Trumpov izlazak iz klimatskih tijela dar je Kini i autogol za SAD, upozoravaju stručnjaci

Američki predsjednik Donald Trump nastavio je udaljavanje SAD-a od globalne saradnje u borbi protiv klimatskih promjena, poručivši da se zemlja povlači iz niza ključnih međunarodnih organizacija, uključujući vodeća tijela Ujedinjenih naroda i naučne institucije koje se bave klimom.

SAD će tako izaći iz ukupno 66 organizacija iz različitih područja, među kojima su i Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) te Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Očekuje se da će ti potezi dodatno oslabiti američku ulogu u rješavanju pitanja emisija stakleničkih plinova, ali i znatno smanjiti globalni utjecaj tih institucija.

Trumpovi potezi uklapaju se u njegove domaće političke odluke usmjerene na uklanjanje ograničenja za onečišćenje i fosilna goriva, a nadovezuju se i na odluku iz januara 2025. da se pokrene jednogodišnji postupak izlaska iz Pariskog sporazuma, obavezujućeg dogovora iz 2015. godine, čiji je cilj borba protiv globalnog zatopljenja. Sličnu je odluku donio i tokom svog prvog mandata.

Taj je potez "dar Kini i izlazna kartica za zemlje i zagađivače koji žele izbjeći odgovornost", rekao je John Kerry, bivši američki državni sekretar i poseban predsjednički izaslanik za klimu u administraciji Joea Bidena. "Riječ je o još jednoj samonanesenoj rani na globalnoj sceni."

Izvršni tajnik UNFCCC-a Simon Stiell u sopćenju objavljenom u četvrtak taj je potez nazvao "kolosalnim autogolom koji će SAD učiniti manje sigurnim i manje prosperitetnim".

"Dok sve ostale zemlje zajednički istupaju naprijed, ovaj novi korak unatrag od globalnog vodstva, klimatske saradnje i nauka može samo naštetiti američkoj ekonomiji, radnim mjestima i životnom standardu, u trenutku kada se šumski požari, poplave, oluje i suše ubrzano pogoršavaju", poručio je.

Najveći svjetski zagađivači | Bloomberg

Trumpov drugi mandat donio je ubrzavanje poteza kojima se povlače mjere za borbu protiv klimatskih promjena, koje je više puta nazvao "prevarom" i "najvećom obmanom". Ukinuti su programi finansiranja i porezne olakšice iz vremena njegovog prethodnika Bidena, koji su se odnosili na područja poput čiste energije i električnih vozila, zaustavljeni su projekti obnovljivih izvora, zamrznute ili ukinute istraživačke potpore, a javnosti je ograničen pristup dijelu podataka povezanih s klimom.

Administracija se povlači iz tijela koja se, kako je naveo američki državni tajnik Marco Rubio, smatraju "preklapajućim po svom djelokrugu, loše upravljanim, nepotrebnim, rasipnim i loše vođenim", te onima koja promiču ciljeve suprotne interesima SAD-a.

Izlazak iz UN Framework Convention on Climate Change formalno bi značio povlačenje SAD-a iz UN-ove institucije koja okuplja države kako bi postavljale sve ambicioznije ciljeve smanjenja onečišćenja te koordinira godišnje globalne COP summite usmjerene na napredak u područjima poput dekarbonizacije i klimatskog finansiranja. Američki dužnosnici nisu učestvovali na posljednjim pregovorima održanim prošle godine u Brazilu.

Odluku najveće svjetske ekonomije i drugog najvećeg emitera da se povuče Wopke Hoekstra, evropski povjerenik za klimu, nazvao je "žalosnom i nesretnom", u objavi na društvenim mrežama. "Mi ćemo bez zadrške nastaviti podupirati međunarodna klimatska istraživanja, jer su ona temelj našeg razumijevanja i našeg djelovanja", poručio je.

Povlačenje SAD-a predstavlja "najozbiljniji izazov međunarodnim klimatskim naporima još od usvajanja Pariskog sporazuma", rekao je Li Shuo, direktor China Climate Huba pri Asia Society Policy Institute. "Za Kinu to znači jednog konkurenta manje u utrci za čiste tehnologije."

Projekti obnovljivih izvora u SAD-u su zaustavljeni ili stavljeni na čekanje | Bloomberg

"SAD je u svom stavu o klimi ostao sam", rekao je njemački ministar okoliša Carsten Schneider. Ostale zemlje, dodao je, "obavezale su se učiniti sve što je moguće kako bi se globalno zagrijavanje u ovom stoljeću ograničilo na 1,5 stepeni".

Izlaskom iz UNFCCC-a svaka buduća američka administracija vjerovatno bi se suočila sa znatno složenijim povratkom u globalne klimatske napore. Joe Biden je 2021. godine, odmah nakon inauguracije, pokrenuo postupak ponovnog pristupanja Pariskom sporazumu.

Konzervativci koji su poticali Trumpa da se povuče iz konvencije tvrde da bi, nakon izlaska SAD-a, svaki pokušaj ponovnog pristupanja UNFCCC-u morao biti popraćen novim glasanjem u Senatu, i to dvotrećinskom većinom. No dio pravnih stručnjaka smatra da bi budući predsjednik mogao jednostavno ponovo pristupiti sporazumu bez odobrenja Senata.

"Postoji više mogućih puteva za budući povratak ključnim klimatskim sporazumima", rekla je Sue Biniaz, bivša američka klimatska pregovaračica u Bidenovoj administraciji. "Slažem se s pravnicima koji se bave ugovorima i koji smatraju da bi se SAD mogao prilično glatko vratiti u UN Framework Convention on Climate Change, oslanjajući se na odobrenje Senata iz 1992. godine."

Zagovornici izlaska, s druge strane, insistiraju na tome da će se SAD time osloboditi politika koje, kako tvrde, nastoje eliminirati fosilna goriva i pritom podižu troškove energije.

"Ovaj potez jasan je signal da naša zemlja neće učestvovati u globalnim nastojanjima da se ljudima govori kako trebaju živjeti te kako proizvoditi i koristiti energiju", rekao je Daren Bakst, direktor Centra za energiju i okoliš pri Competitive Enterprise Institute.

Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), koji su 1988. osnovali Ujedinjeni narodi i World Meteorological Organization, smatra se ključnim globalnim autoritetom za razumijevanje doprinosa čovječanstva zagrijavanju planeta. Dosad je objavio šest temeljnih izvješća koja služe kao osnova za oblikovanje klimatskih politika, a u svom je radu tradicionalno uveliko ovisio o američkom finansiranju i stručnjacima.

Izlaskom iz IPCC-a SAD "više neće moći učestvovati u usmjeravanju naučnih procjena na koje se oslanjaju vlade diljem svijeta", iako će pojedini naučnici i dalje možda moći doprinositi, rekla je Delta Merner, zamjenica direktorice kampanje za klimatsku odgovornost pri Union of Concerned Scientists.

Učešće SAD-a u sljedećoj velikoj procjeni, planiranoj za 2029. godinu, ionako je već bilo pod upitnikom, s obzirom na masovna otpuštanja i gašenje programa u nekim od vodećih saveznih agencija za meteorologiju i klimu. Prošle godine pojedinim je stručnjacima čak bilo onemogućeno učešće na pripremnom sastanku održanom u Kini.

Povlačenje, odnosno "odustajanje od napora da se smanje onečišćenje i klimatske katastrofe, naštetit će američkim građanima i kompanijama", rekla je Amanda Leland, izvršna direktorica neprofitne organizacije Environmental Defense Fund. "Time će se vodstvo prepustiti drugim zemljama, a SAD više neće imati nikakav utjecaj na ove ključne odluke."

Posljedice su, dodao je Benjamin Horton, dekan Fakulteta za energiju i okoliš na City University of Hong Kong, "značajne". "SAD je dosad redovno doprinosio stručnim znanjem, vodstvom u izradi pojedinih poglavlja izvješća i ključnim podacima za praćenje Zemljinog sistema. Nisam siguran kako IPCC može nastaviti bez SAD-a."