Bosna i Hercegovina (BiH) zvanično je na sivoj listi Moneyvala, tijela Vijeća Evrope koje procjenjuje usklađenost država s međunarodnim standardima u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Razlog za stavljanje BiH na sivu listu je taj što država nije unaprijedila zakonodavni okvir.
Stavljanje na sivu listu znači veće transakcijske troškove i dodatno opterećenje bankarskog sektora, međunarodnih finansijskih tokova i ukupnog poslovnog okruženja u zemlji.
Analitičari s kojima smo razgovarali ističu da u kratkom roku može doći do rasta transakcijskih troškova i dodatnih prepreka za izvoz i investicije, u trenutku kada se domaća ekonomija već suočava s padom potražnje na ključnim tržištima i novim opterećenjima poput CBAM-a.
Evropska unija je još ranije upozorila na ozbiljan udar na ekonomiju i finansijski sistem ukoliko BiH ponovo završi na sivoj listi Moneyvala.
Iz Delegacije EU su naveli da uvrštavanje na sivu listu ima neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet BiH.
Dodali su da to utiče i na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove. Upozorili su i da bi se siva lista negativno odrazila na izglede BiH za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju pojasnio je ranije da bi uvrštavanje BiH na sivu listu u kratkom roku prije svega značilo povećanje transakcijskih troškova.
"To je posljednje što nam treba u ovom trenutku kada je riječ o bosanskohercegovačkoj ekonomiji, posebno u kontekstu našeg izvoza koji svakako ima vlastitih problema - od pada potražnje na strateškim tržištima pa do CBAM-a. Siva lista bi dodatno komplikovala poslovanje", istakao je Čavalić.
Dodao je da bi posljedice mogle da trpe i fizičke osobe, s obzirom na skuplje finansijske transakcije.
"Dugoročno, ovo znači manje potencijala za strane direktne investicije i ekonomski rast", poručio je Čavalić.
Admir Čavalić / Bloomberg Adria
Podsjećamo, BiH je u februaru 2025. ušla u jednogodišnji period posmatranja Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
Do toga je došlo zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u BiH, koje je identifikovao Komitet Vijeća Evrope Moneyval u svom izvještaju o uzajamnoj evaluaciji iz decembra 2024. godine.
Kako bi se izbjegla siva lista neophodno je bilo usvajanje dva zakona na državnom nivou: Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje.
Takođe, bilo je neophodno uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih osoba, što zahtijeva djelovanje entiteta i Brčko distrikta.
Ko je sve na sivoj listi
Siva lista Moneyvala obuhvata zemlje koje imaju strateške nedostatke u sistemima za sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja proliferacije oružja. Kada je neka država na ovoj listi, znači da je pod pojačanim nadzorom i da se od nje očekuje da brzo otkloni identifikovane nedostatke u dogovorenim rokovima.
Bosna i Hercegovina je bila na sivoj listi od aprila 2015. do februara 2018. godine, kada je skinuta s te liste, nakon što su ključne reforme provedene i zakonski okviri usklađeni s internacionalnim standardima.
Prema posljednjoj objavljenoj listi trenutno su pod pojačanim nadzorom zemlje: Angola, Bolivija, Bugarska, Kamerun, Obala Slonovače, Demokratska Republika Kongo, Haiti, Irak, Kenija, Kuvajt, Laos, Liban, Monako, Nepal, Južni Sudan, Sirija, Venecuela, Vijetnam, Djevičanski otoci (UK) i Jemen.
FATF i regionalna tijela (FSRB) nastavljaju pratiti napredak ovih zemalja, a zemlje na sivoj listi trebaju završiti svoje akcione planove u dogovorenim rokovima. Siva lista je važan indikator za međunarodnu finansijsku zajednicu jer upozorava na potencijalne rizike i pomaže u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma na globalnom nivou.