Kad razmišljamo o klimatskim promjenama, najčešće nam na pamet padaju automobili, zrakoplovi ili industrija. No, jedan od najvećih izvora emisija stakleničkih plinova zapravo se nalazi na našem tanjuru. Hrana koju jedemo - od faze uzgoja, sve do prerade i transporta - ostavlja značajan ugljični otisak.
Procjenjuje se da trećina svih emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem dolazi upravo iz proizvodnje hrane. Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu, globalne emisije poljoprivredno-prehrambenih sustava dosegle su 16,2 milijarde tona ugljičnog dioksida. Za usporedbu, tekstilna industrija, koja je također često na meti zagovornika očuvanja okoliša, proizvodi između 1,7 do 4 milijarde tona emisija CO2.
Ipak, nije proizvodnja sve hrane jednako štetna za okoliš. Evo koja hrana stvara najviše CO2.
pixsell
Hrana koja stvara najviše CO2
Emisije koje stvara proizvodnja hrane uvelike variraju ovisno o proizvodu, no meso - i to crveno meso - se vrlo često spominje kao najveći problem kada je u pitanju proizvodnja hrane. Stoga ne čudi da je upravo ono na vrhu popisa prehrambenih proizvoda čija proizvodnja najviše šteti okolišu.
Na prvom mjestu je govedina s 99,48 proizvedenih kilograma stakleničkih plinova po proizvedenom kilogramu mesa. Inače, proizvodnja govedine je općenito često na meti kada se razgovara o hrani čija proizvodnja zagađuje okoliš. Razlog za to je više, a najčešći su činjenica da govedo proizvodi metan tijekom probavnih procesa, a taj je plin je mnogo snažniji od CO₂ po svom učinku na globalno zagrijavanje. Također, proizvodnja govedine općenito je izuzetno intenzivna u pogledu resursa s obzirom na to da zahtjeva značajne kopnene, vodne i energetske resurse.
pixsell
A osim samog mesa, na popisu hrane koja značajno utječe na stvaranje CO2 nalazi se i mlijeko. Doduše, sa značajno manjom količinom CO2 po kilogramu hrane u odnosu na goveđe meso, mlijeko se nalazi na četvrtom mjestu.
Od ostalih životinjskih proizvoda, na popisu su još janjetina, sir, škampi, riba, svinjetina, piletina i jaja, s time da samo janjetina, sir i škampi spadaju među prvih sedam proizvoda koji uzrokuju proizvodnju više od 20 kilograma CO2 po kilogramu proizvedene hrane.
No na popisu se uz meso nalazi niz drugih proizvoda koje svakodnevno konzumiramo. Odmah nakon govedine, na drugom mjestu popisa nalazi se tamna čokolada čija proizvodnja uzrokuje stvaranje 46,65 kilograma CO2. Tu su još i kava sa 28,53 kilograma CO2 te riža, kikiriki i šećer iz trske koji proizvode manje od pet kilograma CO2.
Na zadnjem mjestu na popisu nalazi se tofu. Ova popularna namirnica kod vegana i vegetarijanaca odgovorna je za stvaranje 3,16 kilograma CO2.
Što sve uzrokuje stvaranje emisija?
Zašto proizvodnja hrane ima tako značajan utjecaj na stvaranje CO2 emisija? Razlog je jednostavan - hranu je potrebno uzgajati i prerađivati, transportirati, distribuirati, pripremati, a ponekad i odlagati. Svaki od ovih koraka stvara stakleničke plinove i doprinosi stvaranju klimatskih promjena.
pixsell
Ipak, najveći dio stakleničkih plinova povezan je s poljoprivrednom proizvodnjom i korištenjem zemljišta. To se odnosi na, već spomenuti, metan iz probavnog procesa stoke, dušikov oksid iz gnojiva, sječu šuma koja se radi zbog proširenja poljoprivrednog zemljišta, uzgoj hrane kojim se 'hrani naša hrana' i slično.
Dodatan problem stvara i sve veća potražnja za hranom od strane rastuće globalne populacije, zbog čega se predviđa da će u budućnosti emisije stakleničkih plinova uzrokovane proizvodnjom hrane dodatno porasti.
Ono što je sigurno je da okolišu ne šteti proizvodnja sve hrane podjednako, ali promjene navika potrošača, kao i načina proizvodnje mogu biti važno sredstvo u borbi protiv klimatskih promjena.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...