U vrijeme kada inflacija pritišće budžete, a klimatske promjene mijenjaju način na koji razmišljamo o hrani, smrznuta hrana postaje sve češći izbor zbog manje otpada, dulje trajnosti i stabilnih cijena. Iako se godinama smatrala manje poželjnom od svježe, nova istraživanja pokazuju da se percepcija brzo mijenja, osobito među onima koji žele kupovati pametnije i bacati manje.
U izvještaju Frozen in Focus, koji je u junu 2025. objavio Nomad Foods, grupacija u čijem sastavu se nalazi i hrvatski Ledo, otkriva se zanimljiv pomak u ponašanju potrošača. Ovaj div industrije smrznute hrane proveo je opsežno istraživanje na uzorku od 7.512 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Švedskoj. Rezultati otkrivaju da smrznuta hrana sve češće nije posljednji izbor nego prvi korak prema održivijem načinu života.
Tiha revolucija u kuhinji
Čak 47 posto ispitanih potrošača izjavilo je da redovito kupuju smrznutu hranu kako bi smanjili bacanje hrane. Taj podatak dolazi u trenutku kada se EU suočava s poraznim brojkama. Naime, svake godine baci se 59 miliona tona hrane, što stvara nevjerovatnih 252 milijarde eura ekonomskog gubitka i generira značajne emisije metana, stakleničkog plina koji ima 80 puta jači utjecaj na klimatske promjene od ugljičnog dioksida u prvih 20 godina od ispuštanja.
Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, u 2021/2022. godini, otpad hrane generirao je 18 miliona tona CO₂. Zato nije iznenađenje da gotovo 60 posto Britanaca, prema istom izvještaju, redovno bira smrznutu hranu upravo iz želje da smanji otpad. Italija ih prati s 50 posto, Francuska s 49 posto, dok su Švedska (43 posto) i Njemačka (44 posto) također pokazale značajan pomak.
Zamrzivač kao alat za održivost i uštede
Oko 29 posto ispitanika kaže da posljednjih pet godina češće koristi zamrzivač. No razlog nije samo održivost nego i ušteda. Britanska kampanja Love Food Hate Waste procjenjuje da prosječna domaćinstva mogu uštedjeti do 387 funti godišnje samo boljim korištenjem zamrzivača, uključujući zamrzavanje viška, ostataka i čak kruha.
Čak 51 posto potrošača planira kupovinu hrane na temelju onoga što već ima u zamrzivaču, dok 35 posto želi veći zamrzivač, osobito među mladima od 18 do 24 godine (čak 41 posto). Istovremeno, 44 posto ljudi smatra da je zamrzivač najpotcjenjeniji uređaj u kuhinji.
Zamrzivač više nije samo mjesto gdje većina drži pizzu za brzinsku večeru. Sve češće se koristi za planiranje obroka, čuvanje nutritivnih namirnica i smanjenje otpada.
Oko 29 posto ispitanika kaže da posljednjih pet godina češće koristi zamrzivač | Depositphotos
Zašto smrznuto ima sve više smisla
Čak 63 posto potrošača smatra da su smrznuti proizvodi jednako hranjivi kao svježi, dok 21 posto vjeruje da su čak i bolji. U Francuskoj je to mišljenje izrazito jako - 72 posto smatra da zamrzavanje ne narušava nutritivnu vrijednost. S druge strane, u Njemačkoj je percepcija među mladima nešto slabija i samo 28 posto mlađih od 25 godina vjeruje u nutritivnu ravnotežu smrznutog i svježeg, dok ta brojka raste na 73 posto među starijima od 55 godina.
Nauka podupire ove tvrdnje. Primjerice, smrznuti grašak nakon sedam dana skladištenja zadržava 30 posto više vitamina C nego svježi grašak čuvan u hladnjaku.
Prema istraživanju, 28 posto potrošača tvrdi da smrznuta hrana štedi između 30 i 60 minuta sedmično u pripremi obroka. Ova ušteda nije samo logistička, već i mentalna. Naime, potrošači zamrzivač sve više doživljavaju kao alat za lakše donošenje svakodnevnih odluka, osobito kad su u stisci s vremenom.
Za 39 posto potrošača, glavna prednost smrznute hrane je mogućnost korištenja sezonskih proizvoda cijele godine. U klimatski sve nepredvidivijim godinama, to daje dodatnu vrijednost domaćinstvima koja žele raznovrsnu prehranu neovisno o uvozu ili lokalnim vremenskim ekstremima.
Nomad Foods je pokrenuo inicijativu "Move to -15 °C", kojom poziva prehrambenu industriju da standardnu temperaturu zamrzavanja spusti s -18 na -15 stepeni. Iako razlika zvuči minimalno, kompanija tvrdi da bi to moglo donijeti i do 10 posto uštede energije i to bez kompromisa na kvalitetu.
Inicijativa je predstavljena na COP28 u Dubaiju i već ima podršku više kompanija koje upravljaju logistikom hladnog lanca (cold chain logistics). Cilj je smanjiti emisije ne kroz drastične rezove, već kroz optimizaciju sistema koji svakodnevno koristimo.
Čak 63 posto potrošača smatra da su smrznuti proizvodi jednako hranjivi kao svježi | Bloomberg
Tržište od 55 milijardi eura koje želi postati zelenije
Industrija smrznute hrane u Evropi vrijedi oko 55 milijardi eura, a očekuje se daljnji rast. Ali ne više po liniji kvantiteta, već kvaliteta i održivosti. Smrznuta hrana sve više postaje rješenje za smanjenje otpada, povećanje dostupnosti nutritivnih jela, bolje planiranje domaćinstva te manji pritisak na lance snabdijevanja svježim namirnicama.
U fokusu su i inovacije u ambalaži, smanjenje plastike, reciklabilni materijali te lokalizacija lanaca snabdijevanja.
Promjena percepcije tek počinje
Ipak, izvještaj pokazuje da samo od sedam do 15 posto potrošača povezuje smrznutu hranu s klimatskom održivošću. To otvara prostor proizvođačima da jasnije komuniciraju prednosti proizvoda koje većina ljudi i dalje percipira kao "drugu opciju".
"Zamrzivač postaje temelj učinkovitijeg, održivog i nutritivnog stila života. Promjena ne mora biti drastična - dovoljna je pametnija odluka", kako kaže izvršni direktor Nomad Foodsa Stéfan Descheemaeker.
U vremenu kad hrana postaje sve skuplja, a klimatski izazovi sve ozbiljniji, smrznuta hrana nudi jednostavno, provjereno i sve više cijenjeno rješenje. Ne obećava revoluciju, ali nudi stabilnost. Ne zahtijeva žrtvu, ali potiče promjenu. A to je upravo ono što mnogima treba. Za Ledo i za širu regiju ovo je prilika da se smrznuto napokon prestane doživljavati kao nužda i počne gledati kao održiv, pametan i dugoročno isplativ izbor.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...