Rusmir Hrvić, jedan od najutjecajnijih poduzetnika iz Bosne i Hercegovine (BiH), izgradio je AS Group u jednu od vodećih industrijskih grupacija u zemlji, ali i regiji, s više od 2.500 zaposlenih i godišnjim prihodom od 300 miliona KM. Dok izbjegava medijsku pažnju, njegove akvizicije, uključujući domaće kompanije poput Vispaka, Klasa, Bosnalijeka i Solane Tuzla, ali i nedavno preuzeti konditorski dio slovenskog Žita, jasno pokazuju ambicioznu strategiju širenja i jačanja prisustva na regionalnom tržištu. Upravljanje svim poslovnim procesima, akvizicijama i strategijama centralizirano je kroz AS Holding, krovnu upravljačku kompaniju koja objedinjuje sve firme unutar grupacije.
Rusmir Hrvić rođen je 1. oktobra 1973. godine u Tešnju. Srednju školu završio je u Doboju, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1988. njegova porodica otvorila je trgovinu mješovitom robom u selu Vukovo kod Jelaha. Trgovinu su osnovali njegov stric Sulejman Hrvić i strina Azra. Rusmir Hrvić je kao dječak radio u toj trgovini.
U firmu AS aktivno se uključuje 1995. godine, nakon završetka fakulteta. Tada preuzima funkciju zamjenika direktora. Pod njegovim vodstvom firma se širi i prerasta u poslovnu grupaciju AS Group.
17 brendova, desetine tržišta
AS Group danas zapošljava hiljade ljudi i ostvaruje milionske godišnji prihode. Grupacija izvozi proizvode u desetke zemalja u sektorima prehrambene i tekstilne industrije kroz 17 brendova/kompanija. Među akviziranim kompanijama su Agrokomerc, Vispak, Klas, Oaza, Svjetlostkomerc, Napredak, Solana Tuzla, Fortitudo i drugi.
Ono što domaća javnost zna jeste da Rusmir Hrvić rijetko istupa u medijima, jer, kako kažu iz kompanije, fokusiran je na sistemsku organizaciju, timski rad i ulaganja u lokalnu zajednicu, a posebno u rodni Tešanj.
Printscreen YouTube - Solana Tuzla
Poduzetnički put Rusmira Hrvića neraskidivo je vezan upravo uz razvoj AS Group, ali i uz transformaciju cijele domaće privrede. Iz porodične trgovine do stvaranja jednog od najvećih industrijskih konglomerata u regiji, Hrvićev potpis prepoznaje se od diskretnog, ali odlučnog vođenja, do strateških akvizicija koje su oblikovale tržište.
U sklopu posljednje značajne transakcije, Hrvić je preko kompanije UPI Star iz Sarajeva kupio konditorsko poslovanje slovenske kompanije Žito, koja je dio Podravke, uključujući brendove Šumi i Gorenjka, u vrijednosti od 8,6 miliona eura.
I dok se Hrvićev rad često odvija iza kulisa, poslovni rezultati kompanija pod njegovim vodstvom sve su više u fokusu investitora i analitičara. Dionice Bosnalijeka, koje su već bile u usponu, dodatno su profitirale od najave preuzimanja i otkupa dionica povezanih kompanija. Prema interesovanju, Bosnalijek i dalje izgleda privlačno u odnosu na regionalne kompanije poput Krke i Alkaloida. Još impresivnija je priča o Solani Tuzla, s rastom od 43 posto ove godine.
Kompanije na berzi
Mihael Blažeković, voditelj analiza Bloomberg Adrije, kazao nam je kako su dionice Bosnalijek u posljednjih godinu dana narasle 13 posto, dok je evropski "healthcare" indeks pao 17 posto. U korist Bosnalijeku išla su, kako je kazao, i šuškanja o preuzimanju i kupovina dionica od povezanih preduzeća u vlasništvu Rusmira Hrvića.
"Valuacijski gledano, Bosnalijek je i dalje po ovoj trenutnoj cijeni na berzi zanimljiv za investitore. Naime, P/E je svega 10x (TTM12M), dok je P/E sektora oko 15x, a regionalnih Krke 16x i Alkaloida oko 22x", kazao je Blažeković.
Zanimljivo je podsjetiti i da je Vlada Federacije BiH prodala svoj udio 2016. po 15,51 KM za jednu dionicu, što je dvostruko niže od trenutne tržišne cijene.
Iz investitorske perspektive, Blažeković kaže da je Solana Tuzla još jeftinija.
Prema obrađenim podacima, P/E je od samo 5,2x, što je više od tri puta manje od konkurencije iz sektora. Također, Blažeković naglašava da je odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti 0,6x, što dovodi do zaključka da je i imovina potcijenjena.
"Rast cijene dionice ove godine od 43 posto pokazuje se opravdano s obzirom na valuacije, isplatu dividende i finansijske rezultate. Dividendni prinos je prilično visokih 6,2 posto, što je na nivou slovenskog SBITOPA, dok je to znatno više od domaćeg SASE10 od 2,5 posto", zaključuje Blažeković.
.webp){kind=icon}
