Suša u RS-u izazvala velike gubitke u poljoprivredi

Suša je ove godine napravila veći uticaj nego ikada ranije. Ekstremne temperature i toplotni udari tokom dužeg perioda uzrokovali su značajne gubitke u poljoprivredi.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS pojašnjava da je najviše pogođena proizvodnja kukuruza, koji je prerano sazreo i značajno podbacio, kako u prinosu tako i u kvalitetu.

"Žetva je uveliko krenula najviše u Semberiji, dijelom u Posavini i Lijevče polju, gdje se nije moglo ići sa silažom koja je lošeg kvaliteta. I tu imamo zaista izuzetno loše prinose koji se kreću i ispod dvije tone po hektaru pa do oko četiri tone po hektaru", objašnjava Marinković.

U predjelima blizu riječnih tokova, gdje je tlo dubljeg profila, situacija je nešto povoljnija, ali generalno, prinos i kvalitet kukuruza su loši.

Marinković napominje da je vrlo malo površina pod kukuruzom pokriveno sistemima za navodnjavanje. Iako je navodnjavanje pomoglo na dubljim tlima, visoke temperature su dovele do "kuhanja" biljaka, smanjujući efekat navodnjavanja.

"U takvim uslovima ni navodnjavanje nije moglo ispoljiti puni efekat. Sigurno je da su posljedice suše daleko blaže nego na zemljištu gdje nije navodnjavano. Ovom prilikom podsjećam da Ministarstvo poljoprivrede subvenciniše nabavku sistema za navodnjavanje", navodi Marinković.

Pored direktnih gubitaka, Marinković ističe da poljoprivrednici još uvijek ne znaju kako će se kretati cijene, jer tržište nije reagovalo. Pojašnjava da suša uzrokuje veliku štetu i u šumama, gdje se neka stabla suše, a tlo je u potpunom deficitu vlage. U plastenicima su također oštećene određene kulture, a ono što je trebalo sazrijeti kasnije već je pretrpjelo štetu.

"Ovo je jedna vrlo nezgodna godina za nas poljoprivrednike, ali i za sve građane", zaključuje Marinković, dodajući da će zbog klimatskih promjena poljoprivrednici morati prilagoditi način proizvodnje, sadeći hibride koji ranije sazrijevaju i bolje se prilagođavaju novim klimatskim uslovima.

Suša je pogodila i druge poljoprivredne regije u Bosni i Hercegovini, uzrokujući široke posljedice po agrarni sektor. Poljoprivrednici u Hercegovini također se suočavaju s velikim problemima. U centralnim dijelovima zemlje, proizvođači voća i povrća bilježe smanjenje prinosa, što će se direktno odraziti na tržište i cijene poljoprivrednih proizvoda.

Ova situacija dodatno otežava već postojeće probleme s kojima se suočavaju poljoprivrednici u BiH, poput nedostatka infrastrukture za navodnjavanje, malih subvencija i ograničenih mogućnosti pristupa modernim tehnologijama. Zbog svega ovoga, poljoprivrednici se suočavaju s ozbiljnim izazovima u održavanju proizvodnje i konkurentnosti na tržištu.

Globalni problem

Klimatska procjena Europske unije (EU) iz aprila, koju je objavio program Copernicus za praćenje klimatskih promjena, pokazuje da EU troši milijarde eura kako bi se prilagodila i zaštitila od procesa smanjenja obradivih površina, razina vode te sve češćih šumskih požara.

Suho i vruće vrijeme znači slabiji urod, što povećava nesigurnost kad je riječ o hrani, a razine voda u rijekama postaju tako niske da onemogućuju prijevoz i prisiljavaju pogone za proizvodnju struje da se zaustave. 

Južna Europa do 2050. može izgubiti znatna područja obradivog zemljišta, navodi se u istraživanju. Podaci pokazuju da bi nedostatak vode mogao postati novo normalno.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar