Talent postoji, sistem kasni: Može li BiH izgraditi održiv startup ekosistem

Bosna i Hercegovina i zemlje regije sve više ulažu u razvoj startup ekosistema i tehnoloških inovacija. Uprkos zaostatku za Zapadom, stručnjaci poručuju da postoje znanje, talent i kapital. Potrebno je samo više saradnje, kontinuiteta i promjena u načinu razmišljanja.

Naša država posljednjih godina postaje plodno tlo za razvoj tehnoloških startupa i inovativnih biznisa, iako još uvijek nema u potpunosti izgrađen ekosistem koji bi ih podržao od ideje do globalnog tržišta.

Mladi poduzetnici sve češće prepoznaju prilike u IT sektoru, fintechu, edukacijskim tehnologijama i razvoju rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji (Al), a uz to raste i broj lokalnih inkubatora, fondacija i programa podrške koji nude mentorstvo, finansiranje i međunarodne veze.

Izet Ždralović, investitor u startupe, partner u Silicon Gardens i suosnivač Microblinka i Photomatha u razgovoru za Bloomberg Adriju je poručio da BiH, ali i regija prolaze kroz period promjena i nestabilnosti uzrokovanih izmjenama ekonomskih i političkih politika.

Ipak, kako kaže, talent postoji, a ekosistem se u Adria regiji aktivno gradi, iako nije u svim zemljama na istom nivou razvoja.

"Ekosistem se gradi. Ekosistem u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Albaniji nije na jednakom nivou. Vidi se razlika, vidi se ta ekspertiza i znanje iz pojedinih zemalja, mogu se prenijeti u druge. Vidi se jako dobar pomak u BiH", navodi on.

Ističe da je kontinuitet ključan: "Posao oko razvoja ekosistema ne smije stati. Potrebni su stalni meetupi, događaji i rješavanje problema tokom cijele godine."

Prema njegovim riječima, sve više je mladih talenata i sve veće zanimanje investitora. Međutim, obrazovni sistem ostaje ključni element za daljnji razvoj.

Obrazovni sistem jedan od problema

Miloš Matić, osnivač i rukovodeći partner Omorika Ventures, dodaje kako razvoj tehnologije danas omogućava zemljama poput onih u Adria regiji da preskoče određene faze kroz koje je Zapad već prošao. "To je ljepota tehnologije, mi možemo preuzeti postojeće proizvode i znanja, bez potrebe da prolazimo kroz iste procese razvoja", kaže Miloš Matić za Bloomberg Adriju.

Depositphotos

Ipak, iako znanje postoji, prepreke se javljaju u njegovoj komercijalizaciji. Pojašnjava da je naslijeđe starog sistema još prisutno, transfer tehnologije s univerziteta u kompanije gotovo je nemoguće realizirati. Nedostaju i mehanizmi koji bi omogućili apsorpciju kapitala, jer sistem još uvijek ne prepoznaje nove investicijske instrumente, objašnjava Matić.

Naglašava da bi uspostavljanje snažnog i standardiziranog ekosistema znatno ubrzalo razvoj, jer trenutno postoje samo lokalizirani džepovi inovacija, po gradovima i univerzitetima. "Kada izgradimo ekosistem po nekom zlatnom standardu, moći ćemo ravnopravno trčati trku s globalnim velikanima."

Ovisnost o američkoj Al infrastrukturi

Prema Matiću, obrazovanje ostaje ključni izazov. "Evropska unija već kasni nekoliko godina za Amerikom, a to jasno pokazuje gdje se mi nalazimo. Cijela infrastruktura za razvoj umjetne inteligencije trenutno je u Sjedinjenim Državama, što znači da ćemo biti ovisni o toj infrastrukturi."

Ipak, naglašava da se fokus mora staviti na implementaciju postojećih znanja i tehnologija, jer startup scena u regiji ima potencijal. "Uprkos globalnim nesigurnostima - ratu u Ukrajini, ulaganjima u namjensku industriju i geopolitičkim tenzijama biznis se ne zaustavlja. Za najbolje startupe, one koji pronalaze put do klijenata i ostvaruju profit, kapital će se uvijek naći. Taj segment nikada ne smije stati."

Regionalno, zemlje poput Hrvatske i Slovenije napravile su nekoliko koraka naprijed. Međutim, stručnjaci ističu da je regija komplementarna - iskustvo i ekspertiza iz jedne zemlje mogu pomoći razvoju drugih, a zajednički pristup tržištu može znatno ubrzati privlačenje stranih investicija.

Mladi inženjeri, dizajneri i developeri koji dolaze s domaćih univerziteta sve češće rade na međunarodnim projektima, rade kao freelanceri za globalne kompanije ili osnivaju vlastite startupe.

Ali, da bi taj potencijal prerastao u održive biznise, potrebno je više institucionalne podrške, sistemski jača veza između obrazovanja i tržišta rada, te efikasniji mehanizmi za ulaganja u ranim fazama razvoja.

Al treba iskoristiti

Kako navode stručnjaci, BiH ima šansu da u narednih pet-deset godina izgradi prepoznatljiv tehnološki identitet, ali samo ako se održi zamah i ako se mladi osnivači ne obeshrabre nedostatkom infrastrukture. Upravo zato, ulaganje u znanje, saradnju i startup kulturu moglo bi postati jedan od najvažnijih razvojnih pravaca zemlje.

"Vidimo porast investicija u startupe koji se baziraju na vještačkoj inteligenciji i imamo izuzetno pametne ljude koji rade globalne proizvode. No, kada pogledamo globalno, naš ekosistem ipak kasni", naglašava Ždralović.

Dodaje da je naša zemlja trenutno na nivou na kojem je Hrvatska bila oko 2013. godine: "To znači da kasnimo desetak, 12 godina, ali na tome se može i mora raditi. Dobra vijest je da ne moramo čekati novih deset godina na promjenu – promjene se mogu dogoditi odmah", zaključuje on.

Ipak, prema riječima Mirona Lukača, v.d. direktora Fondacije 787, tržište često ima neopravdano negativnu percepciju o BiH, iako je situacija znatno bolja nego što se misli.

"Druge zemlje, poput Hrvatske i Slovenije, jesu nešto naprednije, ali mi ih možemo sustići. Imamo talent, imamo startupe i ljude koji rade na izuzetno kvalitetnim proizvodima s potencijalom za globalno tržište", rekao je Lukač za naš medij.

Ističe da se mora promijeniti mentalitet ograničavanja na lokalno tržište. "Ne smijemo više razmišljati samo o domaćem ili regionalnom tržištu. To su mala tržišta. Imamo dovoljno znanja, talenta i kapitala da ciljamo evropsko i globalno tržište."

Depositphotos

U posljednjih deset godina, startup ekosistem u BiH pokazao je vidljiv napredak, smatra Lukač, i sada je spreman za brži rast i veće iskorake. "Potrebno je nekoliko svijetlih primjera, uspješnih startupa koji će izaći na globalno tržište i pokazati da je to moguće. Takve priče inspiriraju druge, privlače kapital i motiviraju nove osnivače da pokušaju."

Upravo ovakve priče su istaknute na Business Angel Summitu, koji je, već četvrtu godinu zaredom okupljajući poslovne anđele, investitore u fondove rizičnog kapitala, osnivače startupa i predstavnike poduzetničkog ekosistema, ne samo iz regije, već cijelog svijeta - pokrenuo priču o ekosistemu u BiH.

Prema StartupBlink indeksu, naša zemlja se popela na 91. mjesto u svijetu za startup ekosistem, uz godišnju stopu rasta od 27,8 posto. U zemlji trenutno djeluje oko 57 aktivnih startupa, što čini oko jedan posto svih startupa u Istočnoj Evropi, dok ukupna finansiranja premašuju 3,83 miliona dolara.

Podaci govore da je najrazvijenija startup industrija - fintech, s devet startupa koji čine 16 posto ukupne scene.