Zaposleni u Bosni i Hercegovini (BiH) godišnje koriste u prosjeku 21 dan godišnjeg odmora, što je četiri dana manje nego radnici u Hrvatskoj i nešto više nego u Sjevernoj Makedoniji. Istovremeno, manje od polovine zaposlenih u BiH očekuje isplatu regresa ove godine, što dodatno potvrđuje da je BiH na začelju regije kada je riječ o pravima radnika na odmor i pratećim beneficijama. Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je provela grupacija Alma Career.
Godišnji odmor - manje od onoga što radnici žele
Iako zakoni u entitetima BiH propisuju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, u stvarnosti većina zaposlenih koristi tek nešto više u prosjeku 21,09 dana. Taj broj stavlja BiH na samo dno regionalne ljestvice kada je riječ o stvarnom korištenju odmora. U poređenju s Hrvatskom ili čak i Sjevernom Makedonijom, jasno je da radnici u BiH imaju ograničeniji pristup kvalitetnom odmoru.
Međutim, brojke same po sebi ne otkrivaju puni kontekst. Istraživanje pokazuje da radnici u BiH žele znatno više odmora, u prosjeku 28,13 dana godišnje, što je čak sedam dana više nego što trenutno koriste. Ta razlika između željenog i stvarnog broja dana odmora ukazuje na duboko nezadovoljstvo postojećim radnim uslovima i potrebu za boljim balansiranjem poslovnog i privatnog života.
Slična razlika između očekivanja i stvarnosti prisutna je i u ostalim zemljama regije. No, dok se drugdje taj jaz donekle ublažava kroz dodatne beneficije poput regresa, u BiH čak ni taj vid kompenzacije ne dostiže polovinu zaposlenih dodatno naglašavajući nepovoljan položaj bh. radnika kada je riječ o radnim pravima i blagostanju.
Javni sektor i strane firme prednjače
Kao i u ostatku regije, veličina i vlasnička struktura kompanije imaju snažan utjecaj na broj dana godišnjeg odmora.
U BiH, zaposlenici u državnim institucijama imaju u prosjeku čak 27,6 dana odmora, dok radnici u domaćim privatnim firmama imaju znatno manje, samo 18,9 dana, gdje je primijećeno da su ispitanici iz realnog sektora češće odgovarali koliko zapravo realno u praksi koriste godišnji odmor.
Velike kompanije, bez obzira na vlasništvo, češće omogućavaju veći broj slobodnih dana u odnosu na male poslodavce. Ovaj obrazac ponavlja se i u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
BiH bez optimizma za regres
Kada je riječ o regresu – dodatku na platu koji zaposlenicima omogućava lakše pokrivanje troškova godišnjeg odmora – najmanje optimizma bilježi se upravo u BiH. Naime, samo 44 posto zaposlenih u BiH očekuje da će ove godine dobiti regres. Time je BiH znatno ispod regionalnog prosjeka, a posebno u poređenju s Hrvatskom, gdje 55 posto radnika računa na ovu isplatu, i Sjevernom Makedonijom, gdje čak 87 posto zaposlenih očekuje regres.
Kada se pogleda visina regresa, najčešće očekivani iznos u BiH kreće se do 1.000 KM - oko 500 eura, što je ujedno i najčešći iznos u Hrvatskoj. S druge strane, u Sjevernoj Makedoniji regres najčešće iznosi do 250 eura, no daleko veći udio zaposlenih ga zapravo i prima, što znatno doprinosi ukupnom zadovoljstvu radnih uvjeta.
Uprkos tome što regres nije zakonska obaveza, već ovisi o kolektivnim ugovorima, internim pravilnicima i poslovnim rezultatima kompanije, on predstavlja važan indikator odnosa poslodavaca prema zaposlenima. U tom kontekstu, podaci za BiH dodatno potvrđuju ograničenost beneficija koje radnici mogu očekivati čak i u periodu kada je odmor najpotrebniji za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.
Ko najčešće isplaćuje regres?
Državne firme su i dalje najpouzdaniji poslodavci kada je riječ o isplati regresa u sve tri zemlje.
U BiH i Hrvatskoj regres redovno isplaćuje između 70 i 90 posto velikih kompanija i javnih institucija, dok je taj udio znatno manji kod malih domaćih privatnih firmi, gdje regres dobija tek 20-40 posto zaposlenih.
Privatne firme u stranom vlasništvu imaju veću praksu isplate regresa u odnosu na domaće.
S druge strane, najšira pokrivenost regresom zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, gdje ovu naknadu isplaćuje gotovo svaka kompanija, bez obzira na veličinu ili strukturu vlasništva.
Jaz između javnog i privatnog sektora
U sve tri zemlje jasno je uočljiv jaz u benefitima između državnih kompanija, stranih privatnih kompanija i domaćih privatnih kompanija. Državne kompanije i institucije najčešće omogućavaju veći broj dana odmora i sigurniju isplatu regresa, dok su zaposleni u domaćim privatnim kompanijama, naročito manjim, u nepovoljnijem položaju.
Upravo zbog toga, radnici sve više prepoznaju važnost dodatnih benefita poput regresa, dužeg godišnjeg odmora i fleksibilnosti, koje znatno doprinose zadovoljstvu i dugoročnom ostanku u kompaniji.
Iz Alma Career su kazali da je u istraživanju učestvovalo više od 2.500 ispitanika, od čega dvije trećine iz BiH.
Najzastupljenija je grupa zaposlenih u dobi od 31 do 40 godina, a većinu čine žene 67 posto. Cilj istraživanja bio je analizirati stvarne uslove i očekivanja radnika u vezi s godišnjim odmorima i regresom u zemljama regije. U uzorku su bile zastupljene sve veličine kompanija i sektori, s naglaskom na radno aktivno stanovništvo.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...