Al u BiH prisutan, ali zemlja još uvijek bez strategije za data centre

Bosna i Hercegovina nema razvijenu infrastrukturu ni jasnu strategiju za izgradnju data centara, što bi moglo usporiti primjenu vještačke inteligencije i digitalnu transformaciju zemlje. Stručnjaci upozoravaju da trenutno postojeći kapaciteti mogu podržati osnovne cloud usluge, ali nisu dovoljni za ozbiljnije AI projekte. U međuvremenu, druge zemlje u regiji već privlače investitore zahvaljujući strateškom pristupu, povoljnim uslovima i institucionalnoj podršci.

Aleksandar Mastilović, stručnjak za pametne tehnologije, u razgovoru za Bloomberg Adriju objašnjava kako Bosna i Hercegovina generalno nije prepoznala važnost izgradnje sopstvene infrastrukture u sferi IKT-a, a ni podatkovni centri nisu iznimka.

Kako kaže, u našoj državi postoje određene naznake razvoja manjih data centara unutar telekom sektora,  koji trenutno mogu podržati osnovne cloud usluge. Međutim, za ozbiljnije projekte bazirane na vještačkoj inteligenciji, poput treniranja i održavanja AI modela, ti kapaciteti nisu dovoljni.

"U ovim okolnostima nam ostaje da se oslanjamo na model iznajmljivanja procesorskih kapaciteta (vremena) i diskovnog prostora za podatke izvan granica BiH, što u nekoj ranoj fazi ne mora biti nužno loše, osim naravno ograničenja zabrane izvoda ličnih podataka i podataka s oznakom državne ili poslovne tajne koje se ne smiju izvoziti", navodi Mastilović.

Prema njegovim riječima, čim izađemo iz rane faze prihvatanja vještačke inteligencije, pitanje data centara više neće biti stvar izbora nego nužnosti – i zato bi se o tome trebalo govoriti odmah, jer izgradnja traje određeno vrijeme.

Potencijal postoji, ali bez podrške ostaje neiskorišten

Data centri koji trenutno postoje u BiH nisu kapaciteta koji bi mogli podržati ozbiljnije AI operacije, slaže se i Sead Delalić, doktor kompjuterskih nauka i AI konsultant s višegodišnjim iskustvom. Ipak, kako kaže, određeni potencijal postoji.

"Imamo pristup relativno povoljnoj energiji i bazu kvalitetnih IT stručnjaka. Međutim, bez jasne državne strategije, stabilnog regulatornog okvira i ohrabrujuće poreske politike, teško je očekivati da će veliki investitori birati BiH u odnosu na druge zemlje u regiji. Dakle, potencijal postoji, ali je potrebna konkretna institucionalna i strateška podrška", kaže Delalić za naš medij.

On objašnjava kako bi AI data centar značio mogućnost lokalnog treniranja modela, niže troškove, bolju zaštitu podataka i dostupnost infrastrukture startupima i istraživačima koji sada često nemaju pristup ni osnovnim resursima – osim ako ih sami ne plate.

"Domaće firme bi mogle razvijati AI rješenja bez oslanjanja na strane servise, a javni sektor bi mogao koristiti AI bez iznošenja osjetljivih podataka van države. To je preduslov za ozbiljnu i odgovornu digitalnu transformaciju", navodi.

Depositphotos

BiH ima vrlo talentovan IT kadar i jake tehničke fakultete. Već sada se u BiH razvijaju AI rješenja koja se koriste globalno, navodi on. Međutim, kako kaže, za razvoj ovakvih infrastrukturnih projekata, osim softverskih inženjera, potreban je širi ekosistem – uključujući data inženjere, MLOps stručnjake, eksperte za sigurnost podataka i niz drugih profila.

"Naprimjer, na PMF-u u Sarajevu već se realiziraju kapitalni projekti poput "Sarajevskog akceleratora jona", što uz sve izazove i mnogo dobre volje pokazuje da se i u našem kontekstu mogu graditi ozbiljni tehnički kapaciteti", pojašnjava Delalić.

Regija kao pozitivan primjer

Kao pozitivan primjer strateškog pristupa, Mastilović navodi Republiku Srbiju, koja je uspostavila partnerstvo s kompanijom Amazon već u fazi izgradnje Državnog data centra u Kragujevcu. Takav potez privukao je i druge velike ulagače koji razmatraju Srbiju ne samo za izgradnju novih, već i za premještanje postojećih centara. Nakon pandemije, od 2022. godine, brojne ruske i kineske kompanije odlučile su se za investicije u velike betonske hale pune kablova i ventilatora, najviše zbog povoljne cijene radne snage i jeftine električne energije sa stabilnim snabdijevanjem.

"Većina tih centara su mali do srednje veličine i uglavnom grupirani u regijama oko Novog Sada i Kragujevca, gdje je potrebna infrastruktura relativno spremna, kako u dijelu oko električne energije, tako i telekomunikacijskih Internet veza. Naravno, data centri EU neće ići izvan EU zbog zaštite privatnosti i GDPR-a, ali svi drugi investitori će gledati priliku da se investira u ovu oblast" , kaže Mastilović.

BiH, kako dodaje, ima relativno slične uslove da privuče takve investicije, kojih će biti sve više u narednih pet godina. Prema predviđanjima američke konsultantske kuće McKinsey, ulaganja u data centre bi do 2030. godine trebalo da dostignu 1.000 milijardi dolara, zajedno s infrastrukturom optičkih veza, redundantnim napajanjima i povezanošću s javnom elektroenergetskom mrežom. Značajna ulaganja se očekuju i u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, s obzirom na visoku potrošnju data centara.

Globalnu trku predvode Amazon Web Services (AWS), Meta, Microsoft i Google, ali se uključuju i veliki privatni investicioni fondovi poput Blackstonea, Brookfielda i KKR-a, poznatog u regiji po investiciji u United Group.

"Mi ćemo uvijek dobiti afirmativan odgovor, ako pitamo IT i akademsku zajednicu, njima je to svakako potrebno da bi zadržali korak s razvijenim državama svijeta i aktuelnim trendovima, ali ne vidi se nikakav strateški pristup niti je jasno ko bi trebao biti predvodnik procesa i njegov koordinator. Komercijalni interes postoji i on će biti zasigurno još vidljiviji kako BiH bude ubrzavala procese digitalne transformacije javnog sektora i privrede", navodi.

Depositphotos

Iako komercijalni interes postoji i raste s razvojem digitalne transformacije, posebno u javnom sektoru i privredi, količina podataka će sve više rasti i zahtijevat će lokalnu obradu i čuvanje. Mnogi od tih podataka neće smjeti napuštati zemlju. Stoga, iako nije poznato jesu li nadležni spremni, jasno je da će ovakav razvoj postati nužnost – jedino je pitanje kojom brzinom će se to dogoditi.

Pozitivan primjer u regiji svakako je i Slovenija, koja je iskoristila evropska sredstva, okupila ključne aktere i izgradila superračunarski centar koji se koristi za AI i naučna istraživanja.

"Njihov model, koji uključuje kombinaciju EU fondova, institucionalne podrške i konkretnih projekata, može poslužiti kao smjerokaz. Kod nas, nažalost, često nedostaje povezanost između akademije i industrije, ali i osnovno razumijevanje vrijednosti i procesa istraživanja unutar kompanija. Ako to uspijemo premostiti, imamo dobre šanse da krenemo sličnim putem", zaključuje Delalić.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar