Kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu i cijene hrane u BiH

Klimatske promjene postaju sve veći izazov za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini, posebno zbog sve češćih ekstremnih vremenskih pojava poput jakih vrućina i suša.

Bosna i Hercegovina, sa svojim različitim klimatskim zonama, suočava se s izazovima kako u proizvodnji žitarica tako i voća i povrća. Povoljni vremenski uslovi povremeno podstiču rast žitnih usjeva, ali ove povoljne okolnosti su sve rjeđe. Poljoprivreda, kao ključna grana ekonomije, naročito u ruralnim područjima, ovisi o stabilnim vremenskim uslovima, što čini klimatske promjene još većim problemom.

Dugoročna rješenja uključuju modernizaciju infrastrukture, ulaganje u održive tehnologije i jačanje otpornosti poljoprivrednih sistema kako bi se osigurala stabilna proizvodnja i izbjegli ekonomski gubici.

Entiteti

Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru, za Bloomberg Adria Start je pojasnio da su ove sezone u Bosni i Hercegovini zasijane manje površine nego ranije. Također je naveo smanjenje proizvodnje mlijeka, mliječnih proizvoda i broja klanih životinja, što doprinosi rastu cijena poljoprivrednih proizvoda. Prema njegovom mišljenju, očekuje se porast cijena poljoprivrednih proizvoda na nacionalnom tržištu, što će utjecati na ukupnu inflaciju.

"Imamo 50 sušnih dana i smanjen prinos na žitaricama te gubitke na voću", kazao je Živko.

 

Prema mišljenju Nežada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, poljoprivrednici su suočeni s velikim gubicima zbog suše, koja je prepolovila prinose i pogoršala kvalitet proizvoda. Kukuruz i ostale kulture se žanju ranije nego uobičajeno, dok trenutne kiše neće znatno poboljšati stanje. Bićo je također naglasio da domaći proizvođači ne mogu utjecati na cijene, jer uvozni lobi diktira tržište.

"Naše sadašnje procjene ukazuju na velike štete koje će se tek zbrajati kada se završi poljoprivredna godina, odnosno kada se završi berba žita, voća i povrća. Zbog dugotrajne suše prinosi su prepolovljeni i kvalitet je izuzetno loš. Izvjesno je da će nedostajati stočne hrane, a količina koja bude na tržištu bit će vrlo skupa. Mnogi poljoprivrednici bit će na gubitku", dodao je Bićo.

Ukupna potrošačka korpa, prema podacima Saveza samostalnih sindikata u Bosni i Hercegovini, u julu je iznosila 2.977,80 KM, a mjesec ranije iznosila je 2.964,10 KM. 

I u Republici Srpskoj suša je uništila velike površine usjeva, što je dovelo do smanjenja prinosa i ekonomske nesigurnosti za poljoprivrednike. Izostanak dovoljno padavina smanjio je kapacitet vodnih resursa koji su ključni za navodnjavanje, a samim tim i za održavanje stabilnih prinosa.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, pojasnio je da je najviše pogođena proizvodnja kukuruza, koji je prerano sazreo i značajno podbacio kako u prinosu tako i u kvalitetu.

"Žetva je uveliko krenula, najviše u Semberiji, dijelom u Posavini i Lijevče polju, gdje se nije moglo ići sa silažom koja je lošeg kvaliteta. I tu imamo zaista izuzetno loše prinose koji se kreću i ispod dvije tone po hektaru pa do oko četiri tone po hektaru", kazao je Marinković.

Rast temperature u budućnosti

Naša država radi na prilagođavanju klimatskim promjenama kroz usvajanje Nacionalnog akcionog plana (NAP), koji analizira zakonski okvir i projekte za smanjenje negativnih utjecaja na ranjive sektore poput poljoprivrede i šumarstva. FBiH još uvijek nema zakon o zaštiti zraka, dok kroz projekte UNDP-a BiH prikuplja podatke za kreiranje politika. Razvijen je i integrisani informacioni sistem za klimatske promjene (EIS CC) koji prati indikatore i emisije GHG.

Meteorolog Nedim Sladić pojasnio je za Bloomberg Adriju kako klimatske promjene nisu novost, ali su postale sve izraženije od osamdesetih godina, posebno zbog antropogenog utjecaja.

Rezultati dugoročnih klimatskih projekcija za BiH pokazuju da će se trend porasta temperature nastaviti i u budućnosti.

Sve veća učestalost ekstremnih vremenskih događaja predstavlja ozbiljan izazov za prilagođavanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Stoga je od ključne važnosti da svi sektori društva, posebno oni najranjiviji na klimatske promjene, provode mjere prilagođavanja kako bi se umanjili negativni efekti i zaštitili resursi potrebni za buduće generacije.

Globalni problem

U mnogim dijelovima Afrike i Azije dugotrajne suše smanjuju prinose osnovnih kultura poput kukuruza i pšenice, dok u Evropi nepredvidljivo vrijeme uzrokuje varijacije u berbi voća i povrća. U Južnoj Americi, promjene u kišnim sezonama ugrožavaju proizvodnju kafe i soje.

Klimatska procjena Evropske unije (EU) iz aprila, koju je objavio program Copernicus za praćenje klimatskih promjena, pokazuje da EU troši milijarde eura kako bi se prilagodila i zaštitila od procesa smanjenja obradivih površina, nivoa vode te sve češćih šumskih požara.

Depositphotos

Suho i vruće vrijeme znači slabiji urod, što povećava nesigurnost u EU kad je riječ o hrani, a nivoi vode u rijekama postaju tako niski da onemogućuju prijevoz i prisiljavaju pogone za proizvodnju struje da se zaustave.

Južna Evropa do 2050. može izgubiti znatna područja obradivog zemljišta, navodi se u istraživanju. Podaci pokazuju da bi nedostatak vode mogao postati "novo normalno".

Također, zbog suše postoji mogućnost značajnog poskupljenja hrane u narednom periodu. Suša smanjuje prinose usjeva, što dovodi do povećanja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Tako je FAO Indeks cijena hrane * (FFPI) u augustu bio neznatno niži u odnosu na juli s obzirom na to da je smanjenje indeksa cijena šećera, mesa i žitarica nadmašilo povećanje onih za biljna ulja i mliječne proizvode.

Cijene žitarica su u augustu bile 0,6 posto niže nego u julu, a 11,9 posto niže u odnosu na prošlu godinu. Globalne cijene pšenice opadaju zbog smanjene međunarodne potražnje i konkurencije izvoznika, dok veća proizvodnja u Argentini i SAD-u dodatno pritišće cijene. Nasuprot tome, cijene kukuruza su blago porasle zbog strahova od utjecaja toplotnih valova na prinose u EU i SAD-u. FAO indeks cijena riže porastao je za 0,6 posto u augustu zbog sezonskih faktora i aprecijacije valuta izvoznica u odnosu na dolar.

Mnogi poljoprivrednici bilježe ranije sazrijevanje plodova, što također ugrožava kvalitet proizvoda. Ovi problemi postaju sve učestaliji, što zahtijeva hitne mjere prilagodbe kako bi se ublažili efekti klimatskih promjena.