Banke ne vole poljoprivrednike, MKO ih kreditira pet puta skuplje

Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju s izazovom pristupa kreditima u komercijalnim bankama, zbog čega su prisiljeni okretati se mikrokreditnim organizacijama (MKO). Iako MKO krediti nude brže odobravanje i manju birokratiju, njihova cijena je znatno viša, što predstavlja dodatni finansijski teret za poljoprivredni sektor.

Podaci pokazuju da je u Republici Srpskoj 21 posto kredita MKO plasirano poljoprivredi, dok u Federaciji BiH taj udio iznosi 26,5 posto. Međutim, kamatne stope na ove kredite daleko su iznad bankarskih: u Republici Srpskoj MKO krediti poljoprivredi nose kamatnu stopu od 21 posto. Poređenja radi, krediti plasirani nefinansijskim preduzećima u BiH, u RS-u imaju prosječnu kamatnu stopu od svega 4,5 posto, bilo u BAM ili EUR.

Brz postupak, visoke kamate

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za Bloomberg Adriju kaže da je poljoprivreda niskoakumalativna grana, što banke vide kao prevelik rizik.

U banci vam odmah kažu da je to posao koji je vrlo rizičan, pa se teško odlučuju da daju kredite", kaže Bićo, te dodaje da je u dobijanju kredita kod komercijalnih banaka sve prepreka, od založnih prava koja traže, do bilo koje druge garancije.

Dodaje da su založne garancije često neostvarive u obimu koji banke zahtijevaju, posebno jer se radi o ozbiljnim kreditima potrebnim za obnovu mehanizacije ili izgradnju štala.

"Tada trebaju ogromni zalozi ili garancije, pa poljoprivrednici teško dolaze do bankarskih kredita", kaže on.

Zbog toga poljoprivrednici najčešće posežu za mikrokreditima, naročito u vrijeme žetve, kada im hitno trebaju sredstva za sjeme, gorivo ili repromaterijal. "Tu se vrtimo u krug. Uzmete skupi kredit i dok ga vratite ništa niste dobili, ali to se mora raditi", naglašava Bićo.

Njegov prijedlog je da komercijalne banke olakšaju procedure i ubrzaju procese odobravanja, jer je razlika u odnosu na MKO drastična.

Depositphotos

 

 

"Kad uzimate u MKO, za dan završite sve, ali vas zato 'oleše' kamatom", navodi on.

Bićo dalje pojašnjava da u Federaciji BiH postoje programi koji predviđaju subvencioniranje kamata na kredite, te da ih poljoprivrednici koji ulaze u "ozbiljnije kredite" uglavnom koriste. "Ima tih programa, ne treba dušu griješiti, samo je problem što mali ili srednji poljoprivrednik teško dolazi do tih kredita", kaže Bićo.

Zahtjevi koje je teško ispuniti

Prema njegovim riječima, poljoprivrednicima bi najviše odgovarali krediti Razvojne banke, ali je do njih izuzetno teško doći.

Na stranici Razvojne banke stoji da krediti za poljoprivrednu proizvodnju nose fiksnu kamatnu stopu od 3 posto godišnje za rok otplate do sedam godina, odnosno 3,7 posto za duži period, uz mogućnost grace perioda do 36 mjeseci.

Ipak, kako objašnjava Bićo, ogromna papirologija, zalozi, pa i zahtjev da je sve 1/1, što je teško izvodivo, jer mali broj ljudi kod nas uopće ima takve uslove, čini da mali i srednji poljoprivrednici rijetko mogu ostvariti ove kredite.

Depositphotos

 

S druge strane, mikrokreditne organizacije u BiH poljoprivrednicima nude kredite s brzim i jednostavnim odobravanjem, često u roku od jednog do dva dana. Iznosi kredita variraju, od nekoliko stotina do desetina hiljada KM, a kamatne stope su znatno više nego u bankama, krećući se od 9 posto do 20 posto godišnje. Iako ove organizacije omogućavaju brz pristup sredstvima, visoke kamate dugoročno opterećuju poslovanje malih i srednjih poljoprivrednika.

Nestabilna tržišta i rastuće cijene

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić ranije je u intervjuu za federalna.ba istakao da je poljoprivredno-prehrambeni sektor možda najviše pogođen među svim privrednim granama. Poljoprivrednici danas posluju na nestabilnim tržištima, suočeni s visokim i stalno rastućim cijenama inputa, a problem predstavlja i pristup kreditima, koji je često otežan zbog složenih procedura i visoke kamatne stope.

Prema analizi Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa za 2024., BiH ima iznimno visok deficit u vanjskoj trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Ukupna vrijednost trgovine iznosila je 6 milijardi KM, pri čemu je uvoz dosegao 4,9 milijardi KM (rast od 9,66 posto), dok je izvoz bio 1,1 milijardu KM (rast od 9 posto), što daje deficit od 3,8 milijardi KM (rast od 9,81 posto). 

Najveći trgovinski partner ostaje Evropska unija: 45 posto izvoza ide na EU tržište, dok 56 posto uvoza dolazi iz EU-a. Kod CEFTA zemalja također postoji deficit (914 miliona KM), iako izvoz raste brže od uvoza, 11 posto u odnosu na prošlu godinu, dok uvoz raste 7 posto.

Stručnjaci se slažu da domaća poljoprivredna proizvodnja zahtijeva snažnija ulaganja u modernizaciju domaćih kapaciteta, aktivnije nastupe prema evropskim tržištima, kao i bolja finansijska rješenja koja bi olakšala poljoprivrednicima pristup kreditima. Bez ovih promjena, domaći sektor će i dalje biti pod pritiskom visokih troškova i vanjskotrgovinskog deficita.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar