Tehnološki minimalizam u trendu - čeka li nas povratak 'glupih' telefona?

Tehnološki minimalizam dobija sve više pristalica kao odgovor na digitalnu prezasićenost, umor od ekrana i osjećaj stalne dostupnosti. U vremenu kada granice između posla i privatnog života postaju sve nejasnije, sve veći broj ljudi odlučuje se na svjesno korištenje tehnologije – manje, ali smislenije.

Stalni zvuk notifikacija, ekrani u svakom segmentu života i očekivanje da budemo dostupni 24 sata dnevno postali su svakodnevica modernog radnog i privatnog okruženja. Kao odgovor na to, sve više pojedinaca i kompanija okreće se tehnološkom minimalizmu – konceptu koji podrazumijeva korištenje samo one tehnologije koja donosi stvarnu vrijednost, uz minimiziranje digitalnog šuma.

Svi se sjećamo kultnog telefona Nokia 3310. Zanimljivo je da ovaj legendarni telefon, bez aplikacija i beskonačnog skrolanja, postaje simbol novog načina života, koji daje prednost prisutnosti, fokusu i mentalnom miru. Za sve one koji žele ostati dostupni, ali ne i ometani, Nokia 3310 nudi jednostavnost koja je danas postala luksuz.

Odluka da se koristi "glupi" telefon više nije ekscentričnost, već svjesna strategija za otklon od zaronjenosti u digitalne sadržaje i postavljanje granica između stvarnog i virtualnog. Tehnološki minimalizam ne znači odbacivanje tehnologije, već selektivan i svjestan pristup njenoj upotrebi.

To se ogleda u odabiru jednostavnijih uređaja, aplikacija bez reklama i ometajućih funkcija, kao i u povratku analognim navikama poput vođenja bilješki na papiru, korištenja mehaničkih satova i zakazivanja vremena bez ekrana.

Minimalistički pristup tehnologiji podrazumijeva i tehniku digitalnog detoksa – vremenskog ograničavanja upotrebe uređaja, zatvaranja naloga na društvenim mrežama ili provođenja dana bez pristupa internetu.

 

Zamislite dan bez pristupa internetu. Foto: Depositphotos

Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju, u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže kako u svijetu u kojem je tehnologija postala produžetak našeg svakodnevnog života, tehnološki minimalizam nije samo trend, to je svojevrstan oblik digitalnog preživljavanja.

"Ljudi su shvatili da problem nisu ekrani, već način na koji ih koristimo i koliko dopuštamo da preuzmu našu pažnju, vrijeme i emocije. U vremenu kada nam je radni dan postao neprekinut niz notifikacija, poruka i algoritamski generiranih distrakcija, sve više pojedinaca bira manje - ali bolje", kaže Pirić.

Zanimljivo je da upravo razvoj AI-ja, koji bi trebao da nam štedi vrijeme, paradoksalno pojačava osjećaj prezasićenosti. Kako Pirić navodi, umjesto da budemo fokusiraniji, često smo zatrpani novim alatima, platformama i sadržajima, što kod mnogih izaziva digitalni zamor i potrebu za povlačenjem.

Tehnološki minimalizam zapravo nije bijeg od tehnologije, nego odluka da tehnologiju koristimo svjesno i u službi vlastitih vrijednosti, a ne impulsa."Mislim da će ovaj trend rasti, jer u konačnici - nećemo pamtiti broj pročitanih mailova i pregledanih feedova, nego one trenutke kad smo stvarno bili prisutni, povezani i svoji".

Odgovarate li na mailove tokom odmora?

Prema dostupnim podacima iz prethodnih godina, više od 60 posto zaposlenih u Evropi ostaje digitalno povezano s poslom tokom odmora, dok svaka treća osoba priznaje da se ne uspije potpuno isključiti. Ovakve navike svakako utječu na kvalitet odmora, oporavak i dugoročnu produktivnost. Čak 62 posto mladih (18–29) izjavilo je da su "gotovo konstantno online". Zanimljivo je da 92 posto Amerikanaca svakodnevno koristi internet na odmoru, a čak 20 posto njih provodi više od pet sati online.

Ipak, dobra vijest je da je globalno interesovanje za "digital detox" poraslo za 50 posto u protekloj godini.

Prema izvještaju Hilton Trends za 2025. godinu, više od četvrtine odraslih (27 posto) želi smanjiti vrijeme provedeno u besciljnom scrollanju i tokom odmora biti prisutniji u stvarnom trenutku. Dodatnih 17 posto ide još dalje – namjenski traže aranžmane koji ih podstiču ili čak prisiljavaju na potpuno isključivanje i odricanje od tehnologije. (Ovo smo vidjeli u popularnoj seriji White Lotus).

Čini se da su ljudi postali zasićeni digitalnim životom – da su spremni i platiti da ne budu izloženi ekranu tokom odmora.

Ovaj pristup dobija na značaju i zbog promjena u načinu rada. Hibridni modeli, rad na daljinu i dostupnost poslovne komunikacije u svakom trenutku rezultirali su porastom stresa i osjećaja sagorijevanja. Istraživanja pokazuju da veliki broj zaposlenih nastavlja odgovarati na e-mailove i poruke i tokom godišnjeg odmora, što dodatno briše granicu između rada i odmora.

Sve više kompanija prepoznaje važnost postavljanja digitalnih granica. U svijetu se sve više uvodi pravilo da radnici ne smiju biti kontaktirani mimo radnog vremena, osim u slučaju "prijeke potrebe". Ne trebamo ići daleko. Zanimljivo je da, kad pogledamo region, Slovenija ima zakon koji štiti radnike od javljanja nadređenih mimo radnog vremena.

BiH još uvijek nema ovakav zakon, ali mnogi radnici (koji to sebi mogu dozvoliti) – uvode ga sami. Mnogi gase poslovne telefone nakon radnog vremena i na svoj način pronalaze način isključenja od posla – nakon odrađenih osam sati. Isti slučaj je kad odlaze na odmor. Poslovni telefon se pali tek na dan povratka u kancelariju.

U svijetu uvođenje pravila poput zabrane slanja e-mailova van radnog vremena, dani bez online sastanaka ili podsticanje korištenja godišnjih odmora bez poslovne komunikacije sve više postaju dio internih politika koje imaju za cilj zaštitu mentalnog zdravlja zaposlenih.

 

Tehnološki minimalizam djeluje kao da je tu da ostane. Foto: Depositphotos

Iako se tehnološki minimalizam ponekad percipira kao trend rezerviran za određene društvene grupe, njegov širi utjecaj postaje vidljiv u sve većoj potrebi za kontrolom nad sopstvenim vremenom, pažnjom i privatnošću. U digitalnoj ekonomiji, koja podstiče konstantnu povezanost, mogućnost isključivanja može postati ključna za dugoročno blagostanje.

Kako se tehnologija i dalje razvija, vjerovatno će rasti i svijest o potrebi za njenom racionalnijom upotrebom. U tom kontekstu, tehnološki minimalizam ne djeluje kao prolazna moda, već kao dugoročan odgovor na izazove savremenog načina života.