"Bed rotting" - kako razlikovati zdrav odmor od izbjegavanja obaveza?

Trend koji je postao popularan na TikToku pod imenom “bed rotting” (prevod sa eng. truljenje u krevetu) bio je tu i ranije, samo ne pod tim imenom. On podrazumijeva da sate - ili čak i dane - provedete u krevetu dok gledate serije, premotavate društvene mreže ili jednostavno ne radite ništa. 

Nekima je to briga o sebi, drugima znak lijenosti, trećima kreativna dokolica, a psiholozi upozoravaju da može biti i znak iscrpljenosti, stresa ili anksioznosti. Gdje je granica između odmora i izbjegavanja stvarnosti? Mnogima je teško da je povuku.

"Nekad nam je zaista potreban odmor, ali problem nastaje kada je to bježanje od nečega, "kaže Ana Sokolović, klinički psiholog, psihoterapeut i autor mentorskog programa "Oslobodi se perfekcionizma".

"Tijelo ponekad traži pasivan odmor, posebno kada je preplavljeno. Međutim, problem nastaje kada to ‘ležanje’ i ‘bindžovanje’ serija ili sadržaja onlajn postane način da pobjegnemo od zadataka, osjećanja ili donošenja odluka", objašnjava ona.

Kako razaznati odmor od prokastrinacije?

Zašto smo proveli cijeli dan u krevetu? Nekada nam je teško da iskreno odgovorimo na to pitanje. Kako objašnjava Sokolović, ključna stvar koju treba da sagledamo kada razmatramo da li je bed rotting dobar ili loš je efekat ili posljedica koju on nosi.

"Ako nakon dana provedenog u krevetu osjećamo bar nešto više energije ili mira, kapaciteta da se bavimo zadacima koji su nam važni - to je vjerovatno bio neophodan predah odnosno reset. Ako se, pak, osećamo još iscrpljenije, krivimo sebe što ‘opet ništa nismo uradili’ i ulazimo u začarani krug povlačenja i dalje prokrastinacije - tu je vjerovatno riječ o izbjegavanju nošenja sa problemima, a ne pravom odmoru", kaže ona.

Nekada je prirodno i zdravo usporiti. Foto: Depositphotos

Novi obrasci iscrpljenosti u modernom svijetu

Možda je paradoksalno da nas odmor iscrpljuje, ali ponekad je zaista tako. Sokolović objašnjava da su tome doprinijele okolnosti savremenog svijeta, jer, čak i kad ležimo, nismo mirni.

"Dok pokušavamo da se ‘odmorimo’ u krevetu, često zapravo upadamo u još veći mentalni haos – kroz beskrajno skrolovanje, poređenje i informacije koje nas dodatno opterećuju", kaže ona. 

Problem nastaje, objašnjava, iz dva razloga. Prvo, imamo scenu velikog izbora, a drugo, imamo pritisak da moramo da donesemo ispravnu odluku.

"U tom kontekstu raste osećaj da gubiš ako izabereš nešto (određenu karijeru, partnera, pa i hobi), pa zbog toga postaje prijemčivija strategija izbjegavanja da doneseš odluku tako što se ‘isključiš’. Odložen izbor ne može da bude pogrešan izbor - i ostavlja mogućnost da doneseš neki drugi", dodaje. 

Još jedna karakteristika savremenog načina života je usmjerenost ka rezultatu, koji takođe pritiska pojedince da konstantno nešto rade i postižu. To ne ostavlja ljudima prostor za opuštajuć odmor, objašnjava psihoterapeut, pa mnogi tek u izolaciji, u krevetu, mogu sebi da dozvole da ne rade ništa.

Iako je bed rotting češće vezan za mlade, jer je samo ime nastalo na društvenim mrežama, trend nije ograničen samo na njih. Međutim, Sokolović kaže da neke okolnosti koje okružuju mlade danas mogu da utiču na nivo anksioznosti.

Gen Z i burnout

"Mladi su češće “stimulisaniji”, odnsono preplavljeniji količinom informacija koje konzumiraju putem mreža, u kulturi konstantne dostupnosti, poređenja i visoko postavljenih standarda. Ako se to uveže sa anksioznošću vezanom za odabir narednih karijernih koraka, strukturisanjem života, ekonomskim pritiscima i nesigurnošću u budućnost - možemo da pretpostavimo da mlađi ljudi češće pribjegavaju toj strategiji ‘isključivanja’", kaže naša sagovornica.

