Poljoprivreda, najveća fabrika na otvorenom, pred velikim izazovima

Poljoprivreda, najveća fabrika na otvorenom, svake godine suočava se s velikim problemima, prvenstveno s klimatskim promjenama, zbog čega dolazi do česte pojave elementarnih nepogoda, najviše u vidu poplava, leda i mraza. Tako je godinama i u Republici Srpskoj, u kojoj veliki procenat stanovništva živi od poljoprivrede.

Prvi i najveći problem je neredovna isplata podsticaja, odnosno dugovanja iz prethodne godine. Poljoprivrednici se stalno žale na neredovnost isplate iako to nije moguće, prvenstveno zbog vremena potrebnog da se obrade svi zahtjevi za podsticaje, kao i rokovi za dostavu dokumentacije.

Budžet namijenjen poljoprivrednicima u Republici Srpskoj za ovu godinu iznosi 180 miliona maraka, što je isti iznos kao i za 2024. godinu, iako još nisu isplaćena dugovanja za prošlu godinu. Ministarstvo poljoprivrede pokušava da isplati dug koji iznosi nešto oko 60 miliona maraka. Posljednja dva mjeseca redovnije se isplaćuju podsticaji i svaka isplata od koristi je poljoprivrednicima kojima godina nije dobro počela.

Fiskalne kase i veći nameti dodatno opterećenje za poljoprivrednike

Takođe, još nije jasno šta namjerava Poreska uprava Republike Srpske koja od poljoprivrednika traži da posjeduju fiskalne kase i izdavaju račune ako prodaju svoje proizvode pravnim licima. Svaki mjesec trebalo bi da plate 34 marke za održavanje fiskalne kase. Poljoprivrednici, naročito voćari, pokušavaju da se sastanu s nadležnom ministricom finansija, ali do sastanka nikako da dođe.

Opterećeni su dodatno i samostalni preduzetnici, čak i penzioneri koji obavljaju takvu vrstu preduzetništva i kojima je poljoprivreda dodatna djelatnost, pa moraju mjesečno da plaćaju 120 KM na ime doprinosa. Zbog ovoga mnogi odjavljuju svoje radnje. Iz Poreske uprave tvrde da je sve regulisano zakonskom regulativom dok se poljoprivrednici ljute i tvrde da ih niko nije o tome obavijestio već samo nametnuo dodatnu obavezu, uz ionako težak početak ove godine.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Bolesti životinja desetkuju fond

Prvo se pojavilo novo žarište afričke kuge svinja. Što se tiče stočarstva, prošla godina biće zapamćena upravo po pojavi afričke kuge svinja, koja je desetkovala svinjski fond. Resorno ministarstvo poljoprivrede, za prošlu i pretprošlu godinu izdvojilo je više od osam miliona maraka odštete za skoro 50.000 eutanaziranih svinja.

Bolest se ponovo pojavila početkom ove godine, stavljena je pod kontrolu, ali se pojavila nova opasnost u vidu slinavke i šapa, bolesti koja napada goveda, ovce, koze i svinje. Ova bolest zvanično je registrovana u Mađarskoj, Njemačkoj i Slovačkoj, pa su nadležne službe u Republici Srpskoj u stanju pripravnosti. Formiran je republički krizni centar za kontrolu i suzbijanje slinavke, šapa i kuge malih preživara koji će da donosi, prije svega, preventivne mjere za sprečavanje ove bolesti koja bi dodatno osakatila ionako uzdrman stočni fond.

Još su svježi problemi zbog svinjske kuge. S druge strane, ono stoke što je ostalo, ostvaruje dobru otkupnu cijenu. Za kilogram prasetine u vrijeme Vaskrsa bilo je potrebno izdvojiti 10 KM, a procjene su da će cijena u idućem periodu ići i do 12 KM/kg.

Mljekari najorganizovaniji Mljekarima, kao najorganizovanijem udruženju proizvođača, redovno se isplaćuju premije za mlijeko. Nešto više od 2.500 mljekara vuče između dva i po i tri miliona maraka za premiju, ali im još nije isplaćena premija po muznom grlu, kao i podsticaji za kapitalne investicije. I otkupljivači, odnosno mljekare ponovo su počeli da smanjuju otkupnu cijenu mlijeka, što se često dešava posljednjih godina, ali je proizvodnja ipak stabilna i povećava se broj otkupljenih litara.

  

Poplavljene mnogobrojne zasijane površine

Poplave su obilježile mjesec mart, pa je mnogo zasijanih površina ostalo pod vodom, što će otežati pripreme za proljećnu sjetvu. Prema procjenama savjetodavne službe Republike Srpske u jesenjoj sjetvi, u 2024. godini, posijano je oko 64.000 hektara različitih ratarskih kultura, od čega je oko 42.000 hektara pod pšenicom. Očekuje se prosječan prinos od šest tona pšenice po hektaru. Ministarstvo poljoprivrede subvencioniraće proizvodnju ovogodišnjeg roda pšenice sa 500 KM/ha, za šta će biti obezbijeđeno 9,5 miliona maraka.

Pod krmnim biljem je oko 10.000 hektara, a pod uljanom repicom oko 3.000 hektara. Obim jesenje sjetve nešto je niži u odnosu na jesen 2023. godine. Najveće površine zasijane su u Semberiji, Posavini i Lijevče polju. Obim proizvodnje roda procijenjen je na oko 360.000 tona, a vrijednost proizvodnje na približno 135.000.000 KM. Proizvođači trenutno obavljaju prihranu strnih žitarica.

Ipak, u ovogodišnjoj proljećnoj sjetvi, uprkos problemima zbog nedavnih poplava, očekuje se da će se kukuruzom zasijati oko 130.000 hektara, uz očekivani prinos od sedam tona po hektaru. Kao i s pšenicom, površine pod kukuruzom ne povećavaju se posljednjih godina. Planirane površine pod sojom su oko 6.000 hektara, a posijaće se i travno-djetelinske smjese, jara zob i ječam, djetelina, jari stočni grašak, pa se u proljećnoj sjetvi očekuje vrijednost proizvodnje od oko 450.000.000 KM.

Bloomberg

 

Cijena mineralnih đubriva znatno viša

Generalno gledajući, trenutna situacija za zasnivanje proljećne sjetve nepovoljnija je u odnosu na prošlu proizvodnu godinu. Cijena mineralnih đubriva u odnosu na prošlu godinu znatno je viša. Cijene zaštitnih sredstava, ponovo u zavisnosti od porijekla proizvođača, kreću se od 120 KM do 200 KM/ ha. Cijena osnovne obrade zemljišta sa sjetvom približna je trošku iz prošle jeseni i iznosi 1.000 KM/ha.

Što se tiče mineralnih đubriva, cijena je, u odnosu na prošlu godinu, viša za 25-30 odsto, a cijena sjemenskog kukuruza zavisi od proizvođača i kreće se od 100-180 KM za pakovanje od 25.000 zrna. Za površinu od jednog hektara potrebne su od dvije i po do tri vreće. Kada se uračunaju troškovi obrade zemljišta, đubrenje, kultiviranje, cijena sjemena i zaštita dolazi se do podatka da cijena sjetve kukuruza iznosi oko 2.400 KM/ha.

Kada je riječ o industrijskom bilju, cijena sjetve varira u odnosu na obim proizvodnje, plodnost zemljišta, cijene sjemena i repromaterijala, a prema procjenama, očekivani troškovi sjetve za ovu sezonu su od 1.800 KM do 2.000 KM/ha, u zavisnosti od područja i cijene sjemena.

Ministarstvo poljoprivrede, kao vid podrške poljoprivrednicima, obezbijedilo je regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu 20-50 odsto maloprodajne cijene, u cilju omasovljenja sjetve kroz veću dostupnost jeftinijeg sjemena domaćih proizvođača.

U povrtlarskoj proizvodnji najviše površina trebalo bi da bude pod krompirom. Prema procjenama, ovogodišnja proizvodnja krompira biće zasnovana na oko 7.300 ha. Raznim povrtlarskim kulturama očekuje se da će biti zasijano oko 13.400 hektara. Očekivana ukupna proizvodnja je oko 390.100 tona, dok je ukupna vrijednost proizvodnje procijenjena na oko 475 miliona maraka.

Proljećna sjetva na oko 164.000 hektara

Prema procjenama ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ukupna proizvodnja najvažnijih ratarskih i povrtlarskih biljnih vrsta, u proljećnoj sjetvi zasnovaće se na oko 164.000 hektara, a očekivana vrijednost proizvodnje navedenih usjeva je oko 970.000.000 maraka.

Ministarstvo je, da bi pomoglo svim proizvođačima, za proljećnu sjetvu obezbijedilo regres za dizel gorivo u količini od 100 litara, odnosno, 80 KM/ha obradive površine, a ukupno će za tu namjenu da izdvoji 13,5 miliona maraka.

Ipak, najviše problema u ovoj godini imaće voćari. Mraz koji je početkom aprila zahvatio najviše zapadni dio zemlje, prema svemu sudeći, načinio je znatnu štetu tek otvorenim cvjetovima i zametnutim plodovima. Iako je još rano za tačne podatke, prema procjenama stručnih službi, najviše je stradala kruška, šljiva, trešnja i jabuka. Iako su pupoljci jabuka bili, uglavnom, u fazi pred cvjetanje, šteta je bilo jer su zabilježene temperature i od -5,7 stepeni. U Republici Srpskoj je oko 3.000 hektara intenzivnih zasada voća, ali se ta površina smanjuje iz godine u godinu zbog nedostatka radne snage i elementarnih nepogoda.

 

Bojan Kecman je stručni saradnik u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar