Profesor Omar Yaghi osvojio je Nobelovu nagradu za hemiju 2025. za otkriće koje njegova startup kompanija sada pretvara u stvarnost. Tehnologija kojom prikupljaju vodu iz zraka dolazi u trenutku kad svijet sve češće pogađaju suše, a ovo globalno priznanje moglo bi ubrzati njeno širenje.
"U naučnoj zajednici on je oduvijek bio visoko cijenjen, ali Nobelova nagrada daje nam dodatnu potvrdu u poslovnom svijetu i pojednostavljuje objašnjenje onoga što radimo", rekao je Samer Taha, glavni izvršni direktor kompanije Atoco iz Irvinea u Kaliforniji, koju je Yaghi osnovao 2020. godine. Taha očekuje da će Nobelova nagrada također potaknuti zanimanje investitora, iako kompanija nije željela komentirati kompanijske napore u prikupljanju kapitala.
Atoco, koji će početi primati narudžbe za svoj uređaj za prikupljanje vode u drugoj polovici 2026. godine, usmjerava se na podatkovne centre, jer procvat umjetne inteligencije sve više opterećuje opskrbu vodom diljem SAD-a. Kompanija se također fokusira na opskrbu vodom postrojenja za proizvodnju zelenog vodika te zajednica u područjima pogođenim sušom. Uređaji za prikupljanje vode ne zahtijevaju električnu energiju i mogu proizvoditi ultrabistru vodu koristeći samo sunčevu svjetlost ili otpadnu toplinu iz podatkovnih centara i drugih industrijskih postrojenja.
Suše sve češće pogađaju svijet, a upravo bi ovakva tehnologija mogla ublažiti njihove posljedice | Depositphotos
Yaghi, profesor hemije na Univerzitetu Kalifornija u Berkeleyju, pionir je u razvoju metalno-organskih mreža (MOF-ova) - izuzetno sitnih struktura koje se sastoje od metala i organskih molekula, a ispunjene su poroznim šupljinama. Gram MOF materijala može imati površinu nogometnog igrališta. Atocovi MOF-ovi izrađeni su od elemenata koji su dizajnirani da apsorbiraju određene molekule iz atmosfere, poput H₂O ili CO₂.
Atoco planira u ovom tromjesečju predstaviti prototip sposoban proizvesti 200 litara vode dnevno. Komercijalna verzija bit će veličine transportnog kontejnera i moći će proizvoditi 1.000 litara vode dnevno. (Za usporedbu, tipičan podatkovni centar troši oko dva miliona litara vode dnevno.)
Prema analizi Ujedinjenih naroda, polovica svjetskog stanovništva suočava se s nestašicom vode, a 25 posto trpi izuzetno visok nivo vodenog stresa. Čak i u Kaliforniji, koja ima četvrtu najveću privredu na svijetu, gotovo milion stanovnika nema pristup čistoj pitkoj vodi, pokazao je izvještaj iz 2024. godine. Klimatske promjene, toplinski valovi i suše dodatno pogoršavaju nestašice vode diljem svijeta, dok sve češće i snažnije oluje mogu privremeno onesposobiti postrojenja za pročišćavanje vode.
Yaghi, koji je ujedno i glavni naučni direktor Atoca, slijedi primjer drugih dobitnika Nobelove nagrade koji su postali poduzetnici prije nego što je njihov rad stekao svjetsku slavu.
Kada je Frances Arnold 2018. godine dobila Nobelovu nagradu za hemiju, već je bila suosnivačica dviju kompanija - Gevo, proizvođača održivih goriva, i Provivi, koja razvija ekološki prihvatljive tehnologije za suzbijanje štetočina. Iako se povukla iz procesa prikupljanja sredstava nakon osvajanja nagrade, Arnold je izjavila da je Nobelova nagrada povećala prepoznatljivost Provivija i njegovih napora da smanji upotrebu pesticida.
Podatkovni centri troše milione litara vode dnevno | Bloomberg
"Tržišta kompanije Provivi nalaze se u zemljama i regijama koje posebno cijene Nobelovu nagradu (Južna Amerika, Afrika, Azija)," rekla je Arnold, profesorica hemijskog inženjerstva na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (Caltech), u e-mailu. Dodala je da je, kada je 2020. godine posjetila Meksiko kako bi obišla lokalne poljoprivrednike, tamošnji ministar poljoprivrede rado pristao na sastanak s njom i pomogao promovirati tehnologiju njene kompanije.
Sin palestinskih izbjeglica iz Gaze, Yaghi je rođen u Jordanu, a u SAD je emigrirao kako bi pohađao fakultet. Svoj uspjeh pripisuje javnim univerzitetima te potporama Nacionalne zaklade za nauku i američkog Ministarstva energetike, koji su finansirali istraživanja koja su mu donijela Nobelovu nagradu, koju dijeli sa Susumuom Kitagawom iz Japana i Richardom Robsonom iz Australije.
"Savezni grantovi odigrali su ključnu ulogu u početnim otkrićima koja su dovela do ovog izvanrednog naučnog područja", rekao je Yaghi na konferenciji za novinare.
.webp){kind=icon}