Neka istraživanja pokazuju da burnout više nije izuzetak, već nova norma za mnoge pripadnike generacije Z. Prema istraživanju Cigne iz 2022. godine, čak 91 odsto mladih zaposlenih iz ove generacije oseća konstantan stres, a gotovo svi, čak 98 odsto, pokazuju simptome burnouta.

"Povlačenje u krevet može biti signal da su tijelo i psiha prestimulisani, preplavljeni ili preumorni. Bed rotting može da služi kao strategija izbjegavanja donošenja ili realizacije odluka za koje osoba nema emotivni, mentalni ili fizički kapacitet", kaže Sokolović.

Digitalni detoks, boravak u prirodi, meditacija mogu da umire um i pripreme osobu za suočavanje sa stvarnošću i novim odlukama. Foto: Depositphotos

Druga istraživanja takođe potvrđuju tezu da je generacija Z pod većim stresom - ili da ga bar prijavljuje. Recimo, istraživanje Gallupa pokazuje da 68 odsto pripadnika generacije Z i mlađih milenijalaca osjeća stres većinu vremena, što je više nego kod starijih generacija. 

Pored stresa, istraživanja pokazuju da su manje zadovoljni svojim poslom u poređenju sa drugim generacijama, a mentalno zdravlje je lošije.

Pored visokih standarda i zahtijeva od generacije Z, tu je i tehnologija, koja je učinila sve dostupnijim, ali je istovremeno zamaglila granice između posla i privatnog života. Ljudi su preko telefona stalno dostupni, pretrpani notifikacijama i nešto im konstantno odvlači pažnju. 

"To isključivanje je tako reakcija na preplavljenost i premor koji svakako može da ukazuje na povišen nivo anksioznosti ili burnout", smatra Sokolović.

Društvene mreže često navode da se mladi češće porede sa drugima dok posmatraju način života i uspeh vršnjaka ili poznatih ličnosti, što mnoge dovodi do pritiska da ispune nerealne standarde.

Šta možete da uradite umjesto da "trunete" u krevetu

Ako ste primjetili da redovno provodite dane i sate u krevetu, sljedeći korak je da se zapitate kako se osećate nakon toga. Ako se osjećate umornije i napetije, Sokolović kaže da ne treba da prebacujete i osuđujete sebe, već da probate da razumijete:

• Kako se zaista osećate?
• Šta vam je tu potrebno?
• Od čega to bježite u bed rotting?

 

Mali rituali dobra su zamjena za bed rotting. Foto: Depositphotos

Psiholog i psihoterapuet daje nekoliko korisnih načina da se osoba zapravo umiri i pripremi za dalje funkcionalne korake, kojim možete zamijeniti bed rotting: 

• Boravak u prirodi, umjesto boravka uz Netflix ili skrolovanje 
• Preporuka je da svakako imate vrijeme u danu kada niste uz ekrane, a poželjno je i vrijeme u nedjelji kada ste barem nekoliko sati vezano na digitalnom 'detox-u'
• Razgovor sa osobom koja vam je psihološka podrška 
• To može biti bliska osoba koja vas čuje i razumije, ili stručno lice poput psihoterapeuta.
• Mali 'self-care' rituali
• Pisanje dnevnika (kao način da se otpusti 'višak' zaglavljenih misli i emocija), ples, šetnja, mindfulness vežbe, fizička aktivnost
• Svjesniji izbor hrane i regulisanje ritma spavanja.

 

Ona dodaje da možete da preduzemete i korake koji možda zvuče banalno, ali zapravo rade:

• Uređivanje fizičkog prostora
• Uklanjanje viška stvari iz ormara ili iz kuhinje, sređivanje fioka ili polica, na primjer, može da donese osjećaj rasterećenja uslijed uklanjanja onog što je nepotrebno ili više ne prija
• Neka vam krevet služi samo za spavanje
• Ako već skrolujate ili gledate serije, radite to sa nekog drugog mjesta. Kad ustanete, namjestite krevet - i neka to bude mjesto gdje se vraćate onda kada je vrijeme za spavanje
• Uz krevet, držite one aparate koji vam pomažu da zaspite
• Na primjer, white noise aparati ili ovlaživač vazduha ili knjigu umjesto telefona ili televizora.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar