Ovogodišnja konferencija Ujedinjenih nacija o klimi (COP 30) ne samo što je nekonvencionalna po tome što se održava u brazilskom gradu Belemu na ušću rijeke Amazon u Atlantski okean, gdje je učesnicima omogućeno da noće u kasarnama, školama i riječnim brodovima, već i po neuobičajenom pristupu brazilskih domaćina koji žele napraviti pomake u teškim pregovorima tako što izbjegavaju dosadašnju praksu da se na kraju konferencije usvaja sveobuhvatni dokument.
Zapravo predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva i njegov tim se čvrsto drže svog plana da COP 30 u odnosu na većinu ostalih godišnjih sastanaka COP-a u mnogo većoj mjeri ima jasan pečat zemlje domaćina, između ostalog, i u tome što insistiraju da je do dogovora u pregovorima o klimatskim ciljevima moguće doći korištenjem brazilskog koncepta "mutirao", termina koji u brazilskoj kulturi označava zajednički napor gdje grupa ljudi radi zajedno na zajedničkom zadatku, često za obostranu korist.
Iako je zvanična Brazilija ovu praksu brazilskih starosjedilaca preoblikovala u "Globalni mutirao" kako bi pokrenuli globalnu akcija protiv klimatskih promjena, podstičući koordinirane decentralizirane inicijative odozdo nagore, prvi dani dvosedmične konferencije donijeli su sumnje u uspjeh ovogodišnjeg skupa. Naime, lideri zemalja koje su najveći zagađivači planete, poput Kine, Indije i SAD-a, izbjegli su dolazak u Brazil, a čak i vodeći evropski lideri – Friedrich Merz, Keir Starmer, Emmanuel Macron i Ursula von der Leyen – na obale Amazona došli su ili uz velika kolebanja da li da uopće doputuju ili da dođu kratko i bez velikih ambicija.
Predsjednici Kine i Indije Xi Jinping i Narendra Modi nisu se pojavili kod svog kolege iz BRIKS-a već su poslali svoje predstavnike, dok predsjednik SAD-a Donald Trump nije ni poslao nekoga moćnijeg iz svoje administracije, što i ne čudi, budući da za klimatske promjene kaže da su "prevara" i "laž".
Zapravo, usred narastanja globalnih ekonomsko-trgovinskih tenzija, inflacije i sigurnosnih prijetnji, veliki broj vlada je "ohladio" po pitanju ispunjavanja takozvanih zelenih obaveza, već su se usmjerili da obuzdavanje inflacije, sprječavanje deindustrijalizacije i naoružavanje. Štaviše, i velike korporacije i finansijske institucije Zapada su postale tiše po tom pitanju, i to ne samo zbog toga što je Trump odustao od američkih investicija u projekte čiste energije.
Nedostižni ciljevi
Odsustvo lidera najvećih svjetskih zagađivača i Trumpovo poricanje klimatskih promjena bacilo je sjenu na razgovore, ali i podstaklo pozive na veću mobilizaciju. Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres i mnogi nacionalni lideri su prošle nedjelje u Brazilu izjavili da svijet neće uspjeti zadržati globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijevih, što je bio primarni cilj Pariskog sporazuma sklopljenog prije jedne decenije.
"To je moralni neuspjeh i smrtonosni nemar", rekao je Guterres, dodajući da bi čak i privremeno prekoračenje imalo "dramatične posljedice" i moglo "gurnuti ekosisteme preko katastrofalnih prekretnica, izloži milijarde ljudima nepogodnim uslovima za život i pojača prijetnje po mir i sigurnost". "Svaki djelić stepena znači više gladi, raseljavanja i gubitaka – posebno za one najmanje odgovorne. Ovo je moralni neuspjeh – i smrtonosni nemar."
Bloomberg
U četvrtak je Svjetska meteorološka organizacija potvrdila da su emisije gasova staklene bašte, koji zagrijavaju planetu, porasle na rekordno visok nivo, te da je 2025. godina na dobrom putu da bude druga ili treća najtoplija godina ikada zabilježena. Svih 10 najtoplijih godina u historiji mjerenja bilo je u posljednjoj deceniji.
Obraćajući se šefovima država iz više od 30 zemalja, Guterres je cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijevih iznad predindustrijskog nivoa nazvao "crvenom linijom" za nastanjivu planetu i pozvao na "promjene paradigme" kako bi se efekti prekoračenja sveli na minimum. Kako je istakao, mnoge zemlje su iznijele ambicioznije planove za smanjenje emisija i ako bi se oni potpuno sproveli, svijet bi bio na putu ka globalnom zagrijavanju od oko 2,3 stepena Celzijeva.
Slična poruka došla je i od brazilskog predsjednike Lule, koji je pozvao zemlje da naprave "mapu puta" za zaustavljanje krčenja šuma, smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i mobilizaciju finansijskih sredstava potrebnih za postizanje tih ciljeva. Ovaj poziv dočekan je aplauzom, ali primjetno je da Lulin plan zasad podržava samo koalicija brojnih malih ostrvskih zemalja čiji je opstanak ugrožen jačim ciklonima i porastom nivoa mora.
Kritikovanje Trumpa
I dok su vođe država čije emisije ugljendioksida najviše doprinose globalnom zagrijavanju izbjegle dolazak u Brazil, nisu izostale kritike na njihov račun, kao ni međusobna prekoravanja.
Zamjenik kineskog premijera Ding Xuexiang istakao je da tranzicija na zelenu energiju zavisi od slobodnog protoka zelene tehnologije i uklanjanja trgovinskih barijera, čime je posredno prekorio Trumpove carine.
Bloomberg
"Kina je zemlja koja poštuje svoje obaveze", rekao je on, napominjući da je njegova zemlja, inače najveći emiter ugljendioksida na svijetu, postavila cilj da u narednih pet godina dostigne vrhunac svoje potrošnje ugljika i ojača ciljeve ekološke sigurnosti.
Kritikovanju Trumpa se mnogo otvorenije pridružio predsjednik Kolumbije Gustavo Petro, rekavši da je "gospodin Trump bukvalno protiv čovječanstva".
"Možemo vidjeti kolaps koji će se dogoditi ako SAD ne dekarbonizira svoju privredu. To je 100 posto pogrešno. To je prava apokalipsa", rekao je Petro, svalivši odgovornost ne samo na Trumpa već i na lobiste naftne industrije. "Oni idu protiv života. Ovo je nemoralno. Ovo nije ljudski."
Zemlje globalnog juga žele da industrijalizirani globalni sjever pruži podršku za prilagođavanje sve ekstremnijim vremenskim uslovima i pomogne im u energetskoj tranziciji, ali finansijske obaveze su do sada bile dosta manje od 1.300 milijardi biliona dolara godišnje, koliko je ugovoreno prošle godine na COP29 u prijestolnici Azerbejdžana. Guterres je rekao da razvijene zemlje moraju trasirati jasan put ka tom cilju.
Mali uspjesi
Uprkos neizvjesnom uspjehu ovog samita, prošle sedmice je Brazil ipak doveo do dva mala uspjeha.
Prvi je to što je predstavio svoju vodeću inicijativu COP30 – Fond za vječne tropske šume – s novim investicijskim obavezama koje su obećala Norveška i Kina. Doduše, zvanični Oslo je konkretno rekao da će uložiti tri milijarde dolara narednih 10 godina, dok Peking nije precizirao iznos svoje podrške fondu koji ima cilj za finansiranje očuvanja šuma privući 25 milijardi dolara od vlada i dodatnih 100 milijardi s finansijskih tržišta.
Bloomberg
Drugi je prvi globalni sporazum o priznavanju i jačanju vlasništva nad zemljištem za autohtone narode i druge tradicionalne zajednice, pri čemu je više od 160 miliona hektara obuhvaćeno ovom obavezom do 2030. godine.
Osim toga, predsjednik Brazila je želio da društvena pitanja budu visoko na dnevnom redu, pa je njegova ministrica zaštite životne sredine Marina Silva pokrenula inicijativu Globalni etički pregled (GES), koja će se baviti klimatskom pravdom, okupljajući na samitu predstavnike starosjedilačkog stanovništva, siromašnih zajednica, ranjivih grupa, radnika i marginaliziranih grupa
"GES se jednostavno bavi integracijom etičke dimenzije, kako bi se ojačale političke odluke i tehničke mjere", rekla je Silva. "Već posjedujemo praktično sva tehnička rješenja za klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, pa čak i hitna društvena pitanja. Ono što je potrebno jeste etička posvećenost primjeni naših tehničkih kapaciteta i ubrzanju naših političkih odluka, osiguravajući da ispunimo ono na šta smo se već obavezali."
Korporacije, lobisti i milijarderi
Ono što je na COP30 evidentno jeste i to da nisu samo mnoge vlade u svom radu borbu protiv klimatskih promjena stavile znatno niže u svojim prioritetima, već su to učinili i milijarderi i korporacije čije su fondacije ranije predstavljale prave klimatske vedete. Sedmicu prije početka COP 30, osnivač Microsofta i jedan od najpoznatijih svjetskih filantropa u oblasti klime Bill Gates poručio je da, iako će klimatske promjene imati ozbiljne posljedice, one neće dovesti do nestanka čovječanstva, što je ocijenjeno kao veliki preokret u njegovim stavovima.
U opširnom saopćenju, Gates je upozorio na "klimatski alarmizam" i naglasio potrebu da se pažnja preusmjeri s apokaliptičnih scenarija na praktične načine za poboljšanje života ljudi u siromašnim zemljama.
Bloomberg
"Klimatske promjene će imati ozbiljne posljedice, naročito za stanovnike najsiromašnijih zemalja, ali one neće značiti kraj ljudske vrste. Ljudi će moći živjeti i napredovati u većini dijelova svijeta u doglednoj budućnosti", napisao je on, znatno ublažio svoj raniji ton upozorenja o klimatskoj krizi iznesen, između ostalog, prije četiri godine u svojoj knjizi "Kako izbjeći klimatsku katastrofu".
Stručnjaci upozorili da čovjek, čije je bogatstvo procijenjeno na 122 milijarde dolara, ovim zaokretom zapravo stvara lažnu dilemu između borbe protiv klimatskih promjena i pomoći siromašnima, a kritikama su se na posredan način pridružili i učesnici COP30.
Konkretno, britanski premijer Keir Starmer je istakao da se prije deset godina svijet okupio u Parizu, ujedinjen u našoj odlučnosti da se izborimo s klimatskom krizom te da je Pariski sporazum bio "konsenzus koji je bio zasnovan na nauci koja je nedvosmislena".
"I ovo jedinstvo nije bilo samo međunarodno, već je postojalo u većini naših zemalja. U Ujedinjenom Kraljevstvu postojao je međustranački konsenzus. Jedino pitanje je bilo koliko brzo možemo ići. Danas je, nažalost, taj konsenzus nestao", rekao je Starmer, očigledno ciljajući na Gatesa, ali i bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je također pozvao na usporavanje klimatskih akcija. "Dok neki tvrde da ovo nije vrijeme za djelovanje i govore da rješavanje klimatskih promjena može sačekati, moje pitanje je sljedeće: može li i energetska sigurnost sačekati? Mogu li budžeti sačekati? Možemo li pobijediti u utrci za zelena radna mjesta i investicije ako idemo sporo? Naravno da ne."
I dok jedan od izvještaja koalicije ekoloških organizacije ukazuje na to da je armija od "više od 5.350 lobista za fosilna goriva prisustvovala pregovorima UN-a o klimi za samo četiri godine, predstavljajući 90 korporacija koje su odgovorne za skoro 60 posto cjelokupne globalne proizvodnje nafte i gasa", prema ocjeni ekoloških aktivista, upravo ovi lobisti "drže kontrolu nad klimatskim akcijama" na COP30.
S druge strane, novinari ukazuju na to da su širenje ratova, ogromna ulaganja u oružje i stalno rastuća potražnja za energijom potisnuli promjene u životnoj sredini na niži nivo liste prioriteta za mnoge zemlje, bez obzira na retoriku. Kako ukazuje italijanska novinarka Lucia Capuzzi, to se dešava svuda, a ne samo u Washingtonu, koji se želi povući iz Pariskog sporazuma na zahtjev Donalda Trumpa.
"Stoga ne čudi što je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres otvorio konferenciju izjavom da je glavni cilj Pariskog sporazuma, a to je održavanje rasta globalnih temperatura ispod 1,5 stepeni, globalno propao", ističe ona u komentaru za italijanski list "Avvenire". "Ali nije sve izgubljeno: svijet i dalje može minimizirati štetu poduzimanjem ubrzanih akcija, počevši od postepenog ukidanja fosilnih goriva."
.webp){kind=icon}
