnja koju većinom determiniše cijena proizvoda, pod uslovima jednake kvalitete. Teško je očekivati da domaće kompanije mogu dostići nivo produktivnosti u odnosu na globalne brendove i konkurisati cijenom. S druge strane malo je naših kompanija u oblasti prehrambene industrije koje mogu pokriti cijelo domaće tržište", pojašnjava Bećirović.

Na duže staze, uspjeh kampanja zavisi od toga da li potrošači domaće povezuju s kvalitetom i pouzdanošću.

Ako "Kupujmo domaće" ostane samo slogan, efekti će biti ograničeni. Ipak, ako se izgradi povjerenje kroz kvalitet, standarde i kontinuiranu promociju, domaći proizvodi mogu osvojiti stabilan dio tržišta, a time i dugoročno podržati ekonomiju zemlje.

 

 

 

 

 

 

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar