Gdje Velika koalicija vodi Njemačku

Koalicija predvođena CDU-om sa SPD-om najizglednija je opcija nakon izbora u Njemačkoj. Vjerovatno će biti manje konfliktna od prethodne tročlane vlade i bavit će se nekim od hitnih ekonomskih pitanja. No, tijesna većina stranaka, često suprotstavljeni stavovi o ekonomskim pitanjima i podijeljen gornji dom parlamenta sugeriraju da će provođenje niza reformi za okončanje ekonomske stagnacije biti značajan izazov.

Ipak, određeni napredak u ključnim pitanjima je moguć, smatraju analitičari Oxford Economicsa. Ekonomski oporavak Njemačke uveliko bi imao uticaj i na Bosnu i Hercegovinu s obzirom na to da je riječ o našem najznačajnijem vanjskotrgovinskom partneru.

''Rezultati njemačkih izbora predstavljaju izazovniju situaciju od očekivane. No, s pozitivne strane, čini se da je dvočlana koalicija ostvariva. Koalicija koju bi predvodila konzervativna, centristička desnica CDU s centrističkom ljevicom SPD imala bi tijesnu većinu u novom Bundestagu. To je jedina politički izvediva dvočlana koalicija, budući da CDU i dalje odbija saradnju s krajnje desnim AfD-om'', navode iz Oxford Economica.

Smatraju da postoji dovoljno sličnosti u programima CDU-a i SPD-a da bi mogli zajedno vladati. Prve reakcije čelnika stranaka nakon izbora također ukazuju na taj smjer. Dvočlana koalicija trebala bi biti manje konfliktna od prethodne trostranačke koalicije SPD-a, Zelenih i liberalnog FDP-a.

''Ukupno, to potvrđuje naše mišljenje da će sljedeća vlada nastojati riješiti neke od najhitnijih problema zemlje. Očekuje se određeni pomak prema jeftinijoj energiji, smanjenju poreza na dobit i dohodak, smanjenju birokratije i jačanju vojske. Također, koalicija CDU-SPD vjerovatno će staviti industrijsku politiku ispred klimatskih ciljeva'', dodaju.

Bloomberg

Ipak, postoje značajne razlike u stavovima stranaka o ekonomskoj politici, što bi moglo ograničiti napredak u reformama i potaknuti zadržavanje statusa quo. S relativno tankom većinom u parlamentu, disidenti bi mogli imati snažan uticaj na konačne odluke. Također, moguće je da će SPD tražiti od članstva da odobri budući koalicijski sporazum, što bi moglo odgoditi dogovor i ojačati poziciju SPD-a u pregovorima unatoč tome što imaju upola manje mandata od CDU-a.

''Ipak, ograničeni fiskalni prostor ostaje najveći izazov. Veliki fiskalni poticaji mogli bi olakšati kompromis i potaknuti oporavak, stvarajući prostor za daljnje strukturne reforme. No, stroga fiskalna pravila zemlje – ustavni limit zaduživanja – predstavljaju prepreku, a veliki gubici centrističkih stranaka smanjuju vjerovatnost reformi'', ističu iz Oxford Economicsa.

Fiskalni poticaji i dalje izazov

Pojašnjavaju da, iako postoje različiti načini zaobilaženja ograničenja duga, svi su politički i pravno teški za provedbu i bili bi ograničenog obima. Za značajnu promjenu potrebna je dvotrećinska većina. Isto vrijedi i za novo vanbudžetsko sredstvo, primjerice za finansiranje odbrane, kakvo je usvojeno nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Koalicija CDU-SPD vjerovatno bi mogla računati na podršku Zelenih, no još bi joj nedostajalo osam glasova za potrebnu većinu. Politički dogovor s krajnje lijevom strankom Die Linke mogao bi biti moguć jer i oni podržavaju promjene ograničenja duga. No, oni se protive korištenju tih sredstava za povećanje odbrambene potrošnje, što je glavni prioritet vjerovatnog budućeg kancelara Friedricha Merza iz CDU-a, posebno u svjetlu nedavnih promjena američke politike.

"Apsolutni prioritet bit će što brže jačanje Evrope kako bismo korak po korak postigli stvarnu nezavisnost od SAD-a u pogledu odbrambenih prioriteta'', kazao je Merz.

Stoga bi bilo potrebno postići kompromis o načinu korištenja fiskalnog prostora, što bi moglo ograničiti ukupan obim reformi. Također, moglo bi biti dovoljno glasova iz krajnje desnog AfD-a, koji je udvostručio svoj postotak glasova, ali to bi moglo biti politički neprihvatljivo.

Bloomberg

''Jedan mogući način pojednostavljenja mandata sljedeće vlade bio bi korištenje postojećeg parlamenta za provedbu promjena ograničenja duga ili odbrambenog fonda. No, nismo primijetili da su političari spominjali ovu opciju, pa joj pridajemo nisku vjerovatnost. No, to bi predstavljalo pozitivan rizik za naše prognoze'', ističu analitičari.

Dodaju da se izmjena ograničenja duga čini relativno vjerovatnijom od uspostave novog odbrambenog fonda, ali vrijeme i obim promjena ostaju vrlo neizvjesni.

''Štaviše, naš osnovni scenarij već predviđa da se Njemačka neće vratiti na uravnotežen budžet, pa je potencijalni pozitivan učinak premali da bismo sada prilagodili prognoze'', dodali su.

Paradoksalno, ograničenja u popuštanju fiskalne politike na nacionalnom nivou mogla bi CDU natjerati da razmotri finansiranje na nivou EU ili neku vrstu zajedničkog finansiranja s grupom zainteresiranih zemalja.

''To bi politički bilo izazovno za CDU, koji se ranije protivio zajedničkom finansiranju EU. No, ako ta sredstva ne bi imala redistributivni karakter i bila bi usmjerena isključivo na odbranu ili podršku Ukrajini, mogla bi postati prihvatljivija u svjetlu novih geopolitičkih realnosti'', zaključuju.

Budući kancelar Friedrich Merz ispravno je identificirao ključne probleme njemačke ekonomije – preveliku birokratiju i manjak ulaganja u poslovanje. Kako bi vratio konkurentnost, predložio je program ''Agenda 2030'', koji uključuje smanjenje poreza za kompanije i građane, finansijske poticaje za starije radnike te reformu dugoročne naknade za nezaposlene Bürgergeld. Merz je rekao da će sve njegove odluke biti vođene pitanjem jačaju li njemačku industriju ili ne. Međutim, dao je malo detalja o tome kako planira finansirati ta smanjenja poreza, a vjerovatno će morati raditi kompromise jer se SPD ne slaže s mnogim njegovim ciljevima.

Može li Merz dići Njemačku na noge

Unatoč Merzovoj energičnoj želji da brzo formira vladu i vjerovatnosti da će morati odustati od otpora daljnjem zaduživanju kako bi obnovio njemačku vojsku, starenje stanovništva onemogućava ponavljanje ekonomskog procvata kakav je zemlja doživjela nakon Drugog svjetskog rata ili nakon reformi tržišta rada Gerharda Schrödera početkom 2000-ih.

Bosna i Hercegovina već dvije godine bilježi negativne trendove u izvozu, s velikim osloncem na tržište Evropske unije (EU), koje čini oko 70 posto izvoznih poslova. Privreda BiH u prošloj godini pretrpjela je velike posljedice recesije u Njemačkoj, koja se ubraja među najznačajnije domaće vanjskotrgovinske partnere. Izvoz u tu zemlju pao je za čak 227,7 miliona KM, a loše prognoze za trgovinu s tom državom mogle bi biti nastavljene i tokom cijele ove godine. Stoga i bh. ekonomija s nestrpljenjem čeka i priželjkuje oporavak Njemačke.

Međutim, put oporavka neće biti lagan. Kako Bloomberg navodi, demografske promjene samo su jedna od mnogih strukturnih prepreka rastu, uz dotrajalu infrastrukturu, visoke troškove energije, rastući protekcionizam, slabu produktivnost i uspon Kine kao industrijskog suparnika. Ipak, odlazak u penziju velike generacije baby boomera zaslužuje posebnu pažnju, jer manjak kvalificirane radne snage i smanjenje radnih sati mogu smanjiti potencijalni rast, osim ako se ne nastavi visoka imigracija – što nije zagarantirano. Uspon krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), koja je osvojila više od petine glasova i postala najveća opoziciona stranka u saveznom parlamentu, mogao bi odvratiti kvalificirane strance od dolaska u Njemačku.

Pred Merzom težak zadatak/Bloomberg

Prema mišljenju Admira Čavalića, ekonomskog analitičara, a kada je riječ o uticaju rezultata izbora na BiH, on ne očekuje neke značajne promjene po pitanju bilateralnih odnosa, izuzev što bi stabilizacija njemačke ekonomije unaprijedila bosanskohercegovačke izvozne prospekte. Također, bosanskohercegovački radnici bi se zadržali u Njemačkoj ili bi to ponovo potaklo njihov značajan odlazak u ovu zemlju. Velika koalicija ne bi trebalo da nosi neke nepredvidivosti za Adria regiju. 

Čavalić kaže da su rezultati izbora u Njemačkoj relativno očekivani iako je AfD doživio veliki uspjeh, ali svejedno kaže on, CDU/CSU je predvođena koalicija. Smatra da su glasači ispravno kaznili Scholzovu vladu zbog negativnih ekonomskih kretanja u Njemačkoj u proteklim godinama.  

"Žao mi je što je FDP također platio cijenu neuspjeha ove vlade. Glas razuma u oblasti ekonomije koji tradicionalno pruža FDP će svakako nedostajati", kazao je. 

Izvjesno je da birači traže zvučnu ekonomsku politiku koju uglavnom garantira desnica, prije svega CDU/CSU kao simbol stabilnosti.  

Ipak, Čavalić je kazao da je djelimično skeptičan hoće li "velika koalicija" stranaka koje imaju potpuno drugačije viđenje ekonomije i društva ponuditi neka konkretna rješenja. Ako bude tako, onda je AfD definitivni pobjednik, ne ovih, već i budućih izbora.  

"Vrijeme radi za ekstremnu desnicu", kazao je Čavalić. 

 

--Uz pomoć Ivane Raonić--

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar