Koja je važnost Hrvićeve akvizicije u Sloveniji

Bosna i Hercegovina sve češće postaje prepoznatljiva tačka na poslovnoj mapi regije – od strateških preuzimanja u prehrambenoj industriji, preko inovacija u AI tehnologiji, do dolaska svjetskih startup akceleratora. Jedan od posljednjih pozitivnih primjera je akvizicija kojom je Rusmir Hrvić, kroz svoju sarajevsku kompaniju, preuzeo poznate konditorske brendove Žita iz Ljubljane.

Kompanija UPI Star iz Sarajeva, u Hrvićevom vlasništvu, preuzima konditorski posao Žita d.o.o. Ljubljana za 8,6 miliona eura. Riječ je o poznatim brendovima kao što su Šumi i Gorenjka, koji će ostati pod vodstvom slovenskih i međunarodnih menadžera, uz Hrvićev strateški nadzor.

Kupoprodajna cijena može rasti zavisno od zaliha i novčanog stanja na dan zaključenja ugovora, koji se očekuje do kraja godine. Posao podrazumijeva izdvajanje konditorskog dijela Žita u novo društvo Šumi Gorenjka d.o.o., koje će UPI Star u potpunosti preuzeti. Podravka zadržava distribuciju na postojećim tržištima.

Također, ovo nije jedina važna vijest kada je riječ o biznis sceni u našoj državi.

Tehnologija iz BiH postala je dio Zuckerbergove AI imperije. Kompanija Bloomteq jedan je od ključnih partnera u razvoju AI tehnologije za američki startup Play AI, koji je nedavno preuzela Meta, u vlasništvu Marka Zuckerberga. Bloomteqov tim razvijao je naprednu glasovnu platformu baziranu na umjetnoj inteligenciji, a Play AI sada djeluje iz San Francisca i Sarajeva. Prema internim informacijama, cijeli tim Play AI-ja uskoro prelazi pod okrilje Mete, pod vodstvom Johana Schalkwyka, bivšeg rukovodioca iz Sesame AI.

A kad govorimo o tehnologiji, zanimljivo je da Techstars, jedan od vodećih svjetskih startup akceleratora, službeno dolazi u našu državu, čime Sarajevo postaje prvo sjedište s licenciranim programom u jugoistočnoj Evropi. Kroz njihove programe prošlo je više od 4.000 startupa, s ukupnom vrijednošću većom od 120 milijardi dolara, uključujući uspješne brendove kao što su DigitalOcean i SendGrid.

Također, promjene su i na tržištu osiguranja. Mikrofin osiguranje iz Banje Luke uskoro bi moglo dobiti novog većinskog vlasnika, jer Aleksandar Kremenović planira objaviti ponudu za preuzimanje preostalih akcija ove kompanije, u kojoj već posjeduje skoro 70 posto udjela.

Iako turizam u našoj zemlji, naročito u Hercegovini, cvjeta, Aerodrom Mostar bilježi rast broja putnika, ali je i dalje daleko iza regionalnih aerodroma. U 2024. godini opsluženo je 47.379 putnika, dvostruko više nego godinu ranije, ali brojke ostaju skromne u poređenju s, naprimjer, Sarajevom, koje je imalo više od 1,8 miliona putnika.

Iako postoji potencijal, posebno u vjerskom i čarter turizmu, razvoj koče infrastrukturni problemi, otkazivanja letova i štrajkovi zbog niskih plata. Bez strateške podrške, prema mišljenju stručnjaka, rast će ostati ograničen.

Struja i nekretnine

FERK je odobrio poskupljenje struje za domaćinstva u Federaciji BiH, koje stupa na snagu 1. septembra. Prosječno povećanje cijena iznosi 6,85 posto, dok će za javnu rasvjetu i ostalu potrošnju porasti za 5,08 posto i 3,67 posto. Poskupljenje je najavljeno još krajem juna, uz obrazloženje EPBiH da su uzroci rast potrošnje, pad proizvodnje i problemi u rudarskom sektoru.

Pojedini stručnjaci upozoravaju na diskriminaciju, loše upravljanje i dublje probleme u energetskom sektoru. Kao naročito problematično ističe se to što se cijena povećava samo u jednom dijelu FBiH.

Depositphotos

I pored svih problema na tržištu nekretnina, naročito s ovim povećanjem cijena struje, pametne kuće postaju sve prisutnije i u BiH, posebno među građanima iz dijaspore koji žele zadržati kontrolu nad svojim domom i kada su daleko.

Upravljanje grijanjem, rasvjetom, sigurnosnim sistemima ili uređajima putem mobilnih aplikacija više nije novost, već standard koji donosi udobnost, sigurnost i energetsku efikasnost. Tehnologija koja je donedavno bila rezervirana za luksuzne objekte danas je dostupna sve širem krugu korisnika, a interes za smart home rješenja u BiH konstantno raste.

Ali ne ulaže samo dijaspora u BiH i građani BiH ulažu u druge zemlje. Rastuće cijene i inflacija u državi podstiču građane da ulažu u nekretnine u inozemstvu. Najtraženije destinacije su Turska, Sjeverni Kipar, UAE, Hrvatska, Crna Gora, Španija i Austrija, s posebnim interesom za Istanbul, Antaliju, Dubai i hrvatske gradove poput Zagreba i Splita.

Interes za kupovinu nekretnina u inozemstvu, prema navodima stručnjaka, porastao je do 300 posto u odnosu na period prije pandemije.

Kakva je situacija s radnicima i koliko primjenjuju tehnologiju

Bh. radnici godišnje koriste prosječno 21 dan odmora, što je manje nego u većini zemalja regije, pokazuje istraživanje grupacije Alma Career. Iako zakon garantira minimum od 20 radnih dana, zaposleni žele znatno više – u prosjeku 28 dana godišnje, što ukazuje na nezadovoljstvo postojećim radnim uslovima.

Također je zabrinjavajuće da, kada je riječ o regresu, najmanje optimizma bilježi se upravo u BiH. Tek manje od polovine zaposlenih očekuje isplatu regresa, dok u drugim zemljama regije taj vid beneficije češće nadoknađuje manjak slobodnih dana. Sve to svrstava zemlju među zemlje s najslabijom praksom kada je riječ o pravima radnika na odmor i dodatne pogodnosti.

Godinama su radnici iz BiH bili najbrojniji među radnom snagom u Hrvatskoj, međutim, ta slika se mijenja, jer ih sve više zamjenjuju radnici iz Nepala, Filipina, Tajlanda i Južne Amerike. U prvoj polovini 2025. godine izdano je 99.118 radnih dozvola, pri čemu su Nepalci zauzeli prvo mjesto, dok se udio radnika iz BiH smanjio.

Ipak, posao danas može biti lakši nego ranije. Pisanje mailova, kreiranje sadržaja, rad u Excelu, učenje i planiranje putovanja – sve su to zadaci koje je umjetna inteligencija, posebno ChatGPT, učinila bržima i lakšima. ChatGPT je tihom revolucijom promijenio način na koji radimo i učimo, štedeći vrijeme i pojednostavljujući i najkompleksnije zadatke.

Međutim, dovodi li nas prevelika izloženost tehnologiji do digitalne prezasićenosti? Odgovor je sve češće – da! U vremenu kada se posao i privatni život miješaju, ljudi biraju svjesno korištenje tehnologije, manje, ali efikasnije. Zvuk notifikacija i ekrani su svuda, pa raste broj onih koji preferiraju tehnologiju koja donosi stvarnu vrijednost, bez nepotrebnog digitalnog šuma.